
U 6,4 odsto teritorije Vojvodine koja je pod krošnjama spadaju i veliki šumski kompleksi poput Fruške Gore, Delibatske peščare i Vršačkih planina. Ako se izuzmu ovi šumski predeli, većina gradova u Vojvodini gotovo je u potpunosti ogoljena.
„Ako imamo u vidu da šume zauzimaju 27 odsto ukupne teritorije Srbije kao i da je čak 60 odsto Slovenije pošumljeno, onda bi nadležni organi morali da pomognu podizanju novih šuma“, istakla je direktorka Javnog preduzeća „Vojvodinašuma“ Marta Takač. Ona je naglasila da su projekti za pošumljavanje već pripremljeni, ali najveći problem predstavlja finansiranje tog obimnog posla.
Preduzeće „Vojvodinašume“ svojim sredstvima godišnje podigne oko 2000 hektara i to ih košta od 500 do 600 miliona dinara, što je predstavlja veliki izdatak te nemaju prostora za veće poduhvate.
Evropski standardi propisuju da optimalna površina pod šumom treba da bude 0,16 hektara po stanovniku. Prema ovom standardu i broju stanovnika, u Vojvodini bi 308 hiljada hektara trebalo da bude pod šumom. Ovaj standard trenutno ni upola nije zadovoljen. Nedostatak šumskih pojaseva čini poljoprivredi veliku štetu a sama svest o značaju ovog problema je niska. Zasadi ublažavaju klimatske ekstreme, menjaju način strujanja vazduha, smanjuju brzinu vetra i na još mnogo načina pozitivno utiču na celokupno okruženje.



Vesti iz Vojvodine
Komentari na vestima









Greške koje su nastale