
"Želimo da pojačamo institucionalnu borbu za svoja prava, jer je teže ignorisati udruženje, nego pojedinačne zadruge. Zakon je na našoj strani, ali se uprkos tome vode maratonski postupci, tokom kojih je mnogo zadrugara umrlo, ne dočekavši da zadružna zemlja, čija je privatizacija zabranjena, bude vraćena", navodi zakonski zastupnik novoformiranog udruženja "Zadružna imovina" Đorđije Popović.
Po njegovim rečima, najveću prepreku za vraćanje zadružne zemlje predstavlja lokalna samouprava, kao prvostepeni organ u tom postupku.
"Opštinska uprava odbija da donese rešenje u korist zadruga, a kad Ministarstvo finansija, kao drugostepeni organ, naloži da se postupak u opštini obnovi, preduzeće koje je privatizacijom preuzelo zadružnu zemlju, podnosi žalbu Upravnom sudu, i sve kreće iz početka. Rešenje bi bilo da ministarstvo donese odluku u sporu pune jurisdikcije ili, jednostavno rečeno, da 'preseče'", objašnja Popović za Novosti.
Najviše zemlje, 3.860 hektara, potražuje ZZ "Po-Ra agrar", a spor najduže vodi OZZ "Agromiks", čak 14 godina.
Direktor "Agromiksa" Marko Femić naglašava da bi od 200 hektara vraćene zadružne zemlje po pet hektara moglo da dobije 40 mladih ljudi u Savinom Selu, nekad bogatom naselju, čije se stanovništvo, kako kaže, prepolovilo odlaskom u gradove i inostranstvo u potrazi za poslom.



Vesti iz Vojvodine
Komentari na vestima









Greške koje su nastale