Hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski rječnik | Хрватско-српски/српско-хрватски  - Strana 3
Strana 3 od 5 PrvaPrva 12345 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 31 do 45 od ukupno 74
  1. #31

    Odgovor: Hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski rječnik | Хрватско-српски/српско-хрватск&a

    Američka administracija, zvanično, ne razlikuje srpski i hrvatski jezik, smatra ih istim jezikom, i prema tome se i ponaša.
    Zašto mi zapinjemo toliko da napravimo razliku, ne razumem.
    Valjda je to prednost, razumeti se.

  2. #32

    Odgovor: Hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski rječnik | Хрватско-српски/српско-хрватск&a

    Citat znljubica kaže: Pogledaj poruku
    Američka administracija, zvanično, ne razlikuje srpski i hrvatski jezik, smatra ih istim jezikom, i prema tome se i ponaša.
    Zašto mi zapinjemo toliko da napravimo razliku, ne razumem.
    Valjda je to prednost, razumeti se.
    Kao što daltonisti ne vide razliku između crvene i zelene paprike, tako i stranci ne vide razliku između hrvatskoga i srpskoga jezika. Međusobno razumijevanje nije uvjet postojanja jezika. Onda svi Slaveni govore jednim jezikom.

  3. #33

    Odgovor: Hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski rječnik | Хрватско-српски/српско-хрватск&a

    Torlačko narječje, gdje se to govori, ajde ja stvarno ne znam. Hrvati su počeli prisvajati štokavsko narječje, iz političkih razloga da bi mogli reći da je to njhova ''povijesna'' teritorija.

  4. #34

    Odgovor: Hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski rječnik | Хрватско-српски/српско-хрватск&a

    Citat pm68 kaže: Pogledaj poruku
    Torlačko narječje, gdje se to govori, ajde ja stvarno ne znam. Hrvati su počeli prisvajati štokavsko narječje, iz političkih razloga da bi mogli reći da je to njhova ''povijesna'' teritorija.
    Одговараш особи која прича напамет, која очигледно није сасвим ни писмена нити образована, и која нема намеру да полемише, него води монолог.
    "Торлачки дијалекат" је такође штокавица, и обједињује косовско-ресавски, сврљишко-заплањски и тимочко-лужнички. Од званичног српског се разликује колико енглески са дубоког југа Америке и енглески из Њујорка, и једина је верзија штокавице која се нешто осетније разликује од стандардног говора. Торлачки као такав не постоји, него је чисто обједињујући термин за разне групе дијалеката који се међусобно знатно разликују. Углавном тај назив форсирају бугарски лингвисти. Најближи су неизмењеном староштокавском говору и говору средњевековне Србије. Дакле, сви Срби говоре и говорили су штокавицом, за разлику од Хрвата.






    Што је занимљиво, Крашовани из Румуније, који су пореклом из долине Тимока, и говоре тим "торлачким" штокавским дијалектима су католици. Сада се пописују као Хрвати, иако су се никад нису пописивали као такви. Ето нама, новог "хрватског" наречја.
    Како се то ради:

    Cara

    After 1989, due to some political, economic, social and cultural factors, the vast majority started identifying themselves as Croats, while a few still continued to call themselves Krašovani. Today, many Krashovani chose the Croatian ethnicity, partly due to the attention given to them by the Croatian state (which also awards them the Croatian citizenship).
    Како се праве Хрвати од свих Словена католика:

    Krashovani - Wikipedia, the free encyclopedia

    Ever since the Romanian Revolution, the government of Romania has awarded special minority status and privileges to its ethnic Serb citizens. The Democratic Union of Serbs and Krashovani of Romania (Uniunea Democratică a Srbilor si Caraşovenilor din Romnia) was founded in 1989.

    However, their Roman Catholic religion has more recently set them apart from Eastern Orthodox Serbs in the Banat, despite the common language and a long history of solidarity (partly continued to this day through joint Serb-Krashovan organizations).
    И на крају:

    Categories: Slavic ethnic groups | Banat | Croatian diaspora | Caraş-Severin County | Ethnic groups in Romania | South Slavs
    Постали Хрвати 90-их.


  5. #35

    Odgovor: Hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski rječnik | Хрватско-српски/српско-хрватск&a

    Citat Hrvat kaže: Pogledaj poruku
    Pojam "srpskohrvatski jezik" je izmišljen 1824. Taj nazovi-jezik nema nikakvoga povijesnog kontinuiteta i čisti je politički (ideološki), a ne jezikoslovni (znanstveni) pojam. Nikada nije ni postojao neki srpskohrvatski jezik, bez obzira što se nalazio u zakonima. Za znanost nikada nije postojao, kao ni njegov standard. U zakonima se za vrijeme prve Jugoslavije spominjao srpskohrvatskoslovenski, no to ne znači da je taj jezik u biti ikada postojao. Za podlogu hrvatskom jeziku uzet je dubrovački govor (jer je moj Dubrovnik vrh vrhova svjetske civilizacije, najveći hrvatski znamen i središte hrvatskoga jezika i književnosti), koji je štokavski (i)jekavski. Isto kao što su Talijani uzeli toskanski, Francuzi pariški itd. Srpski standardni jezik je nastao na temelju govora Vuka Karadžića i od njegova rada na njemu nije se znatno promijenio (jedan je drugi čovjek napravio kasnije srpski ekavski pravopis i zato je danas srpski standard ekavski). Nisu se rodili Hrvat i Srbin koji su govorili identično. Nađi 5 duljih suvislih rečenica ili dulju pjesmu koja bi bila identična i na srpskom i na hrvatskom. Ne ćeš moći naći. Španjolski je jezik skoro isti na cijelom svom ogromnom govornom području jer je standard jedinstven i od jedne institucije njegovan. Većina Argentinaca su bivši Španjolci i zato govore španjolskim, a Srbi i Hrvati nikada nisu bili jednim narodom da bi govorili jednim jezikom. Srpski i hrvatski se dovoljno razlikuju da bi bili različiti jezici. Standardi se trebaju razlikovati bar 25%, a hrvatski i srpski se razlikuju oko 40%.
    Fokusirao bih se na boldovani deo teksta na kraju citata. Kažete da je razlika između srpskog i hrvatskog jezika oko 40%. Moje pitanje glasi gde su tih 40%. Mrzi me da brojim reči i računam procente, ali u svakoj Vašoj poruci ja vidim razliku manju od 10%. Sve ovo što Vi pišete, ja razumem, a hrvatski nisam učio ni jedan sat, a kamoli više. E sad, ili sam ja neko čudo od deteta što se tiče stranih jezika, ili su ova dva jezika ista. Veća je razlika između srpskog jezika koji se govori u Beogradu i srpskog jezika koji se govori u Vranju nego između srpskog jezika iz Beograda i ovog Vašeg hrvatskog iz Dubrovnika.

  6. #36

    Odgovor: Hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski rječnik | Хрватско-српски/српско-хрватск&a

    Za Hrvata (ili ti bivšeg Srbina koji pokušava da dokaže da je veći ustaša čak i od onih iz Imotskog)

    Dakle, a ko nisi znao u DUBROVNIKU su izlazile srpske novine do 20-ih godina prošlog stoleća, i štampali su ih, pogodi? Srbi katolici.

    "Srpska vila nadahnjivala je dubrovačke pesnike", rekaoje Medo Pucić


    Ne stidi se što si Srbin, pa'ni mi na grudi

    Toliko o tome.
    Interesuje me da li koristiš rečnik dok kuckaš ovde il' se naprežeš da nas razumeš?
    Najgora je uš što iz opanka iziđe.

  7. #37

    Odgovor: Hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski rječnik | Хрватско-српски/српско-хрватск&a

    Citat Luctor kaže: Pogledaj poruku
    Одговараш особи која прича напамет, која очигледно није сасвим ни писмена нити образована, и која нема намеру да полемише, него води монолог.
    "Торлачки дијалекат" је такође штокавица, и обједињује косовско-ресавски, сврљишко-заплањски и тимочко-лужнички. Од званичног српског се разликује колико енглески са дубоког југа Америке и енглески из Њујорка, и једина је верзија штокавице која се нешто осетније разликује од стандардног говора. Торлачки као такав не постоји, него је чисто обједињујући термин за разне групе дијалеката који се међусобно знатно разликују. Углавном тај назив форсирају бугарски лингвисти. Најближи су неизмењеном староштокавском говору и говору средњевековне Србије. Дакле, сви Срби говоре и говорили су штокавицом, за разлику од Хрвата.






    Што је занимљиво, Крашовани из Румуније, који су пореклом из долине Тимока, и говоре тим "торлачким" штокавским дијалектима су католици. Сада се пописују као Хрвати, иако су се никад нису пописивали као такви. Ето нама, новог "хрватског" наречја.
    Како се то ради:

    Cara



    Како се праве Хрвати од свих Словена католика:

    Krashovani - Wikipedia, the free encyclopedia






    И на крају:



    Постали Хрвати 90-их.

    Torlačko narječje je posebno narječje. Ne spada u štokavsko.

    Citat Dejan B kaže: Pogledaj poruku
    Fokusirao bih se na boldovani deo teksta na kraju citata. Kažete da je razlika između srpskog i hrvatskog jezika oko 40%. Moje pitanje glasi gde su tih 40%. Mrzi me da brojim reči i računam procente, ali u svakoj Vašoj poruci ja vidim razliku manju od 10%. Sve ovo što Vi pišete, ja razumem, a hrvatski nisam učio ni jedan sat, a kamoli više. E sad, ili sam ja neko čudo od deteta što se tiče stranih jezika, ili su ova dva jezika ista. Veća je razlika između srpskog jezika koji se govori u Beogradu i srpskog jezika koji se govori u Vranju nego između srpskog jezika iz Beograda i ovog Vašeg hrvatskog iz Dubrovnika.
    Ne broje se samo razlike u rječniku (najplićem dijelu jezika), već i u slovnici, pravopisu i pravogovoru. Besmisleno je uspoređivati narječja i standardne oblike jezika. Svaki Slaven razumije svaki slavenski jezik bez prethodnoga učenja. Slovio i slavjanski razumijem bez ikakvih poteškoća, 100%.

    Citat Bazilej kaže: Pogledaj poruku
    Za Hrvata (ili ti bivšeg Srbina koji pokušava da dokaže da je veći ustaša čak i od onih iz Imotskog)

    Dakle, a ko nisi znao u DUBROVNIKU su izlazile srpske novine do 20-ih godina prošlog stoleća, i štampali su ih, pogodi? Srbi katolici.



    Ne stidi se što si Srbin, pa'ni mi na grudi

    Toliko o tome.
    Interesuje me da li koristiš rečnik dok kuckaš ovde il' se naprežeš da nas razumeš?
    Mi Dubrovčani smo najslavniji Hrvati. U Dubrovačkoj Republici živjeli su samo Hrvati i šaka Židova.

  8. #38

    Odgovor: Hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski rječnik | Хрватско-српски/српско-хрватск&a

    Citat Hrvat kaže: Pogledaj poruku
    Torlačko narječje je posebno narječje. Ne spada u štokavsko.



    Ne broje se samo razlike u rječniku (najplićem dijelu jezika), već i u slovnici, pravopisu i pravogovoru. Besmisleno je uspoređivati narječja i standardne oblike jezika. Svaki Slaven razumije svaki slavenski jezik bez prethodnoga učenja. Slovio i slavjanski razumijem bez ikakvih poteškoća, 100%.



    Mi Dubrovčani smo najslavniji Hrvati. U Dubrovačkoj Republici živjeli su samo Hrvati i šaka Židova.
    Zašto li me ovaj fašista sa retoričkim ignorisanjem podseća na Ser Goksija?!?

    Volim prijateljski da karam, bez obaveze da mi se uzvrati. © Maski

  9. #39

    Odgovor: Hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski rječnik | Хрватско-српски/српско-хрватск&a

    Citat Hrvat kaže: Pogledaj poruku
    Torlačko narječje je posebno narječje. Ne spada u štokavsko.



    Ne broje se samo razlike u rječniku (najplićem dijelu jezika), već i u slovnici, pravopisu i pravogovoru. Besmisleno je uspoređivati narječja i standardne oblike jezika. Svaki Slaven razumije svaki slavenski jezik bez prethodnoga učenja. Slovio i slavjanski razumijem bez ikakvih poteškoća, 100%.



    Mi Dubrovčani smo najslavniji Hrvati. U Dubrovačkoj Republici živjeli su samo Hrvati i šaka Židova.
    Jeste, zato je postojala ugovorna obaveza u srednjem veku, konstituisana u doba Cara Stefana Uroša IV Dušana, da u Dubrovniku poje srpski pop, aj' pročitaj malo pa se javi
    I da ste Hrvati, ne biste inZistirali na dubrovačkoj republici, već bi se zvala Hrvatska republika.
    Inače, pogledaj povelje koje su pisane u doba srednjek veka, i pročitaj kako su se nazivali stanovnici koji su živeli van grada, a u sastavu već pomenute republike.

    Mi Dubrovčani smo najslavniji Hrvati. U Dubrovačkoj Republici živjeli su samo Hrvati i šaka Židova.
    KAda ste baš toliko bili vezani za ?rvatsku, zašto ste u kontinuitetu plaćali svetodmitarski dohodak baš srpskim vladarima, pa posle i porodici Vojinović , a jok npr nekim Hrvatskim velikašima?
    I kako onda objašnjavaš prodaju Pelješca Dubrovniku, koji je i danas u sastavu dubrovačke opĆine, a koji je bio u sUstavu srpskoga carstva?
    Poruku je izmenio Bazilej, 07.07.2011 u 22:07
    Najgora je uš što iz opanka iziđe.

  10. #40

    Odgovor: Hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski rječnik | Хрватско-српски/српско-хрватск&a

    Citat Bazilej kaže: Pogledaj poruku
    Jeste, zato je postojala ugovorna obaveza u srednjem veku, konstituisana u doba Cara Stefana Uroša IV Dušana, da u Dubrovniku poje srpski pop, aj' pročitaj malo pa se javi
    I da ste Hrvati, ne biste inZistirali na dubrovačkoj republici, već bi se zvala Hrvatska republika.
    Inače, pogledaj povelje koje su pisane u doba srednjek veka, i pročitaj kako su se nazivali stanovnici koji su živeli van grada, a u sastavu već pomenute republike.



    KAda ste baš toliko bili vezani za ?rvatsku, zašto ste u kontinuitetu plaćali svetodmitarski dohodak baš srpskim vladarima, pa posle i porodici Vojinović , a jok npr nekim Hrvatskim velikašima?
    I kako onda objašnjavaš prodaju Pelješca Dubrovniku, koji je i danas u sastavu dubrovačke opĆine, a koji je bio u sUstavu srpskoga carstva?
    U Dubrovniku pravoslavci i muslimani nisu smjeli prespavati za vrijeme Republike. Riječ je o strogo katoličkoj državi odanoj papi. Tek poslije (1878.) u staroj gradskoj jezgri gradi se pravoslavna crkva za tristotinjak vjernika. Postoje u cijelom Dubrovniku još dvije pravoslavne crkve, sve srpske i sve izgrađene dosta nakon pada Republike. Svaki dan prođem kraj pravoslavne crkve u Starom Gradu i obično je pusta i prazna (samo se kupe stranci razgledati). Kada me pitaju: "Is this church open?, " ja odgovorim: "I don't know is gathering of Serbo-Chetniks open. You can see. " Nije se mogla zvati Hrvatskom Republikom jer je u isto vrijeme postojala Hrvatsko-Ugarska Država, kao i još dvije hrvatske države Poljička Republika i Bosna.

    Na kraju Turcima, pa opet to ništa ne znači. Nitko ne spori da je Aljaska danas esadeovska, bez obzira što je kupljena od Rusije. Tako je 1333. hrvatska država Dubrovačka Republika kupila Pelješac od Srbije.

  11. #41

    Odgovor: Hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski rječnik | Хрватско-српски/српско-хрватск&a

    Citat Hrvat kaže: Pogledaj poruku
    Na kraju Turcima, pa opet to ništa ne znači. Nitko ne spori da je Aljaska danas esadeovska, bez obzira što je kupljena od Rusije. Tako je 1333. hrvatska država Dubrovačka Republika kupila Pelješac od Srbije.
    Немам намеру да више одговарам на псеудолингвистичке личне теорије поменутог члана, јер по том питању све речено. Али треба разбити још пар глупости.

    Оснивачи и становници Дубровника су били романског, а не словенског порекла. Хрвати (како изворни, тако они српског порекла) су Словени. У доба цара Душана становништво Дубровачке републике је говорило искључиво дубровачим романским дијалектом далматског језика, који се говорио широм Јадранског приобаља, и по Далматинским градовима. Далматски не треба бркати са далматинским словенским говорима, који се колоквијално називају "далматинским".

    Dalmatian language - Wikipedia, the free encyclopedia



    Оченаш, на том језику, који се говорио код Дубровчана:

    Dalmatian

    Tuota nuester, che te sante intel sil,
    sait santificuot el naun to.
    Vigna el raigno to.
    Sait fuot la voluntuot toa, coisa in sil, coisa in tiara.
    Duote costa dai el pun nuester cotidiun.
    E remetiaj le nuestre debete,
    coisa nojiltri remetiaime a i nuestri debetuar.
    E naun ne menur in tentatiaun,
    miu deleberiajne dal mal.
    Да ли ово звучи као хрватски? Не бих рекао.

    Повеље владара Србије и Босне Дубровчане називају "Власима" или "Латинима", никад Хрватима. Повеља босанског бана Матеја Нинослава из 1240:



    Повеља Стефана II Котроманића, писана на ијекавици, леп пример народног говора из средњег века:



    Као што видимо, само Хрвати и хрватски језик се спомиње у њима...

    Дакле, пошто становници Дубровника уопште нису били Словени, нису ни могли да буду Хрвати (а ни Срби).

    Под утицајем Срба из залеђа Дубровника, почео је да се користи штокавски говор као језик комуникације, као и неких писаних дела. Људи који су писали та дела нису били Словени! Право име Ивана Гундулића је било Giovanni Francesco Gondola, а Марина Држића било је Marino Darsa. Они су писали на српској источнохерцеговачкој ијекавици, али сами нису уопште били словени.

    Да не би испало да пишем из главе, као "колега"...

    Потпис Марина Држића:



    "Marino Darsa Raguseo"

    Родослов Гундулића:





    Грб породице Gandola/Gethaldi...Геталди је право презиме породице коју су Хрвати прекрстили у Геталдиће,чији је један члан био чувени ренесансни научник:


    Гроб породице Ghetaldi/Gandola,видети на ком је језику:



    "Riposa Di Ghetaldi Gandola",гробље у Лападу.

    Писма припадника породице Гандола:

    Писмо Ђина Гундулића, 1891:


    Тестамент Шишка Доменика Гундулића 1800:



    Као што видимо-чисти Словени Хрватскога подријетла...

    И на крају Дубровачка породица Пуцић,у оригиналу Pozza...

    Ово је родослов,"старих Хрватских племића":



    Надгробни споменик Пуцића,Лапад...приметити језик:


    А шта су објављивали чланови породице Пуцић-Pozza:



    Ово је штампао Тројан Гундулић, у Београду 1552:


    Све сами споменици "хрватске културе"...

    Са ким су били у савезу Гундулићи:




    Дакле, причамо о старом романском становништву, католичке вероисповести, које је одувек било просрпски оријентисано, а које нема благе везе са Хрватима или Хрватском.

    Citat Hrvat kaže: Pogledaj poruku
    U Dubrovniku pravoslavci i muslimani nisu smjeli prespavati za vrijeme Republike. Riječ je o strogo katoličkoj državi odanoj papi.
    Као што сам већ показао раније, и из хрватских извора, католичанство нема везе са нацијом.

    Poruku je izmenio Luctor, 08.07.2011 u 16:30

  12. #42

    Odgovor: Hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski rječnik | Хрватско-српски/српско-хрватск&a

    Zapšto nisu smeli da prespavaju? Bojali su se da će ih neka fukara zaklati na spavanju?
    I ne lupetaj, ako već nemaš šta pametno da kažeš
    Najgora je uš što iz opanka iziđe.

  13. #43

    Odgovor: Hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski rječnik | Хрватско-српски/српско-хрватск&a

    Citat Hrvat kaže: Pogledaj poruku
    Ne broje se samo razlike u rječniku (najplićem dijelu jezika), već i u slovnici, pravopisu i pravogovoru. Besmisleno je uspoređivati narječja i standardne oblike jezika. Svaki Slaven razumije svaki slavenski jezik bez prethodnoga učenja. Slovio i slavjanski razumijem bez ikakvih poteškoća, 100%.

    Mislio sam da se to gleda pošto si kao ključne razlike navodio samo reči iz nekog rečnika od 600 i nešto strana. Moja greška. A nije istina da svaki Sloven razume sve slovenske jezike. Ja ne razumem slovenački jezik, i ako bih morao da se sporazumevam sa nekim Slovencom, to bi bilo na engleskom, ukoliko on ne zna srpski. Makedonski mi je takođe u velikoj meri nerazumljiv, a da ne pominjem istočnoslovenske jezike. A hrvatski mi je uz crnogorski, pardon maternji, i bošnjački razumljiv do te mere da nemam problema u međusobnoj komunikaciji.

  14. #44

    Odgovor: Hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski rječnik | Хрватско-српски/српско-хрватск&a

    Citat Hrvat kaže: Pogledaj poruku
    ... U Dubrovačkoj Republici živjeli su samo Hrvati i šaka Židova.
    To da u Dubrovniku ostanu samo Hrvati (gledajući samo bližu prošlost) je ustaški projekat. Očigledno da ima onih koji nastoje makar sada da ga ostvare, praveći alibi falsifikovanjem prošlosti.


    No, istorija govori drugačije od autora citiranog posta:

    ‘’IV – Оно што је код Срба оснивач научне историје Иларион Руварац, то је са Фрањом Рачким код Хрвата Натко Нодило, који је своје закључке доносио на основу историјских извора а не ради обмањујуће пропаганде. Он нам је оставио и овај закључак: "У Дубровнику, ако и не од првога почетка, а то од памтивијека говорило се српски; говорило, како од пучана, тако од властеле, како код куће, тако у јавном животу [...] у опћини, [...] српски је расправни језик".[163, 117]
    XI - Истичући Хрватство Џива Гундулића, Рафо Богишић закључује: "Коначна асимилација Гундулића и његов свеукупни улазак у хрватску културу и књижевност одиграо се на прагу новог времена, у вријеме препорода". [19, 42-44] Дакле, Гундулића је неко други асимилирао у Хрватство а не он лично.’’ ( [Projekat Rastko] Jeremija D. Mitrovic: Srpstvo Dubrovnika (1992) )

    … ‘’не треба губити из вида једну чињеницу – да у граду Дубровнику и на његовој територији, од самог оснивања, бораве и живе, или у њега долазе и ту остају Срби из врло угледних породица Србије, Босне, Херцеговине као и већина из скромнијих друштвених редова.

    Што се каснијих веза тиче, ја вас морам подсетити на једну мисао која је владала у интелектуално-литерарним круговима Дубровчана друге половине 19. века: Медо Пуцић, Матија Бан, Антун Фабрис сасвим су искрено мислили када су говорили да је између Дубровника и старе па затим и савремене Србије успостављен у културном смислу извесни континуитет: када је пропало Косово, муза – заштитница поезије, полетела је са разбојишта и слетела у Дубровник, где је вековима гајена и негована на многим рукописима старих песника дубровачких. И тако све до 1806, односно 1808, када је Наполеонов генерал Лористон, без борбе, ступио у Град, чиме је окончано постојање Дубровачке Републике, па је иста та вила, заштитница поезије, узлетела до Београда – долетевши у Карађорђеву Србију.’’ ( ???????? ??????? ???? ? ?????????? - ??????????? - ?????? ?????? ???????????? )

    A i još ponešto ima, onao iz prve ruke:
    С€пска Ÿ€авославна Ц€ква ƒ ”ƒб€овникƒ до по‡е‚ка XX века | С€пскa Ÿ€авославнa Ц€квa [—вани‡ни са˜‚]
    ”€ƒˆ‚во : Непозна‚и п€авославни ”ƒб€овник : Ÿž›˜Т˜šА

  15. #45

    Odgovor: Hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski rječnik | Хрватско-српски/српско-хрватск&a

    Citat Luctor kaže: Pogledaj poruku
    Немам намеру да више одговарам на псеудолингвистичке личне теорије поменутог члана, јер по том питању све речено. Али треба разбити још пар глупости.

    Оснивачи и становници Дубровника су били романског, а не словенског порекла. Хрвати (како изворни, тако они српског порекла) су Словени. У доба цара Душана становништво Дубровачке републике је говорило искључиво дубровачим романским дијалектом далматског језика, који се говорио широм Јадранског приобаља, и по Далматинским градовима. Далматски не треба бркати са далматинским словенским говорима, који се колоквијално називају "далматинским".

    Dalmatian language - Wikipedia, the free encyclopedia



    Оченаш, на том језику, који се говорио код Дубровчана:



    Да ли ово звучи као хрватски? Не бих рекао.

    Повеље владара Србије и Босне Дубровчане називају "Власима" или "Латинима", никад Хрватима. Повеља босанског бана Матеја Нинослава из 1240:



    Повеља Стефана II Котроманића, писана на ијекавици, леп пример народног говора из средњег века:



    Као што видимо, само Хрвати и хрватски језик се спомиње у њима...

    Дакле, пошто становници Дубровника уопште нису били Словени, нису ни могли да буду Хрвати (а ни Срби).

    Под утицајем Срба из залеђа Дубровника, почео је да се користи штокавски говор као језик комуникације, као и неких писаних дела. Људи који су писали та дела нису били Словени! Право име Ивана Гундулића је било Giovanni Francesco Gondola, а Марина Држића било је Marino Darsa. Они су писали на српској источнохерцеговачкој ијекавици, али сами нису уопште били словени.

    Да не би испало да пишем из главе, као "колега"...

    Потпис Марина Држића:



    "Marino Darsa Raguseo"

    Родослов Гундулића:





    Грб породице Gandola/Gethaldi...Геталди је право презиме породице коју су Хрвати прекрстили у Геталдиће,чији је један члан био чувени ренесансни научник:


    Гроб породице Ghetaldi/Gandola,видети на ком је језику:



    "Riposa Di Ghetaldi Gandola",гробље у Лападу.

    Писма припадника породице Гандола:

    Писмо Ђина Гундулића, 1891:


    Тестамент Шишка Доменика Гундулића 1800:



    Као што видимо-чисти Словени Хрватскога подријетла...

    И на крају Дубровачка породица Пуцић,у оригиналу Pozza...

    Ово је родослов,"старих Хрватских племића":



    Надгробни споменик Пуцића,Лапад...приметити језик:


    А шта су објављивали чланови породице Пуцић-Pozza:



    Ово је штампао Тројан Гундулић, у Београду 1552:


    Све сами споменици "хрватске културе"...

    Са ким су били у савезу Гундулићи:




    Дакле, причамо о старом романском становништву, католичке вероисповести, које је одувек било просрпски оријентисано, а које нема благе везе са Хрватима или Хрватском.



    Као што сам већ показао раније, и из хрватских извора, католичанство нема везе са нацијом.

    Dubrovnik je postojao još u antici. Teorija da je nastao u 7. st. i da su ga osnovali Romani izbjegli iz Cavtata davno je diskreditirana. Prilikom renoviranja Katedrale, duboko ispod temelja današnjeg zdanja nađeni su ostaci dvije nekadašnje crkve, jedne za koju se i prije znalo, i druge, još starije, nadnjevane u 5. stoljeće. Kao dodatak promjeni teorije je i otkriće dijela dubrovačkih zidina, također nadnjevan u isto razdoblje. Prilikom sondiranja Straduna, utvrđena je činjenica, da otočić Laus nikada nije postojao, jer sam Stradun nije nasip nego prirodna pješčana plaža, koja se prostirala između brda Srđa i hridinastog područja (rečeni Laus). Nove spoznaje, kao i otkriće grčkih novčića i keramike pod Malim mulom u luci, čini se, potvrđuju teze nekih povjesničara, da počeci sežu davno prije 7. st., tj. u doba starih Grka. Postavka dr. Ničetića, kojom on dokazuje neupitnost postojanja jedne antičke luke između Budve i Korčule dodatno je dala na vjerodostojnosti teze o nastanku naselja još u grčko vrijeme.

    Službeni jezici Dubrovačke Republike bili su latinski i talijanski. U narodu se od 15. st. govori isključivo hrvatskim, a dotada se govorilo i raguzejskim (posebnim romanskim jezikom dubrovačkih Romana). Latini zato što su katolici. Obično su naši preci svoj jezik nazivali slovinskim, što je istoznačnica s pojmom hrvatski. U Dubrovniku se vazda govorilo štokavskim (i)jekavskim hrvatskim. Prilikom formiranja suvremenih nacionalnih identiteta ogromna većina Dubrovčana se nedvojbeno odlučila za hrvatski (zbog hrvatskoga jezika i hrvatske povijesti i podrijetla). Malen broj uzeo je srpski uz poticaj novopridošlica. Uglavnom su to oni koji su povjerovali u sranja o srpskom Pijemontu. Među njima je i Pucić. Međutim, u vrijeme Dubrovačke Republike Srba nije bilo, samo Hrvata, Židova i do 15. st. romanskoga stanovništva koje je asimilirano.

    Citat Bazilej kaže: Pogledaj poruku
    Zapšto nisu smeli da prespavaju? Bojali su se da će ih neka fukara zaklati na spavanju?
    I ne lupetaj, ako već nemaš šta pametno da kažeš
    Oglasilo bi se zvono i svi nekatolici osim Židova koji su imali i imaju svoju ulicu (Žudioska ulica) su morali napustiti staru gradsku jezgru.

    Citat nenad.bds kaže: Pogledaj poruku
    To da u Dubrovniku ostanu samo Hrvati (gledajući samo bližu prošlost) je ustaški projekat. Očigledno da ima onih koji nastoje makar sada da ga ostvare, praveći alibi falsifikovanjem prošlosti.


    No, istorija govori drugačije od autora citiranog posta:

    ‘’IV – Оно што је код Срба оснивач научне историје Иларион Руварац, то је са Фрањом Рачким код Хрвата Натко Нодило, који је своје закључке доносио на основу историјских извора а не ради обмањујуће пропаганде. Он нам је оставио и овај закључак: "У Дубровнику, ако и не од првога почетка, а то од памтивијека говорило се српски; говорило, како од пучана, тако од властеле, како код куће, тако у јавном животу [...] у опћини, [...] српски је расправни језик".[163, 117]
    XI - Истичући Хрватство Џива Гундулића, Рафо Богишић закључује: "Коначна асимилација Гундулића и његов свеукупни улазак у хрватску културу и књижевност одиграо се на прагу новог времена, у вријеме препорода". [19, 42-44] Дакле, Гундулића је неко други асимилирао у Хрватство а не он лично.’’ ( [Projekat Rastko] Jeremija D. Mitrovic: Srpstvo Dubrovnika (1992) )

    … ‘’не треба губити из вида једну чињеницу – да у граду Дубровнику и на његовој територији, од самог оснивања, бораве и живе, или у њега долазе и ту остају Срби из врло угледних породица Србије, Босне, Херцеговине као и већина из скромнијих друштвених редова.

    Што се каснијих веза тиче, ја вас морам подсетити на једну мисао која је владала у интелектуално-литерарним круговима Дубровчана друге половине 19. века: Медо Пуцић, Матија Бан, Антун Фабрис сасвим су искрено мислили када су говорили да је између Дубровника и старе па затим и савремене Србије успостављен у културном смислу извесни континуитет: када је пропало Косово, муза – заштитница поезије, полетела је са разбојишта и слетела у Дубровник, где је вековима гајена и негована на многим рукописима старих песника дубровачких. И тако све до 1806, односно 1808, када је Наполеонов генерал Лористон, без борбе, ступио у Град, чиме је окончано постојање Дубровачке Републике, па је иста та вила, заштитница поезије, узлетела до Београда – долетевши у Карађорђеву Србију.’’ ( ???????? ??????? ???? ? ?????????? - ??????????? - ?????? ?????? ???????????? )

    A i još ponešto ima, onao iz prve ruke:
    С€пска Ÿ€авославна Ц€ква ƒ ”ƒб€овникƒ до по‡е‚ка XX века | С€пскa Ÿ€авославнa Ц€квa [—вани‡ни са˜‚]
    ”€ƒˆ‚во : Непозна‚и п€авославни ”ƒб€овник : Ÿž›˜Т˜šА


    Nepoznati povjesničar Nodilo nešto provalio i odmah to neoboriv dokaz. Nikakvi dokazi, sve poslije doba Republike. Poslije kad je doseljavala šačica Srba kojih ima i danas.

    Citat Dejan B kaže: Pogledaj poruku
    Mislio sam da se to gleda pošto si kao ključne razlike navodio samo reči iz nekog rečnika od 600 i nešto strana. Moja greška. A nije istina da svaki Sloven razume sve slovenske jezike. Ja ne razumem slovenački jezik, i ako bih morao da se sporazumevam sa nekim Slovencom, to bi bilo na engleskom, ukoliko on ne zna srpski. Makedonski mi je takođe u velikoj meri nerazumljiv, a da ne pominjem istočnoslovenske jezike. A hrvatski mi je uz crnogorski, pardon maternji, i bošnjački razumljiv do te mere da nemam problema u međusobnoj komunikaciji.
    Crnogoski i bosanski/bošnjački jezik NE postoje! Ja bez većih poteškoća razumijem slovenski i sve druge slavenske jezike (najteže ruski). Sa svima se mogu usmeno sporazumijevati bez prethodnoga učenja. Hrvatskom jeziku najbliži je srpski, i zato se najlakše mogu sa Srbima, tzv. Bošnjacima i tzv. Crnogorcima sporazumijevati (od nehrvata).
    Poruku je izmenio Hrvat, 09.07.2011 u 11:54

Strana 3 od 5 PrvaPrva 12345 PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Odgovora: 37
    Poslednja poruka: 25.08.2012, 14:42
  2. Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 16.09.2009, 15:34
  3. Посланица Патријарха Српског
    Autor yossarian u forumu Spomenar
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 31.12.2007, 13:14
  4. Трговци: ко све пљачка народ
    Autor yossarian u forumu Društvo oko nas
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 26.12.2007, 20:48
  5. Odgovora: 5
    Poslednja poruka: 24.04.2006, 01:02

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •