O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima... - Strana 10
Strana 10 od 13 PrvaPrva ... 89101112 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 136 do 150 od ukupno 183
  1. #136

    Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    The opposite of the religious fanatic is not the fanatical atheist but the gentle cynic who cares not whether there is a god or not.

    Suprotnost religioznom fanatiku nije fanaticni ateista, nego blag/blagonaklon/otmen cinik koji ne mari za postojanje Boga.


    Ovaj citat autenticno opisuje mene I moj sopstveni zivot esencijalno sazet pod okvirom vere, verovanja, religije & sujeverja. Upadljivo je prvenstveno da sam nekako svih ovih godina isla protiv mainstream-a, nesvesno, ali definitivno. Mozda sam zbog toga izmanipulisana na drugaciji nacin.

    Nisam institucionalno religiozna.
    Nisam to nikada bila, ali kao dete, secam se, crkva je bila deo zivota. Ali ta crkva je tada imala posebno lice. Bilo nas je svega petnestak ljudi, sestero dece & pop Toma u poprilicno velikom gradu dijaspore. Nisu se tu odrzavale neke silne liturgije ni crkveni obredi. Ne. Tu se je prvenstveno odrzavao skup ljudi istog mentaliteta sa ciljem druzenja, pruzala poneka administrativna pomoc, neobavezno caskanje, poneka lepa rec I poneki tradicionalni obred cisto da ne izgubimo osecaj za postojanje sopstvenog. Tu su uglavnom u tadasnje vreme dolazili ljudi inadzije koji nisu robovali tadasnjem politickom sistemu maticne drzave i koji nisu dozvoljavali da ih sistem ogranicava u paljenju sveca I odrzavanju tradicije. Sastajali su se oni koji su po difoltu bili na UDBA-skoj listi za odstrel. Principijelno jelTe. I tako je moj cale slavio krsnu slavu principijelno i dok je niko slavio nije, nedeljom posecivao crkvu jer su mu rekli da ne sme da je posecuje i filozofirao sa popom Tomom prvenstveno o veri u sebe, a ne o nametnutoj veri u bilo sta ili bilo koga. On je od religije ili tacnije crkvene ideologije uzeo samo onaj delic slobode koji mu je komunisticki sitem oduzeo ili zeleo da oduzme i fakticki na taj nacin izigrao sve i jedan sistem vrednovanja, samo svoj nije! I to je preneo na nas, decu

    Dok nisu dosle devedesete i sa njima masa novokomponovanih vernika. Vernika po sistemu. Sistematskih vernika, pomodaraca ili kako god. E tu su dosli i neki novi svestenici (u mnozini) sa kojima vise nije bilo price o veri u sebe, nego iskljucivo o okovima vere, skupljanju novca za ove ili one verske podvige i huskanje na ovo ili ono versko delo- u ime Boga svim sredstvima do nimalo Bozanskog cilja! U prevodu za one koji ce se naci uvredjeni : nazalost sistematsko zabludjivanje sirokih narodnih masa iz udzbenika. I hocu to nazvati upravo tako, jer sam to tako licno dozivela.

    Nisam institucionalno religiozna i niko od moje porodice ni dan danas nije institucionalno religiozan. Nije religiozan ni po jednoj opste priznatoj ideologiji, ali svako jeste na neki svoj sopstveni nacin koji niko nikome ne mora da obrazlaze I koji ga ni u kom smislu ne sputava u bilo kom segmentu nauke I racionalnosti. Jer kroz to i takvo detinjstvo sam naucila da u ljudskom oku nista nije apsolutna istina, jer postoji bezbroj nijansi relativne istine. Ali naucila sam i da postujem tradiciju. Naucila sam da je postujem i smestim na mesto na koje pripada, da odrzavam ono sto smatram dobrim i plemenitim bez da me ta tradicija istinski sputava u mojim slobodno biranim zivotnim raskrsnicama, u mojim u nedogled bezgranicnim mislima i bez da me ta tradicija na kraju krajeva sputava i u racionalizmu kojim dnevno baratam, i to ne bas tako lose, cini mi se.


    It is a fine thing to establish one's own religion in one's heart, not to be dependent on tradition and second-hand ideals. Life will seem to you, later, not a lesser, but a greater thing.

    Divna je stvar zasnovati svoju sopstvenu religiju u srcu, ne biti ovisnik tradicije i polovnih vec istrosenih ideala. Zivot ce vam izgledati nakon toga, ne manja, nego mnogo veca stvar.



    Religija za mene danas znaci upravo to: od-uciti sve sto sam naucila i sve sto su me naucili o religiji onako kako je opste shvacena. Danas mi je bitnije vratiti se mom sopstvenom individualnom osecaju religije. U to, izmedju ostalog, spada i shvatanje razlike izmedju tradicije i sustinske religije. I zato mi je na kraju krajeva svejedno da li Boga ima ili nema u bilo kom obliku, jer mi niko ne moze oduzeti mogucnost da verujem ili da ne verujem, pa ni Bog personalno. A u ovom zivotu na kraju krajeva samo sa sobom moram da izadjem na kraj, sve ostalo je dobrovoljno.

    Poruku je izmenio Kalina, 10.11.2008 u 23:05 Razlog: ubaceni prevodi
    Never confuse movement with action.

  2. #137

    Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    Citat kohili kaže: Pogledaj poruku
    Niste mi odgovorili,ser_gogsy,u vezi sa onim citatom?Da li je to citat iz Svetog Pisma?Gde je to,u kojoj knjizi Svetog Pisma rečeno?Koji je to stih?
    Sorry....
    Rekoh --> "Ende" ....
    Ne želim više da ponavljam kao papagaj jedno te isto
    Ima dovoljno ispisanog texta o ovoj temi sa moje strane , a i kvalitetnih poruka od strane drugih razumnih i poštenih članova foruma, koji znaju šte govore/pišu, kada su vera i religija u pitanju.
    Ko je stvarno zainteresovan, neka čita po redu sa razumevanjem i neka prihvati bar deo saveta koji su izneti. + Ima dosta toga ispisano i na forumu - Religija - tako da materijala ne "manjka" . . . .

    Svi ispisani postovi koji se tiču religije i vere u Gospoda Stvoritelja, nisu pisani da bi neko nekog naterao, ili bilo kako izmanipulisao da veruje ili ne veruje u bilo šta što ne želi!
    Ispisani su isključivo i samo isključivo zbog informacije - odnosno informisanja onih koji žele da se informišu--> o veri, o religiji, o Hrišćanstvu, o Bogu, o Svetim Pismima....
    Dakle, podrazumeva se da takve teme posećuju i obilaze oni koji to žele! Oni koji hoće da pročitaju, pitaju i saznaju nešto o tome.
    Medjutim, na ove teme dolaze i oni "drugi". Oni koji žele, iz samo njima znanih razloga, da omalovažavaju verujuće ljude, izvredjaju i njih i Gospoda njinog! Žele da popljuju sve vrednosti koje su verujućim ljudima bitne, uveravajući ih kako nisu u pravu, da su diletanti, da su fanatici koji ne znaju tablicu množenja, da su inkvizitori koje treba zabraniti, mentalni bolesnici koje treba strpati u ludaru, nepismeni koji ne umeju da se izražavaju i da su šarlatani poput baba vange, kleopatre i ostalih ....
    Ali to je samo njima na čast i na njihovu savest.
    Ono što oni rade na ovim temama, potpuno je isto kao i da su ušetali u neku crkvu nedeljom ujutru, i krenuli sa bahatom paljbom po vernicima , ubedjujuči ih kako oni pojma nemaju o životu, i kako su svi budale kada sede tu i mole se Bogu!
    Shvatate?

    Niko od verujućih ljudi nije govorio o Bogu, veri i religiji, na nekoj drugoj temi!!!
    Nego na temema koje su predvidjene za to. Baš kao što je i crkva predvidjena za okupljanje pobožnih i onih koji žele da saznaju nešto više.

    Postaviti svoje mišljenje o odredjenoj temi je Ok. Ali ubedjivati drugog da ta tema nije za njega i da je pogrešna i šarlatanska-->je nekultura i bezobrazluk!

    Dakle, šta protivnici Boga rade ovde? I zašto to rade?
    Zašto ne prebace "kanal" koji im se nesvidja?

    To je pitanje koje treba svi sebi da postave.......



  3. #138

    Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    Treba li da naglashavam, da je ovo forum - filozofija - tj bar po definiciji posvechen sobodnoj misli i rechi i debatovanju o bilo kojoj temi. Tema je O religiji i svemu tome srodnom, tema dakle nije - ni propoved, ni pljuvanje po bilo chemu...
    Ko hoche iskljuchivo liturgiju i propoved naravno neka pricha o tome na forumu - religija ili vech na odgovarajuche uredjenoj temi. Paralela je, dakle, pre da je neko religiozan nabasao tamo gde je dozvoljeno postaviti hiljadu pitanja, pa mu to ne odgovara.

    Znachi, vernici koje tema sablazznjava (a ja bih bar trebao da kazzem shta je tema, obzirom da sam je i postavio, zar ne ?) su oni koji drze daljinac.
    Poruku je izmenio Kalina, 10.11.2008 u 13:49 Razlog: slovce

  4. #139

    02 Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    Citat triViALna kaže: Pogledaj poruku
    Ovaj citat autenticno opisuje mene I moj sopstveni zivot esencijalno sazet pod okvirom vere, verovanja, religije & sujeverja. Upadljivo je prvenstveno da sam nekako svih ovih godina isla protiv mainstream-a, nesvesno, ali definitivno. Mozda sam zbog toga izmanipulisana na drugaciji nacin.


    Koji?
    To bih volela da pročitam, cenim da je nešto kvalitetno, kao i obično, a i esencijalno za tvoju priču o veri, verovanju...

  5. #140

    Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    He he...
    pa nisam ni mislio na 'filozofiju' nego na 'religiju' . . .

    Al' sad si mi dao jednu fantastičnu ideju u vezi sa ---> "Pitanjima"

    Možda bi trebali malo da promenimo pozicije pitanja i odgovora?
    Da malko, verujući i pobožni postavljaju pitanja vama ateistima?
    Pa da vidimo te "pametne" odgovore i tu vašu "istinu" !
    hmm...

    Šta mislite o tome?

    Pitanje br.1

    Ovo je lakše pitanje--> Žasto čovek ima savest, u odnosu na životinju koja je nema ?
    Dakle?
    Ko zna odgovor na ovo lagano pitanjce?

  6. #141

    Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    Žasto čovek ima savest, u odnosu na životinju koja je nema ?
    Ne znam,al ako se reinkariram nekad kao pavijan reći ću ti da'l imam savest ili ne...

    otkud ti znaš da je nemaju,sanjo si,šta,ne kapiram...

    zašto neki ljudi imaju savest a neki ne?

    Da malko, verujući i pobožni postavljaju pitanja vama ateistima?
    Nije ti ovo kviz nego o religiji i ostalim stvarima opširno,započni temu o hrišćanstvu bez kritike,i tamo informiši,da ti ja ne bi raskrinkao fizički dokaz,i zašo u temu religija stvarno,pa će da pršti...inače sam miroljubiv,ali čitaj mi potpis,to me strašno nervira...
    Poruku je izmenio Uprolazu, 10.11.2008 u 17:01 Razlog: dodatčić(info)

  7. #142

    Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    evo jedno i od mene:
    -kolika je verovatnoca mutacije gena da bi od amebe nastao covek?
    -tacan matematicki odgovor molim!

  8. #143

    Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    Vera uvek traži neka očekivanja....u suprotnom ona bi bila praznoverje..

    Svi mi imamo veru ( očekivanja ) za ovo ili ono..međutim, prirodno je da se stalno preispitujemo i vidimo da li su naša očekivanja ( vera ) zaista onakva kakva smo mi imali ili se razlikuju..na taj način stičemo iskustva i zauzimo određeni stav..

    U većini slučajeva Mi to i radimo..preispitujemo našu decu, tražimo najbolji način za njihovo vaspitanje, prijatelje, ljubavnike, čačkamo mobilni telefon ne bi li saznali šta on može, računar, automobili, biramo garderobu na osnovu iskustva, koja je najpogodnija i najudobnija u datom trenutku...u ovakvim slučajevima za protivnika u mišljenju imamo druga ili prodavačicu sa druge strane pulta..

    Kada već počnete da razmišljate o nekom fudbalskom timu, političkoj stranci..sa druge strane imate mnogo veći broj protivnika..mnogo težu situaciju..i mnogo puta ste čuli da ljudi neće da budu ni u jednoj stranci, navijačkom taboru, jer nemaju snage za konfrotiranje..dakle odustaju..povlače se..ovi što se konfrotiraju ili se poubijaju ili se osakate..u svakom slučaju je račun čist nema *savesti*...čista odluka..

    A kada govorimo o religiji koja svoje težište ima na *vašoj savesti*..vi za protivnika imate boga..Ako je poznato šta je Bog u religijama širom sveta jasno vam je da nemate nikakve šanse..svaki pokušaj da postavite neko dodatno pitanje je osuđen na krah..koga god od prijatelja, rođaka, slučajnog prolaznika pitate bilo šta o bogu on će vam reći: ma mani se toga, gde se stim zajebavaš..pusti to..
    Šta ljude sprečava da istražuju religiju i boga na onaj isti način na koji istrežuju sve ostalo..????

    Ja lično mislim da je u pitanju savest ili bolje rečeno *griža savest*...
    Svi znamo da se griža savest javlja kada smo uradili nešto što, po kriterijumima neke sile- zakona ili društva, nismo smeli da uradimo.. Ali koji su to ljudi koji postavljaju kriterijume, zakone..
    1. Državne institucije..
    2. Religiske institucije ali i
    3. Naučne institucije


    Ako ubijete čoveka ili ukradete novac iz banke ići ćete u zatvor..

    Ako ovo isto uradite kažu religijske institucije da će vam se suditi ali posle smrti..

    Ako ovo isto uradite bićete predmet ove treće institucije koja će jedina preduzeti praktičan rad na tome da ispita šta je uzrok toga dela:::::
    pronalaženjem uzroka leči se posledica..

    Ako mene pitate uzrok je u onim gornjim: državnim ( novac ) i religijskim institucijama ( griža savest ).....

  9. #144

    Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    Da bi se posedovala savest,biće mora doći na onu lestvicu razvoja koje mu dozvoljava da poseduje moć samospoznaje.Samospoznaja je ključni momenat u duhovnom razvitku jednog bića.Ni jedno drugo biće,sem čoveka nije na ovom stupnju,zato i nije bilo u mogućnosti da razvije sistem vrednosti kakvim ga je razvio čovek-i to u više varijanta,već prema shvatanjima i doživljaju sveta oko sebe,a zatim i ''standardizovanjem'' jednog takvog shvatanja i podizanjem istog na nivo ''morala'' jedne zajednice koja se u njegovim okvirima prepoznaje.Kroz jedan takav moral,proizišle su sve poznate religije.''Ukrštanjem'' puteva naroda,njihovim migracijama,dolaženjem različitih kultura/nosioca ''standardizovanog morala i ponašanja'' u dodir,polako su počele da se uobličuju današnje tzv.velike religije.Hrišćanstvo,Islam i Judaizam su tri velike vere prožete jedna drugom.Ko je čitao barem nešto od knjiga ispisanih rukom svetaca,proroka tih religija moe tačno da zna na šta mislim.
    Životinje se povode nagonom i samim tim nemaju izbora.Ljudi biraju.To su kroz svoju dugu istoriju naučili.Životinje nemaju samosvesti,one nemaju potrebu da osmisle svoj život,da od njega načine nešto drugo,nešto više.One su zadovoljne kada su site i kada im nije hladno.One imaju izbora samo u načinu na koji će utažiti svoje nagone,nemaju savest.

    Pravo pitanje je zbog čega čjudi imaju ''izbora'',a životnje ne?Zašto je od svih vrsta samo čovek izgradio samosvest dovoljno jaku da se bavi pitanjima smisla postojanja,stvaranjem pravila kako bi se istom podarila ''vrednost'' prihvaćena od većine?
    Ako je priroda ''udesila'' da tako bude,lako nam je.Ali,ako postoji jedna viša sila koja je dozvolila da se samo jedna vrsta izdigne nad drugim oblicima osudivši ih na beslovesnost i na potčinjenost prvima koji ih iskorišćava,onda je ta sila slepa za bol.Po čemu jedno malo jare manje pati kada mu režu vrat,od jednog čoveka?Premda beslovesno,premda nema duše,ima živce koji osećaj bola prenose do njegovog malog mozga i pretvaraju ga u stvarnu patnju.

    Ovo nije lako pitanje.Ni jedno pitanje kojim se dotiče suština ljudskog porekla nije lagano.

    Moje pitanje postavljeno Vama,ser_gogsy,bilo je lako:kom piscu Starog,ili Novog Zaveta,kom stihu odgovaraju reči koje ste Vi naveli u Vašem postu?
    od sveg voća koje sam probala,najbolji ukus imala je dobrota

  10. #145

    Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    Citat ser_gogsy kaže: Pogledaj poruku

    Pitanje br.1

    Ovo je lakše pitanje--> Žasto čovek ima savest, u odnosu na životinju koja je nema ?
    Dakle?
    Ko zna odgovor na ovo lagano pitanjce?
    ajde kao razgovaramo

    Duugachka je pricha o tome pa se unapred izvinjavam onima koji se nisu naspavali, jbg, u nekim jednostavnim stvarima malo je jednostavnog.

    Prvo moramo da razmislimo malo o tome shta je to savest?
    I shta je svest!

    I da pokusham da objasnim - sve to nije samo odlika choveka, vech skup odlika koje su nasledjene od predaka, i evolucijom dovedene do sadashnjeg stanja.

    I ko je uopshte kvalifikovan da kazze da zivotinja nema savest, osim zivotinje same? O tome kako se upshte mozze suditi emotivnom zivotu zivotinja, i uopste dolaziti do bilo kakvih zakljuchaka, kasnije...

    A uz to -

    Ko moze sve zivotinja da trpa u jedan isti kosh u jedan isti red. Kome su isto gushteri i delfini, zzabe i chovekoliki majmuni? Onome ko zzivi u strogo antropocentrichnom svetu i sistemu vrednosti bez istinskog zanimanja za osnovne detalje i pojave u prirodi. Mi smo ovde sve, a zzivotinje ono neshto tamo?

    Zzivi svet je razvrstan prema dijapazonu razvijenosti, bash kao i mentalne sposobnosti zivotinja.

    Prema tome, "svest" zzabe koja zzivi sa relativno jednostavnim potrebama (jedi, bezzi, razmnozzavaj se) srazmerna velichini njenog mozga, daleko je od kapaciteta koji se mozze pripisati kitovima, delfinima, vishim majmunima (etc).. koji zzive u slozzenim grupama, slozzenim hijerarhijskim pa i emotivnim odnosima, sa slozzenom komunikacijom (pesme kitova su slozzeni obrasci, nesumnjivo vezani za vishe funkcije mozga) i za koje je dokazano da i u prirodi pokazzu makar rudimentarne elemente emocija i samosvesti.

    Emocije - osechanja - segmenti su svesti koji nisu svojstveni samo choveku.
    OSechanje sreche i zadovoljstva,kao i osechanje tuge i frustracije, osechanje privrzzenosti, osechanje mrzznje - netrpeljivosti, straha - sve su emotivna stanja koja delimo sa dobrim delom zzivotinja, naravno u srazmeri sa
    razvijenoschcu njihovih mozgova i sposobnosti.. .

    Mnoge zivotinje sposobne su da uche i koriste alate. Ponekada sluchajno stecheno znanje shiri se posmatranjem i uchenjem unutar grupe. Jedna grupa majmuna otkriche da je do plena lakshe dochi uz pomoch primitivnog koplja, uskoro che cela grupa majmuna znati isto, a znanje che se prenositi i izmedju grupa (http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/6387611.stm).

    Prema tome, zzivotinje su sposobne da uche i da akumuliraju znanje u onoj meri koju im dozvoljava razvijenost mozga.

    Chak je i obichan golub sposoban da reshava relativno slozzene probleme, a da ne spominjem ponovo majmune koji mogu biti toliko kreativni da che dochi do reshenja problema, kojih se ne bi setio dobar deo ljudi shto bi rekli -ni kad im je uspeshan dan (http://monkeydaynews.blogspot.com/20...zzle-with.html. )

    Sposobnost apstraktnog razmishljanja, povezivanja stvari koje nisu opipljive i ochigledne, svojstva su onoliko primerena zzivotinjama koliko su evolutivno bliske choveku. Odnosno - chovek se evolutivno udaljio od svojih rodjaka onoliko koliko se razvio njegov mozak.

    ZZalost majke za uginulim mladunchetom, majmunice za majmunom, majke kita za bebom, partnera za partnerom, pokazana je dokazana i dokumentovana prirodna pojava. Nije to naravno nivo i nachin patnje kojom chovek zzali, ali to nije ni recheno.

    Malo o emocijama kod zivotinja. O emotivnom zivotu zzivotinja, usled ochiglednih komunikativnih nedostataka, mozzemo suditi samo po njihovom vidljivom ponashanju. Do zakljuchaka o njihovim sposobnostima dolazimo najcheshce na osnovu ponashanja u toku eksperimenata, i ponashanja zapazzenogu prirodi. Ono shto se ne pokazuje vidno, ne mozze ni da se obelezi ni proceni.

    Zhivotinje imaju osechaj i za saosechanje unutar grupe, krda, jata. Majmuni che smirivati i teshiti svog uplashenog i povredjenog druga, pokushavati da ga razvesele, veliki broj zivotinja prihvatiche siroche iste, a ponekad i druge vrste...Naravno, one to delom rade nagonski, instinktivno...ali gde je instinkt u slonovskom odnosu prema mrtvima?
    http://www.deccanherald.com/Content/...8110899704.asp

    ZZivotinje naravno imaju i osechaj shta je korisno - shtetno. Predispozicije za posedovanje tog osechaja su urodjene, a pravo znanje se zato stiche iskustvom. To su osnove i koren chovekovog razvijenog osechanja za pozitivno negativno, dobro i loshe. To je osnovna odlika - i najjednostavnijih vidova svesti - nagona - instikata - urodjenih znanja zapisanih takodje i u chovekov genetski kod dabome nasledjen od primitivnijih bicha, modifikovan
    mutacijama gena do oblika koji danas chini choveka.

    Osechaja, koji su u praksi posledica elektrichnih impulsa izmedju neurona i sadejstva sa hormonima...

    Chovek je drushtveno biche. Slozzenost chovechijeg mozga, daje slozzenost emotivnog i intelektualnog zivota i sposobnosti. Chovek je evoluirao kao jedinka, ali je evoluirao i kao deo grupe.

    Naravno da je sposoban da zivi solitarno, usamljenichki, ali stvarno efikasan najcheschi i nachin zzivota prirodan za choveka je - zivot u drushtvu drugih jedinki.

    Kao shto sam rekao, drushtveni zzivot nije svojstven samo choveku, vech svakoj zzivoj vrsti koja tvori krdo, jato ili roj.

    Drushtveni zzivot, u vechini sluchajeva pruzza jedinki vechu moguchnost dolazzenja do resursa, vechu zashtitu i vechu pristupachnost jedinkama suprotnog pola. Dobrobit grupe je i dobrobit jedinke. Interes jedinke je dobrobit grupe zarad njene sopstvene dobrobiti. Hijerarhija i odnos jedinke unutar grupe dalje govore o nachinu na koji che se jedinka odnositi prema grupi i dobrobiti koju che imati. Jedinke koje se izbore za vechi drushtveni statusi (kao i kod ljudi), imaju bolje izglede za prezzivljavanje i ostavljanje potomstva.

    (ok, ok uskoro che poenta, bez zevanja)

    Medjutim, ako grupe i dobrih odnosa unutar grupe nema, nema ni prezzivljavanja. Naravno, veliki je broj zzivotinjskih vrsta koje ne zzive izrazito
    drushtvenim zzivotom. Lavovi chine velike chopore dok njihovi bliski rodjaci tigrovi, leopardi, jaguari, pume itd zzive usamljenichkim zivotom. (Africhke savane u kojima iskljuchivo zive lavovi, iziskuju taktiku i organizovan sistem lova kakav mozze da obezbedi samo grupa - chopor, dok su prashume i "bushes" tereni koji, uz takodje odgovarajuchu kamuflazzu, obezbedjuju sasvim dobar ulov usamljenom lovcu kakav je tigar ili leopard).

    Sa druge strane, majmuni su za mesto zzivota "izabrali" kroshnje drvecha. Njihova adaptacija na zzivot u dzungli, pored fizichkih odlika, nije kamuflaza, nego obrazovanje grupa i drushtveno uredjenje. Hiljade pari ochiju koje motre na predatore u blizini bolje su nego jedne koje moraju da trazze hranu.

    Dakle, drushtvenim zivotinjama, a pre svega majmunima, zivot u grupi i dobrobit grupe je od presudnog znachaja za prezzivljavanje.

    Zivot u grupi, relativna bezbednost od neprijatelja koju ona pruzza, olakshica je koja je majmunima, kao zzivotinjama visoko na evolutivnom stablu, obezbedila da mogu da razvijaju slozzenu hijerarhiju i slozzenu organizaciju.

    Majmuni vrlo dobro znaju shta je dobrobit grupe. Znaju kada chopor treba braniti, znaju kada treba braniti sabrata, znaju da plen treba deliti, znaju da kradja tudjeg mozze povlachiti posledice, znaju da slaba karika u grupi moze
    znachiti loshe po grupu ... nije to nikakav sveti moral odozgo, to je prosto posledica chinjenice da je dobrobit grupe dobrobit jedinke. To je stvar bez koga nema prezzivljavanja.




    Svest je sposobnost da se razluchi sopstveno postojanje i uloga unutar drushtvene grupe kao i sposobnost da se okolina percipira, podaci zapamte i analiziraju zarad efikasnijeg prezivljavanja. Slozzena svest koju chovek poseduje je skup mentalnih i kognitivnih sposobnosti koja je choveku omoguchila da efikasnije od bilo kojeg drugog stvorenja reshava probleme na koje nailazi u interakciji sa okolinom.

    Ona je u praksi posledica slozzenih elektrohemijskih reakcija izmedju neurona i unutar i izmedju mozzdanih regija, a opet zasnovana na prostim principima fizike i hemije, koje se lepo prozzimaju u biologiji Fizika i hemija su alat biologije i u isto vreme zakoni koje biologija poshtuje.

    Svaki segment ljudskog ponashanja ima svoj fizichki uzrok, svoju vezu u mozgu i centar koji je za to zaduzzen.

    Proveriti to je lako, ali zahteva ili spremnost da se fizichki zzrtvujte ili prosto da uchite od neurohiruga i neurologa.
    Moram ponovo da pomenem i chuvenu famu o 10% ili 12% iskoricschenosti mozga te daleko vechi postotak kod onih koji su zbiflali bibliju napamet. Da su umesto toga chitali neko ozbiljno shtivo znali bi sledeche -

    Svi mi koristimo 100% svoga mozga. Mozak je sachinjeni iz vishe regija, segmenata i delova od kojih svaki ima svoju specifichnu namenu. Neki delovi medjusobno mogu da dele jednu istu funkciju, neke funkcije mogu da budu svojstva chitavih regiona.
    Veliki delovi mozga sluzze motorici i odrzavanju telesnih funkcija. Izuzetno razvijena mozzdana kora, onaj detalj koji nas izdvaja od zzivotinja podeljena na "rezznjeve" zaduzzena je za memoriju,budnost, pazznju, svest, planiranje, govor, vid itd itd...svaka od tih funkcija za sebe koristi odredjeni "procenat" mozzdane kore, a sve zajedno uvek koriste 100% od mozzdane kore. OStatak mozga pored mozzdanih funkcija chine vezivna podruchja provodnici polja koja funkcionalnim delovima mozga omoguchavaju rad uopshte.


    Prema tome kada neobavshten pricha o tome kako neko koristi 10% mozga, pokushavajuchi da kazze kako on lichno koristi vishe ili 100% on nam zapravo govori da za razmishljanje i spoznaju o svetu koristi i centre za endokrinim sistemom, motorichkim funkcijama i upravljanje radom digestivnim traktom (shto se iz tekstova takvih ljudi i vidi)


    Ali, da se vratim na temu. Rekli smo dakle da svest postoji duzz evolutivnog stabla, razvijena onoliko koliko je razvijen i organizam te mozak koji je odrzzava, emituje, kako god.

    Savest, je onaj deo lichnosti koji vodi brigu o posledicama nashe interakcije sa drugim ljudima. Posledica je istih evolutivnih procesa koji su doveli do razvitka svesti i razvitka slozzene komunikacije unutar grupe.

    Savest, proizvod onih duboko usadjenih osechaja za pozitivno i negativno, proizvod osechanja privrzenosti grupi i drugim jedinkama unutar grupe, omoguchava nam da imamo odgovornost prema dobrobiti grupe i dobrobiti druge jedinke. Krivica koju osechamo kada povredimo, prevarimo ili chinimo nazzao drugome posledica je urodjene potrebe za doprinoshenje sopstvenoj vrsti, naravno u nekom dubljem smislu osechaj ugrozzavanja samih sebe unutar vrste. Odgovornost i savest, dakle, imaju svoje evolutivno opravdanje.


    Normalan, emotivno zreo chovek ima razvijenu sposobnost empatije, pronicanja u tudje misli i emocije, chitanja emocija drugih ljudi, sazzivljavanje sa emocijama i mislima drugih, verbalnom i neverbalnom komunikacijom, dozzivljavanja tudjih problema kao svojih. Sve je to, dakle, posledica evolutivnog imperativa prezzivljavanja u grupi i sa grupom.

    Moral je skup pravila unutar jedne grupe. To je formulisan, nepisan skup pravila vezanih za odredjenu grupu ljudi.

    Moral proistiche iz iste grupe emocija koja je zaduzzena za doprinos pojedinca grupi i chinjenje zajednichkog i opshteg dobra.Neka od najstarijih moralnih pravila primenjiva su na celokupno drushtvo i potichu direktno iz urodjenih osechaja sa korisno i shtetno, prezziveli su iz onog dela istorije choveka koji je zajednichki za sve nas.

    Oni su ono shto nas chini ljudima, drushtvenim bichima. Nedostatak morala i savesti nije evolutivna regresija, ali jeste povratak pojedinca vrednostima koje su vishe svojstveni zzivotinjama sa primitivnijomom drushtvenom organizacijom.

    Predispozicije za posedovanje morala su urodjene. PREDISPOZICIJE dakle. Koliko i kako che te predispozicije biti iskorischene u sazrevanju jedne lichnosti zavisi od moralnih pravila okoline i sposobnosti lichnosti da se razvije i koristi svoje potencijale. Isto kao shto mozzemo imati predispozicije za dobrog muzichara, matematichara ili sportistu, shto neche dochi do izrazzaja ako se na tome ne radi i ako okolina te osobine ne favorizuje i ne motivishe.

    Razvijena savest, kao i nedostatak iste odraz su kompletnosti i zrelosti lichnosti.

    Kolichina morala i savesti medju jedinkama drushtva, odraz su zrelosti i psihichkog zdravlja drushtva.

    Tamo gde je vishe jedinki koje su spremne da se zzrtvuju i rade za dobrobit drushtva, drushtvo je uspeshnije i "zdravije".

    Zashto je aktuelna pricha o raspadu morala?

    Objasshnjenje je naizgled vrlo slichno onome shto govori religija. Zapadnjachka drushtva dosegla su materijalni nivo

    koji obezbedjuje fizichku i materijalnu nezavisnost pojedinca od grupe. Sa druge strane, favorizuju se iste one osobine koje su vladale medju zivotinjskim drushtvima. Hijerarhija koja se gradi na osnovu fizichke i materijalne mochi, koristi pojedinca naushtrb drushtva, favorizuje pogreshne vrednosti, negira potrebu i svest o opshtem dobru itd. Kako to promeniti? Raditi na sebi, svojoj deci i okolini. Shiriti znanje o razlici izmedju dobrog i losheg bez potrebe izmishljanja nadprirodnih i forsiranja intelektualno uvredljivih konstrukcija kao shto je povlachenje jednakosti izmedju religije i nepobitnog dobra. Raditi za dobrobit drushtva i drugoga, i shiriti svest o pravim, vishim, zajednichkim i univerzalnim vrednostima.
    Ljubitelj Ralpha Fienessa:

    evo jedno i od mene:
    -kolika je verovatnoca mutacije gena da bi od amebe nastao covek?
    -tacan matematicki odgovor molim!


    Jedna od najbesmislenijih kreacionistichkih teza, koja bi trebalo da aludira na oogromnu neverovatnochu stvaranja

    bez plana, pokazuje samo ne da se nije chitalo nishta o evoluciji, a i ono shto se nachulo nije se razumelo. Osim ako nije tendenciozno postavljeno, ovo pitanje pretpostavlja da neko veruje da evolucija znachi muchkanje 20 000 kockica da bi se u jednom bacanju dobila tacho odredjena kombinacija

    Izvinte, ta pitalica je u stvari odgovor na pitanje:
    shta znate o evoluciji?

    NIshta dakle.


    To je isti onaj argument koji kazze da bi po evolucionistima - uragan koji duva po nekom otpadu metalnih delova

    trebao da sastavi Boing 747.

    To je teza po kojoj slozzenost kompletnog chovekovog organizma, govori o neverovatnosti da se do nje dodje

    sluchajnoschu. Stvaranje bez plana nije sluchajni nastanak!


    Prirodna selekcija nije teorija verovatnoche.

    I NIKADA NIGDE NESHTO TAKVO NIJE NAPISANO U OZBILJNOJ PRICHI O EVOLUCIJI.


    Prirodna selekcija govori o postepenim promenama i akumulaciji pozitivnih mutacija. UZmi tvojih 20 000 kockica, bacaj, zadrzi korisnu, bacaj dalje...E to je vech blizze. Slozzichesh kombinaciju daleko pre nego shto se nadash, i za daleko manje od 5 milijardi godina.


    Univerzum je izuzetno slozzena tvorevina. Tvorac bi, dakle, morao biti mnogo slozzeniji od univerzuma, a kamo li pishljive kombinacije od nekoliko desetina hiljada gena. Kolika je dakle verovatnocha da postoji tvorac?

    Tvorac nije nastao, on je oduvek bio? Izvinte, verovatnocha da onaj uragan nachini Boing 747 svakodnevna je rutina u odnosu na moguchnost da postoji inteligentni tvorac slozzeniji od kosmosa onoliko koliko smo mi slozzeniji od kompjuterskog chipa, koji uspeva da zaviri u vashe snove, prati vashe greshne misli i dela... Iduchi vashom logikom, neshto shto postoji moooralo je jednom pocheti, a kako po logici vashoj neshto ne nastaje ni izchega... Neko ili neshto je moralo stvoriti tvorca ... itd...

    I ako ga ima, sa svom tom genijalnoschu, pricha jako besmislene priche u kojima lichno shalje poshasti, pali i rushi jebene gradove zato shto nivo poltronstva na zemlji nije zadovoljavajuch...

    Sa druge strane, taj genijalac bi svakako morao biti jedan veeeliki nauchnik. Pogodite shta takvi vishe favorizuju, zzedj za saznanjem ipronicanjem u sushtinu tvari ili zzedj za verovanjem u svedochanstvo, svedoka koji je prepisao legendu, o svedoku koji je chuo nekog kako pricha.?..svedochanstva ljudi koji hiljadama godina ne rade nishta drugo sem shto prepisuju iz religije u religiju, vucarajuchi ljude iz jedne u drugu masovnu histeriju
    Poruku je izmenio HLEBmaster, 11.11.2008 u 01:20

  11. #146

    Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    Citat HLEBmaster kaže: Pogledaj poruku
    ajde kao razgovaramo
    Hehe...Sad kao razgovaramo , a malo pre....

    Od četiri odgovora na pitanjce o savesti, nijedan odgovor nije odgovorio!

    Uprolazu-ov ne želim ni da komentarišem. Dete je očigledno zalutalo ovde u svojoj igri: "Želim da budem stariji" - ali mu to godine ne dozvoljavaju -
    To tvoje "raskrinkavanje" sačuvaj za svoje drugare kada se budete igrali klikera i žmurke

    Vladin odgovor se sastoji od spoznaje da čovek ima i "grižu savesti" , koja se sastoji od toga da ponekad uradimo nešto što nismo smeli pa se kajemo....
    Odgovor na pitanje --> - zašto se i životinje ne kaju - Niesam dobio

    Kohili je konstatovala da životinje nemaju savest, ali da i ljudima savest nije baš čista jer kolju malo jare i nije im žao da to rade.... Ja bih još dodao---> čovek kolje čoveka pa mu nije žao, zašto bi mu bilo žao jareta?
    Dal li je u tom smislu jare bitnije od mrava? muve? komarca?
    Ili tebi uopšte nije žao kada poubijaš jadne male muve u svojoj kuhinji? ili komarca kad ti sisa krv?
    A jare se kolje za hranu....
    I zbog toga životinje nemaju savest, svest, samosvest i samospoznaju da su to što jesu! Jer su stvorene da služe čoveku u svakom pogledu, pa i za ishranu.

    Ali kohili isto tako nije ni svesna koliko je bila blizu odgovora, kada se priupitala--> "-Zašto ljudi imaju izbora , a životinje ne? - Zašto je od svih vrsta samo čovek izgradio samosvest dovoljno jaku da se bavi pitanjima smisla postojanja? -"

    Da stvarno, zašto?
    To je ujedno i pitanje br.3

    A odgovor na pitanje savesti-->opet nisam dobio

    Hleb.
    Svaka čast na seminarskom radu iz biologije i razvoja životinjskih vrsta


    Pa kaže :
    Ko moze sve zivotinja da trpa u jedan isti kosh u jedan isti red. Kome su isto gushteri i delfini, zzabe i chovekoliki majmuni? Onome ko zzivi u strogo antropocentrichnom svetu i sistemu vrednosti bez istinskog zanimanja za osnovne detalje i pojave u prirodi. Mi smo ovde sve, a zzivotinje ono neshto tamo?
    Onaj koji te iste životinje istrebljuje širom planete!
    Čovek je istrebio 90% indijanske populacije, pa šta su za njega onda gušteri, žabe, delfini, buffali, jeleni, slonovi.....
    Kada si čuo da je neka životinjska vrsta, iz zabave istrebila drugu?
    A nema savest!

    Hleb :
    Emocije - osechanja - segmenti su svesti koji nisu svojstveni samo choveku.
    OSechanje sreche i zadovoljstva,kao i osechanje tuge i frustracije, osechanje privrzzenosti, osechanje mrzznje - netrpeljivosti, straha - sve su emotivna stanja koja delimo sa dobrim delom zzivotinja, naravno u srazmeri sa
    razvijenoschcu njihovih mozgova i sposobnosti.. .
    Point.
    Blizu si....blizuuu
    Emocije - osećanja koje poseduju životinje su u srazmeri sa razvijenošću njihovog mozga. Lavica koja pojede svoje mladunce ne može da pati za njima onako kako bi čovek patio kada izgubi (ne pojede ) svoje "mladunče"....
    Savest je povezana sa dušom - reflektuje se kroz mozak (Čeoni režanj) i omogučava čoveku da razlikuje dobro od lošeg.
    Životinja nema tu sposobnost jer nema dušu kao čovek i čeoni režanj joj nije razvijen--> Zbog toga životinja nema spoznaju šta je moral, a samim tim, savest joj nije ni potrebna.
    Zato što životinje ne čine dobro, isto tako one ne čine ni loše!
    Iz tih razloga životinje ne delimo na dobre i loše, nego na opasne, manje opasne i bezopasne. Jer deluju po instinktu a ne po savesti! A zašto?
    Pa, jer im nije dano!

    Zašto se za 5 milijardi god. samo čovek razvio u misaono biće? Zašto se još neka vrsta nije razvila u vrstu sa duhom i mislima, pa da nauče da komuniciraju kroz reč?
    Kad bi životinje živele po evoluciji još 5 milijardi godina, nikada im se savest ne bi razvila!! Jer životinje nemaju dušu/duh kao čovek! Kao što nikada neće razviti moć govora - reč!

    Dakle, promašio si temu-->Nas ovde neinteresuju mentalne sposobnosti i razlike izmedju žabe, delfina, mrava, buve, papagaja i psa!
    Jer uopšte nije sporno da je kapacitet moždane sive mase različito razvijen kod navedenih vrsta. Ono što imaju zajedničko je nerazvijenost čeonog režnja i manjak duha! Životinja može da nauči mehanički i instiktivno odredjene stvari u zavisnosti razvijenog mozga, al mehaničko je u apsolutnoj zavisnosti od instiktivnog! Koji je glavni motiv da životinju naučiš nekom mehanizmu? Pa hrana! Klopa!
    Instinkt za samoodržanjem kroz prehranjivanje je jači od bilo čega!! Ko je ikada video neku životinju da svesno posti??

    Hleb :
    Svi mi koristimo 100% svoga mozga


    Hlebe ti si stvarno religija za sebe

    Da si rekao--> svi mi koristimo 100% od onih dvaes % ne bih se smejao, da me evo i stomak boli ....

    Neko koristi 100% a neko 50% --> razvijenog mozga! A ljudski mozak je razvijen oko 20% ukupnih mogučnosti! Kada to ne bi bilo tako, onda bi ti mogao iz glave da odgovoriš koliko je: 175643987653098762534 X 3486976089374756473839292 A ne bi ti trebao neki razvijeniji mozak (Komp npr. ) da izračunaš !

    Hleb :
    Prirodna selekcija govori o postepenim promenama i akumulaciji pozitivnih mutacija. UZmi tvojih 20 000 kockica, bacaj, zadrzi korisnu, bacaj dalje...E to je vech blizze. Slozzichesh kombinaciju daleko pre nego shto se nadash, i za daleko manje od 5 milijardi godina.
    Hehehe....

    Ova priča je već ispričana....
    Al' evo da potsetim--> Ko je taj koji zadržava korisnu kockicu i odbacuje lošu, pa baca daje?

    Ili se kockice bacaju same od sebe ee eeee eeeeeeeeeee

    Dakle, pitanje br. 3
    Zašto je od svih vrsta, mogućih i nemogućih, samo čovek taj koji se razvio u misleno, samosvesno, duševno, rečito i savesno biće?
    Pitanjce je opet vrlo lagano


  12. #147

    Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    Citat ser_gogsy kaže: Pogledaj poruku
    Hlebe ti si stvarno religija za sebe

    Da si rekao--> svi mi koristimo 100% od onih dvaes % ne bih se smejao, da me evo i stomak boli ....

    Neko koristi 100% a neko 50% --> razvijenog mozga! A ljudski mozak je razvijen oko 20% ukupnih mogučnosti! Kada to ne bi bilo tako, onda bi ti mogao iz glave da odgovoriš koliko je: 175643987653098762534 X 3486976089374756473839292 A ne bi ti trebao neki razvijeniji mozak (Komp npr. ) da izračunaš !


    Ajde bar prochitaj pasus pre komentara
    Dakle, kada govorim o iskorischenoati 100 % mozzdane mase, to ne znachi da se ona koristi za jednu jedinu akciju.

    Shta ti definishesh kao razijenost u odnosu na moguchnosti ?
    Moguchnosti chega tachno?

    Kada bi ceo kapacitet ljudske lobanje bio zauzet onim neuronima koji su inache zaduzzeni za rachunanje mozzda bi teoretski postojali preduslovi da bolje rachunash. Tada ti ne bi ostalo kapaciteta ni zashta drugo.



    A shto se tiche mojih navoda mozzesh ih proveriti na bilo kom sajtu o neurologiji.

    http://www.infoplease.com/askeds/brain-usage-myth.html
    http://www.scienceray.com/Biology/Hu...-We-Use.116241
    http://www.brainconnection.com/topic...=fa/brain-myth
    http://www.csicop.org/si/9903/ten-percent-myth.html
    Poruku je izmenio HLEBmaster, 11.11.2008 u 10:27

  13. #148

    Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    Pa naravski da se mozak kao masa koristi 100% !
    ja govorim o mogučnostima !

    Kada voziš auto 60 km na sat, ti koristiš motor u celini , sa komplet karburatorom, diznama(dizel), radilicama, klipovima, itd.....ali da li je to 100% iskorišćen motor?
    Naravno da nije, jerbo on može da ide i 200km na sat....

    Koliko naučnici danas znaju o mozgu i njegovim mogučnostima? Pa veoma malo---> nekih 10-20%

    Primer (na brzaka):

    Regeneracija mozga

    Ovih dana svet obilazi vest o najnovijem 'medicinskom čudu', koje svedoči u neverovatnoj sposobnosti ljudskog mozga da se regeneriše i daje novu nadu za pacijente sa oštećenjima mozga.
    Radi se o slučaju 42-godišnjeg Terija Volisa, iz države Arkanzas, koji je progovorio i počeo da pokreće udove posle 19 godina tokom kojih je bio u, kako to lekari nazivaju, stanju minimalne svesti. Teri Volis imao je 16 godina kada je 1984. godine svojim automobilom skrenu sa puta, i survao se 15 metara u dubinu - na isušeno dno reke. Teri je imao sreće da odavde izadje živ, ali sa ozbiljnim povredama mozga i bez mogućnosti da govori ili da se pomera. On je godinama živeo u rehabilitacionom centru.
    Teri Volis je ponovo počeo da govori 2003. Endžili je njegova majka.
    Rekao je - mama, otvorio je oči i ponovio to. To je bilo fantastično.
    Neurolog Nikolas Šif kaže da je od tada bilo dodatnih poboljšanja.

    Bio je u stanju da promrmlja poneku reč, ali nepovezano. Sada može da razgovara sa vama, da se šali. Može da vam kaže kako da popravite motor automobila.
    Medicinski stručnjaci kažu da su šanse Terija Volisa da se oporavi bile jedan prema 300 miliona. Snimci njegovog mozga pokazuju da je većina njegovih normalnih nervnih veza uništena u udesu. Medjutim, mozak Terija Velisa je stvorio nove veze u manje oštećenim delovima. Pojavilo se i novo tkivo u delu mozga koji kontroliše pokrete. Lekari smatraju da će iz ovog slučaja saznati stvari koje bi mogle da pomognu drugima. Majkl Vilijams sa medicinskog fakulteta univerziteta Džons Hopkins kaže da pacijenti moraju da zadrže bar minimum svesti. Za one koji su u trajnom vegetativnom stanju promene su malo verovatne.

    Nadamo se da ćemo moći da razvijemo načine da pomognemo mozgu da se oporavi na sličan način. Sve što sada znamo je da je to moguće, kaže doktor Vilijams.
    Porodica Volis kaže da Teri nastavlja da se oporavlja. I, mada niko ne zna kakav će biti domet tih poboljšanja, on je već izvojevao neverovatnu bitku.


    Ovo beše 2006-te

    Da ne pričam o--> telepatiji, telekinezi, psihokinezi... i ostalim kinezima ili o malim genijalcima što izračunavaju koren od 76758548493939320 za dve sekunde.........

    Definitivno ljudski mozak nije iskorišćen u 100% svojih mogučnosti!

  14. #149

    Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    Citat ser_gogsy kaže: Pogledaj poruku
    Da ne pričam o--> telepatiji, telekinezi, psihokinezi... i ostalim kinezima ili o malim genijalcima što izračunavaju koren od 76758548493939320 za dve sekunde.........

    Definitivno ljudski mozak nije iskorišćen u 100% svojih mogučnosti!
    MOzemo se slozziti oko toga da nekim ljudima mozak sluzi prosto da zapushi rupu izmedju ushiju.
    Efikasnost koriscchenja mozzdanih resursa, namenjenih razmisljanju je druga stvar. Mentalne sposobnosti poboljshavaju se stalnom aktivnoschu mozga, primoravanjem neurona na izgradnju novih medjusobnih veza.

    Mozak se dakako moze izvezbati i specijalizovati za odredjene funkcije.

    A naravno, postoje prirodno talentovani genijalci.

    Ponekad opet su ti mali genijalci nadareni jednom funkcijom, a uskracheni za neku drugu.

    Ponekad dete od tri godine ume da naslika sliku nespojivu sa njegovim mentalnim uzrastom, shto je chesto pojavni oblik autizma...

    No da ne rasplinjavamo.

    Dakle cela poenta je tvoja da efikasniji mozak vodi genijalnosti pa prema tome i spremnosti da se prihvati religija, odnosno da religioznost predstavlja znak efikasnijeg korischenja mozga If only To su tvoje subjektivne zzelje, sa narcisoidnim projekcijama



    Shto se tiche kineza, sad ti zvuchish kao ljubitelj trecheg oka, no ok, tema je legitimna
    Poruku je izmenio HLEBmaster, 11.11.2008 u 12:58

  15. #150

    Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    Uprolazu-ov ne želim ni da komentarišem. Dete je očigledno zalutalo ovde u svojoj igri: "Želim da budem stariji" - ali mu to godine ne dozvoljavaju -
    To tvoje "raskrinkavanje" sačuvaj za svoje drugare kada se budete igrali klikera i žmurke
    ovo nemam nameru da komentarišem...aj dok ja odigram koju partiju,ti tvoje drugare za ručice,pa po ćup ako bude bilo duge ovih dana...


    Kohili je konstatovala da životinje nemaju savest, ali da i ljudima savest nije baš čista jer kolju malo jare i nije im žao da to rade.... Ja bih još dodao---> čovek kolje čoveka pa mu nije žao, zašto bi mu bilo žao jareta?
    Dal li je u tom smislu jare bitnije od mrava? muve? komarca?
    Ili tebi uopšte nije žao kada poubijaš jadne male muve u svojoj kuhinji? ili komarca kad ti sisa krv?
    A jare se kolje za hranu....
    I zbog toga životinje nemaju savest, svest, samosvest i samospoznaju da su to što jesu! Jer su stvorene da služe čoveku u svakom pogledu, pa i za ishranu.
    aj pročitaj opet,dok ne skontaš šta si napisao...

    A odgovor na pitanje savesti-->opet nisam dobio
    Dobio si ga,samo ne kontaš...bah ne vredi tebi puno pričati kad ne slušaš,a da kucam me iskreno rečeno i mrzi,ima i boljih mesta da lomim prste...aj poz

Strana 10 od 13 PrvaPrva ... 89101112 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Odgovora: 7
    Poslednja poruka: 12.03.2017, 01:00
  2. Odgovora: 60
    Poslednja poruka: 08.09.2015, 11:28
  3. Kojoj veri pripadate?
    Autor Kunic u forumu Religija
    Odgovora: 150
    Poslednja poruka: 07.08.2011, 16:30
  4. Kada ste se prvi put poljubili sa nekim?
    Autor vlado u forumu Tinejdžerski kafić
    Odgovora: 81
    Poslednja poruka: 10.02.2011, 21:31
  5. Šta sa starim stvarima?
    Autor izabelitta u forumu Moda
    Odgovora: 31
    Poslednja poruka: 17.12.2009, 18:10

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •