SNP - Srpsko narodno pozorište
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 15
  1. #1

    SNP - Srpsko narodno pozorište

    16/28. jula 1861. u Novom Sadu, na sednici Srpske čitaonice kojom predsedava Svetozar Miletić, osnovano je Srpsko narodno pozorište. Osnivač je Društvo za Srpsko narodno pozorište, akcionarsko udruženje koje, sve do početka Prvog svetskog rata 1914, vodi i razvija SNP. Za prvog upravnika postavljen je Jovan Đorđević, čija je agitacija na svim frontovima, a pogotovo kroz članke u Srpskom dnevniku, u prilog osnivanja (dramskog) pozorišta (na srpskom jeziku) u Novom Sadu, administrativnom centru tadašnje austrougarske provincije, rezultirala upravo gorenavedenim epilogom. Bilo je to prvo pozorište na prostoru koji danas nazivamo eks-jugoslovenskim, a koje je predstave igralo na nekom od južnoslovenskih jezika.
    1868. nakon gostovanja u Beogradu, a na poziv kneza Mihaila, Jovan Đorđević s polovinom novosadskog ansambla, osniva Narodno pozorište u Beogradu.
    1914 - 1941. Najteži period u istoriji SNP. Često mu menjaju ime, od 1920. u njegovom sastavu je i Opera (ukinuta već 1925, zbog nedostatka novca i pretvorena u Operetu), 1928, u noći između 22. i 23. januara, izgorela je zgrada (i u njoj kompletan fundus i biblioteka neprocenjive vrednosti) Pozorišta Dunđerskog u kojem je SNP igralo predstave...
    17. marta 1945. prva predstava nakon Drugog svetskog rata: Najezda Leonida Leonova, u režiji Jovana Konjovića. Prvi posleratni upravnik je pesnik Žarko Vasiljević. Pozorište je obnovljeno pod imenom Vojvođansko narodno pozorište, pod kojim će raditi sve do 1951.godine kada mu se vraća ime Srpsko narodno pozorište.
    1958. na čelo kuće stupa Miloš Hadžić, upravnik s najdužim stažom (do 1979.) čije je vreme upravnikovanja nazvano "zlatnim dobom" SNP.
    1947. osnovana je Opera Srpskog narodnog pozorišta.
    1950. osnovan Balet Srpskog narodnog pozorišta.
    1956. SNP je inicijator i osnivač Sterijinog pozorja.
    28. marta 1981. iz Sokolskog doma SNP, u svojoj 120 sezoni, useljava se u sadašnju zgradu. Taj dan ustanovljen je tada kao Dan Srpskog narodnog pozorišta.
    2006.godine septembra, SNP ulazi u svoju 146. sezonu kao član Evropske teatarske konvencije (od juna) i kao član asocijacije Pozorište bez granica, u kojoj su i: Odsek za kulturu grada Šćećina, Poljska, Teatar "Gardonyi", Eger (Mađarska), Teatar "Tamasi", Sv. Đorđe (Rumunija) i Teatar "Rictus", Nant (Francuska)



    1978.



    PRED TVRĐAVOM - DRAMA SNP U SEZONI 2008/2009.

    Da li vam Srpsko narodno pozorište liči na tvrđavu?
    Ako liči, da li je to zato što je ovo impozantno zdanje od dvadeset četiri hiljade kvadratnih metara, podignuto u samom centru Novog Sada, grada poznatog i kao Srpska Atina, i što ima više od šest stotina zaposlenih? Ili je to otuda što je Srpsko narodno pozorište najstariji profesionalni teatar u regionu, a od nacionalnih institucija tako ozbiljne istorije se očekuje da čuvaju tradiciju? Ipak, poređenje pozorišta i utvrde je opasno; pre svega zato što su tvrđave svojevremeno podizane da bi štitile i, kao simbol moći onih koji su ih gradili, ostale neosvojene. Pitanje je, međutim, da li je potrebno pa i moguće čuvati kulturu, a naročito da li to treba činiti tako što će ona biti zatočena u tvrđavi. U Drami, kao i u ostale dve umetničke jedinice Srpskog narodnog pozorišta, već nekoliko sezona nastaju predstave koje su pokušaj pronalaženja mere između onoga što je najvrednija baština tradicije i što bi moglo da bude iskorak u novo, drugačije, neistraženo. U ono što će, možda, tek jednog dana postati deo tradicije. Jer, šta bi danas, u uslovima preformulisanja prioriteta i obaveza države na planu kulture, mogla da bude misija nacionalnog teatra, nego da u okvirima subvencija koje dobija afirmiše i preispituje tradiciju, ali se upušta i u ispitivanje neistraženog. Zato će ove sezone na repertoaru koji nudimo publici biti predstave u režiji Vide Ognjenović, Egona Savina, Ane Tomović, Ive Milošević, Radoslava Milenkovića, Predraga Štrpca, Borisa Isakovića. Otuda te predstave nastaju po delima svetskih i domaćih klasika poput A.P. Čehova, Edena fon Horvata, Vide Ognjenović, Martina Makdone, kao i po dramskim tekstovima već afirmisanih pisaca kakvi su Milena Marković ili Branko Dimitrijević, ali i onih najmlađih koji, kao što je to slučaj s Nedom Radulović, tek krče put ka pozicijama u pozorišnim repertoarima. Zbog toga će Srpsko narodno pozorište produkciju realizovati na klasičan način, pri tom potvrđujući (i problematizujući) proverene teatarske poetike, dramske i teatarske forme, ali će i praviti koprodukcije ili će se baviti scenskim istraživanjima za koja verujemo da potvrđuju duh vremena i senzibilitet epohe. Uvereni da pozorište ne treba da daje odgovore, nastavićemo da postavljamo pitanja svom vremenu, pa i ona najdelikatnija na koja svakodnevno ne nalazimo odgovore. Činićemo to na autentično pozorišne načine. Zbog svega toga i u sezoni koja upravo započinje naša namera nije da rušimo "tvrđavu", već da ukažemo na njen drugačiji smisao.
    Aleksandar Milosavljević, direktor Drame


    OPERA SNP U SEZONI 2008/2009.
    Proteklu opersku sezonu obeležile su dve uspešne premijere, dva naslova koja su nakon dugog odsustva ponovo zaživela u punom sjaju na velikoj sceni Srpskog narodnog pozorišta. Reč je, dakako, o opereti Imrea Kalmana Kneginja čardaša u režiji mađarskog reditelja Janoša Sikore i Mocartovoj operi Don Đovani u postavci austrijskog reditelja Paula Flidera, koje su dobile odlične ocene stručne kritike i doživele veliki uspeh kod publike, o čemu najbolje govore unapred rasprodate predstave! Posebno nam je drago što su obe produkcije, svaka na svoj način, nastavile zacrtanu liniju novog senzibiliteta u osavremenjavanju repertoara, započetu premijerom Pučinijevih Boema u maju prošle godine. U novoj sezoni ansambl Opere predstaviće vam tri premijere na velikoj sceni i tri premijerna naslova na kamernoj sceni. Reč je o predstavama Trubadur Đuzepa Verdija, Karmina burana Karla Orfa i Verdijevoj Aidi na Sceni "Jovan Đorđević", te kamernim komičnim operama Don Paskvale Gaetana Donicetija, Telefon Đan Karla Menotija, i monooperi Zvezdani trenuci Jovana Dobrića Eberharda Strojila. Više o postavljanju ovih premijernih naslova možete pročitati u našem operskom katalogu. Želja nam je da vam sa novim inscenacijama, sa novim atraktivnim imenima i respektabilnim autorskim timovima i ove godine ponudimo vrhunski doživljaj svetske muzičke baštine, te da privučemo novu mladu publiku za fenomen zvan Opera.
    Berislav Skenderović, direktor Opere

    BALET SNP U SEZONI 2008/2009.

    U prethodne dve sezone Balet Srpskog narodnog pozorišta se potrudio da svoj repertoar dopuni sa dva remek-dela baletske literature: Romeo i Julija Sergeja Prokofjeva i Labudovo jezero Petra Iljiča Čajkovskog. Prvi balet je postavio gost iz Mađarske, Ištvan Hercog, i kroz vizuru Oca Lorenca dao svoje viđenje ovoga dela. Labudovo jezero je postavio koreograf Vladimir Logunov, koji je sačuvao klasičnu postavku i maksimalno iskoristio umetničke mogućnosti solista i baletskog ansambla.
    U prvom delu sezone 2008/2009. Balet će premijerno izvesti Mačka u čizmama kompozitora Bruna Bjelinskog u koreografiji i režiji Ljiljane Gvozdenović, gošće iz Hrvatske. Ovaj balet za decu se već nekoliko sezona veoma uspešno izvodi širom Hrvatske, a naša namera je da zameni popularni balet Pipi Duga Čarapa i da nastavi da neguje baletsku publiku od najranijeg uzrasta. Za drugi deo sezone pripremamo premijeru baleta Dama s kamelijama kompozitora Đuzepa Verdija. Libreto, koreografiju i režiju potpisuje Krunislav Simić, a muzičke aranžmane i orkestraciju Irena Popović. Ovom predstavom će primabalerina Oksana Storožuk obeležiti 20 godina umetničkog stvaranja. Nakon velikog broja odigranih glavnih uloga u celokupnom repertoaru Baleta, Oksana Storožuk će svoje veliko umetničko iskustvo i zrelost utkati u novu ulogu i time pružiti mogućnost publici da uživa u još jednoj njenoj kreaciji.
    Rastislav Varga, direktor Baleta

    EVROPA NOVA, TRAUME STARE

    Preterivanje, u oba smera, pozitivno i negativno, jeste obeležje godina koje živimo. To je, valjda, zato što smo predugo bili izopšteni, pa smo tako mrcvareni, prekasno saznavali ko smo, a prerano odlučivali kuda ćemo, prećutali bitno a prenaglašavali nebitno. Tako se prefiksom ''pre'' da obuhvatiti opšte mentalno stanje nacije. Nama nedostaje umerenost u svemu, neprestano preispitivanje, odmeravanje sopstvenih reakcija na postupke drugih, smirivanje strasti, stišavanje buke... Rečnikom politike, sledi nam usklađivanje dimenzija prema standardima evropskog načina života. Ali obrada, prerada, svaka intervencija u području ljudske misli, konvencija, običaja, tradicije može biti nukleus dramskog, a potom pozorišnog uobličavanja. Zato, u sezoni 2008/09. Srpsko narodno pozorište ima nameru da se u svojim umetničkim poslovima suočava, direktno ili indirektno, s traumama, strahovima, nadama čoveka koji se ponovo našao pred vratima doma kojem je nekada ravnopravno pripadao. Za tako postavljene ciljeve naše pozorište je pripremljeno: od 2006. godine je član Evropske teatarske konvencije, a ove jeseni se u SNP-u održava i prvo izdanje festivala ''Kvartet'', zajednički projekat četiri evropska pozorišta, pod pokroviteljstvom Evropske komisije.
    Dr Milivoje Mlađenović, upravnik Srpskog narodnog pozorišta




    Sajt SNP

  2. #2

    Odgovor: SNP - Srpsko narodno pozorište

    DRAMA U SEZONI 2008/2009

    PREMIJERNI REPERTOAR


    Milena Marković: BROD ZA LUTKE;
    reditelj Ana Tomović (Scena "Pera Dobrinović"); premijera - 24. septembra 2008.
    U svom, četvrtom po redu nastanka dramskom tekstu, Milena Marković istražuje istovremeno i mogući profil tipične "junakinje našeg doba", i jednu od najpopularnijih i za scensko uprizorenje najtežih dramskih konvencija - konvenciju bajke. Brod za lutke je dramski tekst u kome se smenjuju i tragično, i farsično, i groteskno; međutim, budući da je u isto vreme ova drama i originalno "putovanje" kroz Snežanu i sedam patuljaka, Zlatokosu, Ivicu i Maricu i druge kultne bajke zapadne tradicije, reč je o projektu koji spaja modernost izraza i vrhunsku veštinu pisanja, te mu je u tom smislu mesto na elitnoj dramskoj sceni Srpskog narodnog pozorišta. Ujedno, Brod za lutke će reprezentovati Srpsko narodno pozorište na festivalu koji organizuje novoustanovljena asocijacija "Kvartet".

    Vida Ognjenović
    : JE LI BILO KNEŽEVE VEČERE?;
    reditelj V. Ognjenović (Scena "Pera Dobrinović"); premijera - 8. oktobar 2008.
    U tekstu koji je već vrednovan kao jedna od naših najznačajnijih modernih drama, autorka Vida Ognjenović predočava i danas (kao i pre dve decenije, u vreme nastanka) aktuelni i opominjući istorijski apokrif. Naime, ona kao povod tragikomične priče koristi istorijski istiniti i zabeleženi povod: anegdotsku nameru grupe ambicioznih novosadskih političara da 1889, na petstotu godišnjicu Kosovske bitke, putem vašarske rekonstrukcije mitsko-epske storije o , uberu poene u političkoj areni. Priča obuhvata, s jedne strane, njihovu uzaludnu potraga za osobom koja će u toj para-pozorišnoj rekonstrukciji mitskog izdajnika Vuka Brankovića, dok se, s druge strane, sukob istorijske istine i mitomanske, manipulaciji podložne fantazije o "čestitome knezu" predočava u vidu rasprave pomenute grupe demagoga s Ilarionom Ruvarcem, "ocem" moderne srpske istoriografije. Tretirajući istorijsku anegdotu sa suptilnom dozom ironije, autorka razobličava i mitomansko "rodoljublje" kao konstantu našeg mentaliteta, ali i nadolazeću, prividno racionalnu demagogiju ideologa "novog doba."

    Neda Radulović
    : PAINKILLERS;
    reditelj Iva Milošević (Kamerna scena); premijera - decembar 2008.
    Dramski prvenac Nede Radulović, jedne od najdarovitijih pripadnika najmlađeg talasa u našoj dramaturgiji, govori ironično, parodijski, ali i setno o usamljenosti, frustraciji i izgubljenosti post-moderne, naizgled emancipovane individue, a kroz originalno izabrani ugao tumačenja muško-ženskih odnosa. U miljeu koji određuju kako konvencije malograđanskog braka i trač-etika ženskih "njusmagazina", tako i svet modnih i kozmetičkih brendova i čudesa plastične hirurgije, autorka nam predstavlja prividno emancipovane žene i naizgled "jake" muškarce kao u istoj meri tragične i tragikomične jedinke. Te jedinke, bačene i protiv svoje volje u igru u kojoj se proizvode, razmenjuju i prodaju iluzije o sreći, jesu u jednom smislu prepoznatljivi i aktuelni prototipovi našeg vremena, ali istovremeno i originalni, izuzetno individualizovani karakteri koji nagoveštavaju i novu tematiku i novi stil u savremenoj srpskoj drami - stil opominjuće duhovitosti i nove urbane sentimentalnosti. Realizacija ove drame je poverena Ivi Milošević, jednoj od najuspešnijih i najperspektivnijih naših rediteljki mlađe generacije (režirala uspešno drame Rejvenhila, Labjuta, Sare Kejn).

    Eden fon Horvat: PRIČE IZ BEČKE ŠUME;
    reditelj Egon Savin (Scena "Pera Dobrinović"); premijera - mart 2009.
    Austrijski autor Eden fon Horvat (1901-1938 ) je jedan od najznačajnijih dramatičara nemačkog govornog područja između dva svetska rata, a najznačajnije i najvitalnije osobine njegove problematike i stila pokazuju se u komadu Priče iz bečke šume (Geschichte aus dem Wiener Wald). Fon Horvat, kroz originalno stapanje ekspresionističkog dijaloga, otvorene scenske forme i autentičnog socijalnog angažmana, na osoben način osvetljava tragične živote "malih ljudi" u zamkama apsurdnih nagona, ali i ne manje apsurdnih socijalnih uslova i istorijskih previranja. Pored ovih karakteristika, Priče iz bečke šume na potresan, psihološki iznijansiran i za današnje pozorište još inspirativan način predočavaju Horvatov omiljeni motiv - figuru žene kao konkretne ali i simboličke žrtve ne samo muškog sveta agresivnosti i surovosti, već i čitave mreže porodične patologije i društvenih predrasuda. Horvatovi likovi, osobito junakinje, predstavljaju i za rediteljsku postavku Egona Savina svojevrstan ključ, budući da i danas deluju kao reprezentativan i aktuelan primer suočavanja tragične individue s mehanizmima društvene, psihološke i emocionalne represije, koji nisu nestali, već su se samo transformisali u suptilnije oblike modernog malograđanskog i potrošačkog okružja.

    Martin Makdona
    : LEPOTICA LINEJNA;
    reditelj Boris Isaković (Kamerna scena); premijera - april 2009.
    Kultno delo irskog dramatičara, jedan od najboljih socijalno-poetskih komada evropske dramaturgije druge polovine dvadesetog veka, koje i za današnjeg gledaoca poseduje aktuelnost u eri multikulturalnih različitosti i etničko-socijalnih napetosti, Lepotica Linejna je ujedno i zvaničan rediteljski debi jednog od najboljih glumaca srpskog teatra, Borisa Isakovića.

    A.P. Čehov: TRI SESTRE;
    režija Radoslav Milenković (Kamerna scena); premijera - maj 2009.
    Čehovljevo scensko remek-delo koje na antologijski način progovara o raskoraku iluzije i stvarnosti, o nerešivim dilemama usamljenosti, kao i o unutrašnjim uzrocima svake temeljne egzistencijalne krize, ne prestaje da provocira ni savremene pozorišne stvaraoce. Po načinu karakterizacije višeznačnije i slojevitije od Ujka Vanje, a po suptilnosti atmosfere scenski inspirativnije od Višnjika, Tri sestre će - pogotovo zbog značenjske srodnosti s postmodernim načinima oblikovanja karaktera, kao i zbog mogućnosti koje ovde pruža otvorena unutrašnja dinamika čehovljevske "anti-radnje", i za reditelja Radoslava Milenkovića predstavljati izuzetno vredan povod za propitivanje univerzalnih pitanja u novom teatarskom obrascu, kao i u novom društvenom i psihološkom kontekstu.

    PROJEKAT "ORIENT EXPRESS"; autor drame Branko Dimitrijević, reditelj Predrag Štrbac (Železnička stanica Novi Sad / Kamerna scena); premijera - 14. maj 2009.
    Pod pokroviteljstvom Evropske teatarske konvencije (ETC), u periodu april - jun 2009. biće organizovan međunarodni projekat Orient Express, u kome će učestvovati sedam pozorišta iz Turske, Rumunije, Srbije, Hrvatske, Italije, Švajcarske i Nemačke. Iz Turske, na dugo putovanje kroz Evropu, polazi specijalni voz, s posebno adaptiranim vagonom - pozornicom da bi u svakoj od navedenih država, na železničkoj stanici u gradu domaćinu (Ankara, Krajova, Novi Sad, Zagreb, Nova Gorica, Parma, Štutgart) bile izvedene predstave turskog pozorišta, zatim predstava pozorišta iz zemlje iz koje voz dolazi, te predstava domaćina. Na konačnom odredištu u Štutgartu, gde je domaćin Staatstheater Stuttgart-Schauspielhaus, biće od 5. do 19. jula 2009, izvedene predstave svih učesnika projekta. Zadatak Srpskog narodnog pozorišta je da do 14. maja 2009. pripremi pozorišnu predstavu prilagođenu pomenutoj sceni - vagonu, po delu savremenog domaćeg dramskog pisca; predstava će biti izvođena u Novom Sadu, od 14. do 22. maja na peronu novosadske železničke stanice (a potom, u Zagrebu i Štutgartu). Nakon izvođenja u okviru ovog projekta, predstava je predviđena za igranje na redovnom repertoaru Kamerne scene Srpskog narodnog pozorišta. Zajedno s glumcima SNP-a, dramski pisac Branko Dimitrijević i reditelj Predrag Štrbac će, kroz specifičnu "radionicu", pokazati kakve se asocijacije i pozorišne relacije uspostavljaju u situaciji kada voz putuje s Istoka na Zapad.

    Svetislav Jovanov, dramaturg


    Drama, Scena "Pera Dobrinović"


    POKONDIRENA TIKVA
    TUŽNA KOMEDIJA
    GOSPODA GLEMBAJEVI
    MERA ZA MERU
    SUMNjIVO LICE
    DŽANDRLjIV MUŽ
    SAN LETNjE NOĆI
    DUNDO MAROJE
    GRETA, STRANICA 89
    ROMEO I JULIJA
    UJKIN SAN
    TROIL I KRESIDA
    JA ILI NEKO DRUGI
    NAHOD SIMEON
    ZVERINJAK
    IVANOV
    SKOČIĐEVOJKA
    TARTIF
    BROD ZA LUTKE
    JE LI BILO KNEŽEVE VEČERE?

    Kamerna scena

    KOME VERUJETE
    DISKO SVINjE
    AVETI
    RASPRAVA
    POVRATAK KAZANOVE
    NESPORAZUM
    GODO NA USIJANOM LIMENOM KROVU
    POLICIJA ili ČEMU SVE OVO
    PAINKILLERS

  3. #3

    Odgovor: SNP - Srpsko narodno pozorište


    Proteklu opersku sezonu obeležile su dve uspešne premijere, dva naslova koja su nakon dugog odsustva ponovo zaživela u punom sjaju na velikoj sceni Srpskog narodnog pozorišta. Reč je, dakako, o opereti Imrea Kalmana Kneginja čardaša u režiji mađarskog reditelja Janoša Sikore i Mocartovoj operi Don Đovani u postavci austrijskog reditelja Paula Flidera, koje su dobile odlične ocene stručne kritike i doživele veliki uspeh kod publike, o čemu najbolje govore unapred rasprodate predstave! Posebno nam je drago što su obe produkcije, svaka na svoj način, nastavile zacrtanu liniju novog senzibiliteta u osavremenjavanju repertoara, započetu premijerom Pučinijevih Boema u maju prošle godine. U novoj sezoni ansambl Opere predstaviće vam tri premijere na velikoj sceni i tri premijerna naslova na kamernoj sceni. Reč je o predstavama Trubadur Đuzepa Verdija, Karmina burana Karla Orfa i Verdijevoj Aidi na Sceni "Jovan Đorđević", te kamernim komičnim operama Don Paskvale Gaetana Donicetija, Telefon Đan Karla Menotija, i monooperi Zvezdani trenuci Jovana Dobrića Eberharda Strojila. Više o postavljanju ovih premijernih naslova možete pročitati u našem operskom katalogu. Želja nam je da vam sa novim inscenacijama, sa novim atraktivnim imenima i respektabilnim autorskim timovima i ove godine ponudimo vrhunski doživljaj svetske muzičke baštine, te da privučemo novu mladu publiku za fenomen zvan Opera.
    Berislav Skenderović, direktor Opere

    REPERTOAR U SEZONI 2008/2009.

    SCENA "JOVAN ĐORĐEVIĆ"

    PREMIJERE:
    Đ. Verdi: TRUBADUR
    K. Orf: KARMINA BURANA
    Đ. Verdi: AIDA

    OBNOVA:
    Đ. Pučini: MADAM BATERFLAJ

    REPRIZE:
    I. Kalman: KNEGINjA ČARDAŠA
    V. A. Mocart: DON ĐOVANI
    Đ. Verdi: TRAVIJATA
    Đ. Verdi: RIGOLETO
    G. Doniceti: LUČIJA OD LAMERMURA
    Đ. Pučini: TOSKA
    Đ. Pučini: BOEMI
    J. Gotovac: ERO S ONOGA SVIJETA

    KAMERNA OPERSKA SCENA

    PREMIJERE:
    G. Doniceti: DON PASKVALE
    Đ. K. Menoti: TELEFON
    E. Strojl: ZVEZDANI TRENUCI JOVANA DOBRIĆA

    OBNOVA:
    M. Logar: POKONDIRENA TIKVA

    PREMIJERE:

    Đuzepe Verdi - TRUBADUR

    Dirigent: Željka Milanović
    Reditelj: Voja Soldatović
    Scenografska adaptacija: Dalibor Tobdžić
    Kostimograf: Jasna Petrović-Badnjarević
    Dirigent Hora: Vesna Kesić-Krsmanović
    Jedno od najpopularnijih dela svetskog operskog repertoara koje obiluje sjajnim arijama, duetima, tercetima i horskim deonicama koje su stekle izuzetnu popularnost. Libreto obiluje dramskim akcentima, rivalstvom u ljubavi, tragičnim zabunama i žeđi za osvetom. U dugogodišnjoj aktivnosti naše opere Trubadur je uvek bio deo gvozdenog repertoara i uz Travijatu i Rigoleta predstavlja najpopularnija dela velikog kompozitora, izuzetno omiljena i kod naše publike. Nakon šest godina, u inoviranoj inscenaciji i režiji, ovo delo će nanovo zaživeti na sceni Opere Srpskog narodnog pozorišta.
    Premijera: 4. X 2008.
    Reprize: 7, 9, 11. X / 17. XI 2008.


    Karl Orf - KARMINA BURANA
    Dirigent: Berislav Skenderović
    Reditelj: Manfred Švajgkofler, Italija
    Koreograf: Leo Mujić, Nemačka
    Scenograf: Miodrag Tabački
    Kostimograf: Mirjana Stojanović-Maurič
    Dirigent Hora: Vesna Kesić-Krsmanović
    Kultna kantata nemačkog kompozitora Karla Orfa, već decenijama ne silazi s repertoara evropskih i svetskih operskih i baletskih kuća. Tekst za svoje najpopularnije delo, koje je nazvao Kantata profana, Orf je našao u istoimenoj srednjovekovnoj zbirci (XIII vek) iz manastira Benediktbojern, u kojoj su sabrane pesme lutajućih fratara i skitnica, dokonih studenata i pevača; sočni, često erotski, pikantni stihovi o ljubavi i prirodi, bezbrižna himna životnoj radosti i večnoj ljudskoj težnji da pronađe sreću. Upravo zbog svoje univerzalnosti, ali i neverovatno savremenog muzičkog izraza, Karmina burana predstavlja stalni izazov. U novoj postavci zamišljena je kao totalni spektakl u kojem su, pored baleta, i hor i solisti aktivni nosioci scenske i dramske radnje, kako je to i sam Karl Orf naznačio u svojim skicama za premijerno izvođenje davne 1937. godine.
    Predstava Karmina burana prvi je međunarodni projekat Opere SNP-a u saradnji s NUOVO TEATRO COMUNALE DI BOLZANO (Italija). Italijanska premijera Karmine burane biće u Bolcanu jula 2009. godine.
    Premijera: 14. V 2009.

    Đuzepe Verdi - AIDA
    Dirigent: Đanluka Marčano, Italija
    Reditelj: Marko Spada, Italija
    Scenograf i kostimograf: Alesandro Čamarugi, Italija
    Dirigent Hora: Vesna Kesić-Krsmanović
    Verdijeva opera Aida od svoje premijere u operi u Kairu, 24.12.1871. godine, pleni i oduševljava, baca u zanos i ushićuje ljubitelje opere širom sveta. Retko koja opera je očekivana s tolikim uzbuđenjem i gotovo da nijedna tako pobedonosno i brzo nije osvojila svet. Aida je danas ukras operskog repertoara, slavlje i svečanost za ansambl koji je izvodi kao i za slušaoce. Nakon više od 20 godina, na zadovoljstvo ansambla i, nadamo se, publike, ovaj naslov će se ponovo naći na sceni Opere Srpskog narodnog pozorišta.
    Premijera: početkom sezone 2009/2010.

    Đakomo Pučini - MADAM BATERFLAJ
    Dirigent: Željka Milanović
    Reditelj: Mladen Sabljić
    Režijska obnova: Katarina Mateović-Tasić
    Scenografiju Franje Potočnika obnovio: Dalibor Tobdžić
    Kostimograf: Stana Jatić
    Dirigent Hora: Vesna Kesić-Krsmanović
    Pučini je s operom Madam Baterflaj doživeo čudnovatu sudbinu: na praizvedbi, 17. februara 1904. u Milanskoj skali, delo se nije svidelo publici. Čini se da publika pri prvom kontaktu nije bila spremna da primi toliko sentimentalne lirike, koje je Pučini osećajno uneo u svoju muzičku tragediju o maloj Japanki Ćo-Ćo-San. Duboko razočaran, jer je u dubini duše bio uveren da je napisao svoje do tada najbolje i najekspresivnije delo, Pučini se prepustio tuzi i očajanju, ali je ipak iskreno verovao u skoru renesansu svoje opere - i nije se prevario. Tri i po meseca kasnije, nakon višeslojnih korekcija, Madam Baterflaj je u Breši zasijala punim sjajem kojim živi do danas. Pučini je stvorio delo trajne i neprolazne vrednosti, delo koje je zaživelo i uvrstilo se u klasični repertoar najvećih operskih kuća, delo koje se utkalo u široke narodne mase, čiju je muziku prihvatio ceo svet.
    Obnova: 26. II 2009.
    Reprize: 28. II / 2. i 4. III 2009.


    REPRIZNI REPERTOAR:

    Imre Kalman - KNEGINjA ČARDAŠA
    Reprize: 11, 13. i 22. IX / 30. XII 2008. / 5. i 8. I 2009.

    Volfgang Amadeus Mocart - DON ĐOVANI
    Reprize: 23, 25, 28. i 30. X 2008.

    Đuzepe Verdi - TRAVIJATA
    Reprize: 20, 22. XI 2008. / 10. i 12. I 2009.

    Đuzepe Verdi - RIGOLETO
    Reprize: 17. i 19. I 2009.

    Gaetano Doniceti - LUČIJA OD LAMERMURA
    Reprize: 2, 6. i 10. II 2009.

    Đakomo Pučini - TOSKA
    Reprize: 14. i 17. II 2009.

    Đakomo Pučini - BOEMI
    Reprize: 28. i 30. III / 1. i 2. IV 2009.

    Jakov Gotovac - ERO S ONOGA SVIJETA
    Reprize: 9, 14. i 16. IV 2009.

    KAMERNA OPERSKA SCENA

    PREMIJERA:

    Gaetano Doniceti - DON PASKVALE
    Eberhard Strojl - ZVEZDANI TRENUCI JOVANA DOBRIĆA

    Adaptacija i režija: Voja Soldatović
    Komična monoopera Zvezdani trenuci Jovana Dobrića biće prvi put izvedena u našoj zemlji. To je zabavna priča o pozorišnom rekviziteru koji voli da peva i koji pokušava da ubedi publiku da ga, neopravdano, sprečavaju da napravi opersku karijeru. Naravno, sve to uz puno poznatih anegdota i priča, koje su obično skrivene od publike, jer se događaju iza pozorišne zavese.

    OBNOVA:

    Mihovil Logar - POKONDIRENA TIKVA
    Adaptacija: Miodrag Milanović
    Režija: Gordana Kamenarović
    Klavirska pratnja: Irina Mitrović
    Scenograf i kostimograf: Marina Sremac
    Scenski pokret: Ivica Klemenc
    Muzički saradnik-sufler: Milana Cap-Ćujić
    Komična opera Pokondirena tikva je u Srpskom narodnom pozorištu prvi put izvedena 1993. godine, u integralnom obliku. U maju 2006. opera je postavljena u potpuno novoj verziji, prilagođenoj kamernoj sceni. Poznata priča Jovana Sterije Popovića o udovici seoskog opančara, koja je uobrazila da je otmena dama pa se iz petnih žila trudi da svako u njenoj kući bude "nobles", dočarana je u živom ritmu s dobrim osećanjem za efektnu komiku. "Ova verzija Pokondirene tikve obiluje duhovitim obrtima, iskričavim dosetkama, komičnim situacijama, pa i s merom izvedenim gegovima. Dobro su pogođene i naglašene tipske karakterne crte pojedinih likova. Femine ludorije u tumačenju rediteljke Gordane Kamenarović, umesto podsmeha, izazivaju simpatije i smeh. Rečju, repertoar opere obogaćen je vedrom muzičkom komedijom."

  4. #4

    Odgovor: SNP - Srpsko narodno pozorište

    POZORIŠNI REČNIK Forumteatra itekako može da pomogne da se u pozorištu osećamo lepše ili manje zbunjeno ako su prvi susreti sa njim u pitanju.Od nepoznatih stvari se čovek plaši i zazire, a "sanjurak" se potrudila da nam servira u elektronskom obliku ovaj rečnik. Hvala joj.

  5. #5

    Odgovor: SNP - Srpsko narodno pozorište

    Na sceni SNP-a večeras premijera "Lepotice Linejne"



    Drama Martina Makdone Lepotica Linejna, režijski prvenac (u profesionalnom pozorištu) proslavljenog domaćeg glumca Borisa Isakovića, koji i glumi u predstavi, biće premijerno odigrana večeras (19.30) na Sceni "Pera Dobrinović" Srpskog narodnog pozorišta (SNP). "Makdona i drugi irski pisci su neophodni u repertoaru SNP-a, susret s njima je neminovan jer su nam po mentalitetu i strasti slični, tako da ne bi trebalo previše mudrovati otkud to delo na sceni najstarijeg domaćeg teatra", najavio je upravnik SNP-a Milivoje Mlađenović, a prenose agencije. Predstavom, u dramatizaciji Aleksandra Milosavljevića, Boris Isaković je potvrdio da je ne samo veliki glumac nego i vešt i dobar reditelj, ističe Mlađenović.

    Rekavši da je od pre nekoliko godina nameravao da radi taj svetski poznat komad, Isaković naglašava da se u ovom slučaju "vešto napisane priče kakva se retko sreće" pokazuje i dokazuje da je priča najvažnija, kao što su i glumci suština pozorišta. On je napomenuo i da nije trebalo da uz režiranje i sam glumi u predstavi, ali oni glumci koje je imao na umu za ulogu Pata Dulija, sticajem okolnosti, nisu mogli da budu angažovani. U univerzalnoj priči o odnosu majke i ćerke, odnosno roditelja i dece, osim Isakovića igraju i Jasna Đuričić, Ksenija Martinov-Pavlović i mladi Marko Savić. Scenograf je Geroslav Simić, kostimograf Marina Sremac, a rediteljev asistent Miloš Pušić.

    Lepotica Linejna premijerno je izvedena 1996. u Irskoj, a ubrzo potom i u Londonu. Prema rečima Isakovića, komad nudi sliku sveta kao posledicu civilizacijski nagomilanih odnosa ("Do trenutka kad prestaju da postoje reči između majke i ćerke, ako ga posmatramo kao neki suštinski odnos ili ako hoćemo da majci damo čak i neki metaforički širi značaj, a u ovom komadu to jeste majka. Na kraju krajeva, dogodi se čak i ubistvo majke...").

    G.L.
    Volim je od štala do neba, od blata do pšenice, toplu od ciganskih gudala i blagdanskih očenaša, vršidbenu i zadušničku, smeđu kao devojačke pletenice, tu zemlju čardaša, čaša i bezemljaša ...tu Vojvodinu bogomojačku, i bezbožničku, i ivnsku, belju od jaganjaca, crnju od paljevina, tu Vojvodinu svetonikoljsku, velikogospojinsku...

  6. #6

    Odgovor: SNP - Srpsko narodno pozorište

    Zlatna medalja SNP-a Vidi Ognjenović



    Rediteljka i spisateljica dobila najviše priznanje najstarijeg domaćeg teatra, zlatnu medalju "Jovan Đorđević".

    Ognjenovićeva je nagrađena za dramu "Je li bilo kneževe večere" i ukupan doprinos umetničkom činu Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu.

    Pošto se Ognjenovićeva trenutno nalazi na dužnosti ambasadora Srbije u Danskoj, nagrada će joj biti uručena na beogradskoj premijeri drame u Narodnom pozorištu, zakazanoj za 14. april.

    "Osećam se kao olimpijska pobednica", napisala je Ognjenovićeva u pismu i čestitki povodom 148. rođendana SNP-a.

    Srebrna medalja "Jovan Đorđević" uručena je šefici protokola SNP Smiljani Lagator i pravnici Snežani Asurdžić. Godišnja priznanja dobile su spisateljica Milena Marković, glumice Jasna Đuričić i Draginja Voganjac, glumac nenad Pećinar, operski solista Vasa Stajkić i drugi.

    Za najbolje predstave proglašene su opera "Don Đovani", "Brod za lutke" i balet "Labudovo jezero".

    (MONDO)

  7. #7

    Odgovor: SNP - Srpsko narodno pozorište

    SNP-u neophodna obnova



    Projekat kompletne adaptacije i modernizacije Srpskog narodnog pozorišta je u izradi, a za ceo posao biće potrebno između 15 i 20 miliona evra. Kako je za "Blic" izjavio upravnik pozorišta Milivoj Mlađenović, SNP-u je potrebna obnova jer se nalazi u izuzetno lošem stanju.

    Prema njegovim rečima, pod na pozornici, kao i stolice, propadaju, plafon u mnogim prostorijama prokišnjava, a tehnika je potpuno zastarela. Fasada zgrade uništena je zbog mnogih grafita, a mašina koja je kupljena za njihovo uklanjanje struže mermerne pločice.

    U zgradu i opremu skoro ništa nije investirano od kada je otvorena 1981. godine, a stručnjaci tvrde da bi zgrade pozorišta morale da budu obnovljene posle 20 do 25 godina, čak i kada se najbolje održavaju.

    izvor: radio 021
    Isn't it funny how day by day, nothing changes, but when you look back, everything is different?
    C. S. Lewis

  8. #8

    Odgovor: SNP - Srpsko narodno pozorište

    Koncert folklornog ansambla "Splet" u SNP-u
    23. decembar 2009. | 01:34 | Izvor: RTV



    NOVI SAD - Folklorni ansambl "Splet", deo Srpskog kulturno-umetničkog društva "Đurđevak", svoj prvi koncert "U selo kavga golema" održaće u subotu, 26. decembra, u 20 časova. na velikoj sceni Srpskog narodnog pozorišta.
    Ansambl "Splet" Novosađanima će se predstaviti u punom sastavu, od najmlađih članova - školice folklora, preko starijeg dečijeg sastava, studentskog, rekreativnog, do izvođačkog sastava.
    Izvođenje tradicionalnih srpskih igara, pesama i običaja pratiće muzika Narodnog i Tamburaškog orkestra.
    Poruku je izmenio silvia, 04.03.2012 u 09:23
    Volim je od štala do neba, od blata do pšenice, toplu od ciganskih gudala i blagdanskih očenaša, vršidbenu i zadušničku, smeđu kao devojačke pletenice, tu zemlju čardaša, čaša i bezemljaša ...tu Vojvodinu bogomojačku, i bezbožničku, i ivnsku, belju od jaganjaca, crnju od paljevina, tu Vojvodinu svetonikoljsku, velikogospojinsku...

  9. #9

    Odgovor: SNP - Srpsko narodno pozorište

    Silvia je već sve rekla, a ja vas kao član folklornog ansambla Splet pozivam da dođete i uživate zajedno sa nama, jer vas čeka dva sata veoma kvalitetnog i zanimljivog programa. Ukoliko ste ljubitelji folklora, ovaj koncert ne bi trebalo da propustite! Karta je samo 450 dinara.
    Ukoliko o nama želite da saznate nešto više, možete posetiti sajt www. fasplet.com
    Nadam se da se sutra uveče vidimo!!!

    Evo, promenila sam potpis

  10. #10

    Odgovor: Novosadske vesti

    Obeležen Dan Srpskog narodnog pozorišta


    Dodelom medalja "Jovan Đorđević" i drugih godišnjih nagrada i priznanja najistaknutijim umetnicima i radnicima, u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu danas je obeležena 149. godišnjica postojanja i uspešnog rada tog najstarijeg domaćeg teatra.




    Zlatnu medalju, koja nosi ime prvog upravnika SNP, dobili su prvak Baleta Milan Lazić i baletska kritičarka Svenka Savić, srebrna je pripala pozorišnom delatniku lekaru Kosti Saviću, a bronzana majstoru svetla Miroslavu Čemanu i nabavljaču Radoslavu Miletiću.
    Uručene su i godišnje nagrade najuspešnijim umetnicima, među kojima su glumica Tijana Maksimović, dirigent Željka Milanović, solista Opere Saša Štulić, primabalerina Oksana Storožuk i prvaci baleta Andrej Kolčeriju i Jelena Lečić-Kolčeriju.

    Vršilac dužnosti upravnika SNP Aleksandar Milosavljević govorio je o radu sva tri ansambla te kuće u tekućoj sezoni i napomenuo da su počele pripreme za sledeću jubilarnu, u okviru koje će biti svečano obeležena 150. godišnjica postojanja i rada najstarijeg profesionalnog teatra u Srba.

    Dan SNP ustanovljen je u znak sećanja na 28. mart 1981. godine kada je ono preseljeno u novo zdanje na Pozorišnom trgu.

    blic
    Osmeh je kriva linija koja ispravi sve..skoro sve..


  11. #11

    Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu

    Српско народно позориште у Новом Саду


    амблем СНП-а

    Српско народно позориште је најстарији професионални театар у Срба. Основано је 1861. године у Новом Саду и од онда непрестано функционише.


    Српско народно позориште 2005.

    Историјат:

    Крајем 1860. године, у Српском дневнику, Јован Ђорђевић почиње да објављује своје познате чланке у прилог оснивања Српског народног позоришта у Новом Саду, тада центру српске културе у Аустро-Угаркој монархији. У то време, на територији бивше Југославије, није деловало ни једно позориште на језицима југословенских народа. Годину дана касније, 28. јула (16. јула по старом календару) 1861., на седници Српске читаонице у Новом Саду, којом је председавао Светозар Милетић, основан је први професионални театар под именом Српско народно позориште.

    За првог управника СНП-а је постављен Јован Ђорђевић, а налазило се у згради коју је тзв. "позоришту Дунђерских" у дворишту садашњег хотела "Војводина" у центру Новог Сада. Ту се налазило до 1928., када зграда страда у пожару.

    Године 1868., СНП гостује у Београд. Кнез Михајло, одушевљен новосадским глумцима, позива Јована Ђорђевића да и у Србији оснује стално позориште. Прихватајући позив као част и изазов, управник са собом одводи и половину новосадског ансамбла и седам година после настанка СНП-а, у Београду се оснива Народно позориште.

    Српско народно позориште се одржало јер је заиста било народно. Његови глумци нису били само уметници, него и културни мисионари који су сампорегорно и постојано, животном речју са позорнице битно утицали на свест народа. У позоришту је, у првим данима свога рада, највећи део времена проводило на гостовањима, израсла група великана глумишта: Димитрије Ружић, Драгиња Ружић, Лаза Телечки, Миша Димитријевић, Илија Станојевић, Димитрије Спасић, Драга Спасић, Милка Гргурова, а међу њима и највећи уметник српског глумишта, чаробњак који је на позорници могао све, Пера Добриновић, чији се и споменик, уз споменик Јована Стерије Поповића, налази испред нове зграде СНП-а. То је први споменик који је подигнут једном глумцу у бившој Југославији.

    Након што је "позориште Дунђерског" изгорело, позориште се сели у тадашњи "Меморијални Дом краља Александра", касније "Дом културе" и данашње "Позориште младих" у улици Игњата Павласа. У периоду од настанка до Другог светског рата, позориште је мењало своје име: "Летеће дилетантско позориште", "Новосадско-осјечко позориште", "Дунђерско позориште", "Народно позориште Дунавске бановине".

    Након Другог светског рата, у позориште добија име "Војвођанско народно позориште". У њему се оснивају нове уметничке јединице, Опера и Балет. Од новембра 1951., враћа му се првобитно име, а од 1956. се у њему одиграва и Стеријино позорје, фестивал домађег драмског стваралаштва, које је основано на иницијативу која је потекла из СНП-а.

    И у послератном периоду Драма Српског народног позоришта је одржала своју славу. Најистакнутији међу глумцима тог периода свакако су били: Петар Петковић, Станоје Душановић, Петар Вртипрашки, Витомир Љубичић, Синиша Раваси, Љубица Раваси, Стеван Шалајић, Иван Хајтл, Миодраг Лончар, Тихомир Плескоњић, Мира Бањац, Милица Радаковић, Велимир Животић, Раде Којадиновић, Заида Кримшамхалов, Добрила Шокица, Јелица Бијели, Стеван Гардиновачки...

    Током своје историје, након Јована Ђорђевића, позориште су водили многи управници, међу којима је најзначајнији Милош Хаџић, чији се период назива и "златним периодом СНП-а".

    Године 1981., у 120. сезони, позориште добија нову зграду у коју је ушло 28. марта и тај дан је установљен као "Дан СНП-а" када се сумирају једногодишњи уметнички резултати и награђују најбоља индивидуална и колективна уметничка остварења.

    Нова зграда, бело мермерно здање у центру Новог Сада, на Позоришном Тргу, се простире на преко 20 000 квадратних метара и има највећу позоришну сцену у Србији. Поседује три сцене, Велику сцену "Јован Ђорђевић" са 940 места, Малу сцену "Пера Добриновић" са 373 места и Камерну сцену са 118 места. Опремљена је са пробним салама за хор и оркестар, балетском салом и великим бројем сценских и техничких радионица.

    Уметничке јединице и управа:

    Управник Српског народног позоришта је Александар Милосављевић, који је и директор Драме. Директор Опере је првакиња опере Марина Павловић-Бараћ, У оквиру опере раде и Хор и Оркестар СНП-а. Директор Балета је Оливера Ковачевић-Црњански. Ове три уметничке јединице опслужују Радне јединице Техника, Маркетинг, као и заједничке службе.

    Уметници СНП-а:

    Глумци

    * Јелена Антонијевић
    * Јована Балашевић
    * Новак Билбија - првак драме
    * Зоран Богданов - првак драме
    * Лена Богдановић
    * Страхиња Бојовић
    * Рената Виги-Лукић
    * Драгиња Вогањац
    * Васа Вртипрашки
    * Александар Гајин
    * Мирјана Гардиновачки - првакиња драме
    * Гордана Ђурђевић-Димић - првакиња драме
    * Душан Јакишић - првак драме
    * Гордана Јошић-Гајин
    * Гордана Каменаровић
    * Милорад Капор
    * Драган Којић
    * Југослав Крајнов
    * Ивана Крстић
    * Тијана Максимовић
    * Ксенија Мартинов-Павловић
    * Марија Меденица
    * Јована Мишковић
    * Предраг Момчиловић
    * Игор Павловић
    * Миодраг Петровић
    * Миодраг Петроње
    * Ненад Пећинар - првак драме
    * Драгомир Пешић
    * Александра Плескоњић-Илић - првакиња драме
    * Михајло Плескоњић
    * Анка Поповић
    * Љубица Ракић
    * Сања Ристић-Крајнов
    * Небојша Савић
    * Оливера Стаменковић
    * Лидија Стевановић - првакиња драме
    * Јована Стипић
    * Соња Стипић
    * Звјездана Томашевић-Јосифов
    * Мирослав Фабри
    * Предраг Томановић - првак драме
    * Милован Филиповић
    * Александра Царић
    * Радоје Чупић - првак драме
    * Милан Шмит

    Редитељи

    * Радослав Миленковић
    * Предраг Штрбац
    * Воја Солдатовић

    Dobrodošli u Srpsko narodno pozorište !

    Izvor: Srpsko narodno pozorište (Wikipedia)

    Zvanican sajt: www.snp.org.rs

    -
    Poruku je izmenio silvia, 04.03.2012 u 09:28

  12. #12

    Odgovor: Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu

    NOĆ MUZEJA U SNP-u
    Petak, 13. maj 2011. u 18.00, Galerija NS NOVA
    Otvaranje zložbe "Pozorišne maske" i radionice "Antičke maske" Muzeja Srema iz Sremske Mitrovice

    Subota, 14. maj 2011. u 18.00, Velika scena "Jovan Đorđević"
    PIPI DUGA ČARAPA, balet za decu

    Subota, 14. maj u 19.00, 20.00, 21.00, 22.00, 23.00, Plato ispred glavnog ulaza u SNP
    PRE - SPOMENIK BALERINI,
    Baletski performans, koreograf: Gabriela Teglaši Velimirović

    Izvor: snp.org.rs
    Poruku je izmenio silvia, 04.03.2012 u 09:26

  13. #13

    Odgovor: Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu

    ''...Његови глумци нису били само уметници, него и културни мисионари који су сампорегорно и постојано, животном речју са позорнице битно утицали на свест народа. У позоришту је, у првим данима свога рада, највећи део времена проводило на гостовањима, израсла група великана глумишта: Димитрије Ружић, Драгиња Ружић, Лаза Телечки, Миша Димитријевић, Илија Станојевић, Димитрије Спасић, Драга Спасић, Милка Гргурова, а међу њима и највећи уметник српског глумишта, чаробњак који је на позорници могао све, Пера Добриновић, чији се и споменик, уз споменик Јована Стерије Поповића, налази испред нове зграде СНП-а. То је први споменик који је подигнут једном глумцу у бившој Југославији.''

    Uz predstavljanje SNP rečju, i nekoliko slika - pre svega zbog obeležja onima koju su nadživeli zaborav. (A i autor odrednice o SNP u Vikipediji izostavio je spomenik Dragi Spasić - pa da se to ispravi.)


    U zgradi koja je ranije nosila ime Dom kulture do 1981. je bilo SNP




    Sterija






    Spomenik Peri Dobrinoviću i Dragi Spasić (pozadi, kod službenog ulaza)
    Poruku je izmenio nenad.bds, 03.05.2011 u 21:05

  14. #14

    Odgovor: Novosadske vesti

    Drama "Put" u SNP-u



    Predstava "Put" Džima Kartrajta biće izvedena u petak, 20. januara na sceni "Pera Dobrinović" Srpskog narodnog pozorišta.
    U pitanju je engleska drama o mladim ljudima, njihovim izgubljenim dušama, neostvarenim snovima ali i snažnom željom da se izbave.

    U adaptaciji i režiji Borisa Isakovića, Jasne Đuričić, Miloša Pušića i Miljana Vojnovića, u predstavi učestvuju studenti master studija Akademije umetnosti.

    Predstava počinje u 19.30 časova.
    Volim je od štala do neba, od blata do pšenice, toplu od ciganskih gudala i blagdanskih očenaša, vršidbenu i zadušničku, smeđu kao devojačke pletenice, tu zemlju čardaša, čaša i bezemljaša ...tu Vojvodinu bogomojačku, i bezbožničku, i ivnsku, belju od jaganjaca, crnju od paljevina, tu Vojvodinu svetonikoljsku, velikogospojinsku...

  15. #15

    Odgovor: Novosadske vesti

    "Karmina burana" ponovo u SNP-u

    Muzičko-scenska kantata Karla Orfa "Karmina burana" ponovo će biti izvedena u Srpskom narodnom pozorištu (SNP) u Novom Sadu, na sceni "Jovan Đorđević", večeras u 20 sati.


    Taj muzičko-scenski spektakl, čija je veoma uspešna novosadska premijera bila u junu 2010. godine, ponovo će biti na programu SNP-a 5. i 12. marta, saopštio je taj teatar.

    Orkestrom Opere SNP-a prvi put će dirigovati Mikica Jevtić, reditelj i koreograf hora je Sonja Vukićević, koreograf baleta Leo Mujić, horom će dirigovati Vesna Kesić Krsmanović, scenograf je Miodrag Tabački, a kostimograf Mirjana Stojanović Maurič.

    Solisti opere su Darija Olajoš Čizmić, Danijela Jovanović, Igor Ksionžik, Vasa Stajkić i Željko R. Andrić, a solisti baleta su Jelena Lečić Kolčeriju, Andreja Kulešević, Danijela Vojnovski, Olga Avramović, Andrej Kolčeriju, Liviju Har, Takuja Sumitomo i Ivan Đerković.

    "Karmina burana" je najčuvenije Orfovo delo, koje nosi podnaslov "Profane pesme za soliste i hor uz pratnju instrumenata i magijskih slika".

    Prema rečima rediteljke Sonje Vukićević, ta predstava SNP-a je oda životu, ljubavi i običnim ljudima i njihovim svakodnevnim srećama i nesrećama.

    RTV
    Volim je od štala do neba, od blata do pšenice, toplu od ciganskih gudala i blagdanskih očenaša, vršidbenu i zadušničku, smeđu kao devojačke pletenice, tu zemlju čardaša, čaša i bezemljaša ...tu Vojvodinu bogomojačku, i bezbožničku, i ivnsku, belju od jaganjaca, crnju od paljevina, tu Vojvodinu svetonikoljsku, velikogospojinsku...

Slične teme

  1. Narodno graditeljstvo vojvođanskog sela
    Autor nenad.bds u forumu Kulturna baština
    Odgovora: 71
    Poslednja poruka: 11.04.2014, 17:37
  2. Narodno Pozorište u Nišu
    Autor Charlie Harper u forumu Film i pozorište
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 03.05.2011, 20:23
  3. Narodno pozorište u Beogradu
    Autor Charlie Harper u forumu Film i pozorište
    Odgovora: 4
    Poslednja poruka: 03.05.2011, 20:10
  4. Brendovi... koji nisu za srpsko tržište
    Autor Necromancer u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 16.04.2008, 23:16

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •