Sukobi oko puta Temišvar-Zrenjanin-Novi Sad-Šid
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 96

Hybrid View

Prethodna poruka Prethodna poruka   Sledeća poruka Sledeća poruka
  1. #1

    Sukobi oko puta Temišvar-Zrenjanin-Novi Sad-Šid

    Kako komentarišete sukob na relaciji republika - pokrajina na izgradnji ovog pravca?
    Stvoriću svoj mali raj i u njega primiti one koji su mi već u srcu.

  2. #2

    Odgovor: Sukobi oko puta Temišvar-Zrenjanin-Novi Sad-Šid

    Ја сам их једва дочекао да могу да причам како опет Београд кињи Војводину.

    Какви сукоби тачније?

    Колико је развијен саобраћај између Србије и Румуније најбоље говори чињеница да је најсевернији гранични прелаз, ако се не варам, Ватин код Вршца.
    Ако се варам, нисам сигуран да их има више од 2.

    Јел то дуо Пајтић-ЛСВ опет јаше? Пошто нису успели да за рачун ОМВа и МОЛа спрече продају НИСа Русима, сад покушавају да за рачун Хрвата и аустријских и немачких фирми које праве аутопутеве од севера ка југу Хрватске спрече изградњу аутопута Суботица-Бар, односно деонице Хоргош-Пожега.

    Колика је стварно потреба за повезивањем коридора 4 и коридора 10, кад знамо да они иду правцем север-југ? Ко би то користио, Румуни који иду на хрватско приморје?

    Сваки пут је добар и потпомаже развој, али знамо да сваки пут мора да има одређену фреквенцију возила да би био исплатив.
    Да ли могу да будем сигуран да је ово пројекат који је потребан и исплатив, а да није још једна Тадићевско-Пајтићевско-Личка ујдурма у интересу Хрвата, Аустријанаца и Мађара, а на штету Србије? Да ово није пројекат који ће се користити за производњу још једног сукоба између "војвођанског" и "србијанског" пројекта? Нешто у стилу "јесте да је пут Суботица-Бар исплативији и кориснији за Србију (што значи и Војводину), али овај је наш, а тај није наш, а они нама не дају наш већ оће њиов, ето опет нас угњетавају... "
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

  3. #3

    Odgovor: Sukobi oko puta Temišvar-Zrenjanin-Novi Sad-Šid

    Na potezu granice između Srbije i Rumunije u Severnom i Srednjem Banatu postoji više graničnih prelaza, od kojih je najpoznatiji prelaz u Srpskoj Crnji. Oaj prelaz, godinama zanemarivan u korist prelaza Vatin je u proteklih nekoliko godina ostvario veliki porast broja prelaza, pogotovo od momenta kada je zaključen sporazum da vizuelno napredniji, ali tehnički deo prelaza, koji je u rukama carine Srbije prihvati korišćenje rumunske teretne vage. Od tog momenta su kolone šlepera, povremeno i više stotina dnevno, prelazile ovaj prelaz.

    Od momenta ulaska Rumunije u EU, tranzit teretnih vozila zamire na svim graničnim prelazima. Naime, korišćenje prelaza sa mađarkom je skoro bez zadržavanja, što u slučaju sa našom zemljom nije slučaj. Naprotiv, to je noćna mora koja traje satima, a po nekad i danima, iako je u pitanju tranzit.

    Planovi o izgradnji novog graničnog prelaza između mesta Fenj i Jaša Tomić/Međa su već odavno u fazi razrade. Rumunska strana je već izgradila svoj deo puta i očekuje se da naša zemlja odradi svoj deo posla.

    Putanja ove saobraćajnice je od Temišvara, preko Meže i Banatskog Dvora, do Zrenjanina. Nastavak ove saobraćajnice, od Zrenjanina do Novog Sada, u dužini od oko 45km je odavno gotov i saobraćajnica je već odavno u planovima za rekonstrukciju, zbog višedecenijske pohabanosti i velike frekvencije vozila.

    Treći deo ovog pravca je deo od Novog Sada do Šapca, sa ukrštanjem sa autoputom Bg-ZG. Ovim bi se rešio problem prelaska preko Fruške Gore i Iriškog Venca (koji je posebno problematičan zimi), kao i povezivanje severozapadne Srbije i Republike Srpske sa pravcem prema Madjarskoj i Srednjoj Evropi. Doduše, Republika Srpska dobija uskoro nove autoputeve prema Evropi preko Hrvatske teritorije, tako da za njih ovo prestaje da bude bitan pravac.

    Pvaj kompletan pravac je veoma bitan sa stanovišta povezivanja kako dva najveća centra Banata, Temišvara i Zrenjanina i povezivanja privrede, kao i povezivanja Banata sa Italijom, odakle je najveći deo investitora. Namera velikog broja tih investitora je da izvrše delimičnu dislokaciju pogona i na naš Banat. Značaj ovog puta se ogleda i u potrebama velikog i sve većeg broja naših ljudi koji rade u Rumuniji, a neki i svakodnevno putuju, što sam imao priliku da se uverim, kao i velikog broja Rumuna koji rade u Italiji, Francuskoj i Španiji. Takođe, prisutan je i trend kupovanja nekretnina od strane rumunskih državljana sa naše strane granice. Uz to, ovaj pravac bi povezao i Arad, kao i Ukrajinu kraćim putem sa jugozapadnom Evropom.

    Ova granica, dugo godina u statusu gvozdenog zida, uticala je da ovaj deo zemlje, nekada najrazvijeniji, postane nerazvijen.

    U kombinaciji sa putnim pravcem Subotica/Segedin-Kikinda-Zrenjanin-Vršac i Zrenjanin-Beograd, kao i delimično Sombor-Kikinda, učiniće ovaj deo zemlje važnim čvorištem.

    Još jedna nepreciznost čini da ovaj projekat bude krivo interpretiran u javnosti. Naime, ne radi se o autoputu, kako ga mediji najavljuju, već o savremenom putu, kakav je već od Zrenjanina do Novog Sada. Ono što ga povezuje sa pojmom autoputa je planiranje da se u perspektivi, ako za time bude potrebe, pretvori u autoput. To znači da se gradi jedna traka i rezerviše prostor oko puta, kao i planska izgradnja priključenja na ovaj put u skladu sa budućim potrebama.

    U slučaju da se ovaj projekat ne uradi (Rumuni su na svom delu već dosta odmakli), tehnički zaostali prelaz Srpska Crnja-Žombolj neće moći da odgovori potrebama. Teretni saobraćaj, koji bi u tom slučaju išao preko prelaza Vatin bi produžavao put iz Zrenjana sa oko 70km na oko 170 kmm a iz Kikinde i na 220.
    Stvoriću svoj mali raj i u njega primiti one koji su mi već u srcu.

  4. #4

    Odgovor: Sukobi oko puta Temišvar-Zrenjanin-Novi Sad-Šid

    Све је то дивно геније, само нам ниси објаснио о каквим се то сукобима ради, а по сукобима си назвао тему...
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

  5. #5

    Sukobi oko puta Temišvar-Zrenjanin-Novi Sad-Šid

    Trase crta Srbija
    T. SPALEVIĆ-J. SIMIĆ, 04.02.2009 20:13:53

    Milutin Mrkonjić
    U akcionom planu izgradnje infrastrukture, koji bi u četvrtak Vlada Srbije trebalo da usvoji, nema ni govora o deonici autoputa od Novog Sada ka Temišvaru. Država u ovoj godini planira nastavak radova na drumskom i železničkom Koridoru 10, u koje će biti utrošeno 472 miliona evra.
    Za plan Vojvođana da će sredstvima dobijenim od prodaje NIS graditi autoput od rumunske granice preko Zrenjanina i Novog Sada do Rume, resorni ministar infrastrukture Milutin Mrkonjić saznao je iz medija. Kako kaže za "Novosti", pokrajinske vlasti još nisu uputile predlog ministarstvu.
    - Zapanjen sam da se uopšte vode takvi razgovori - kaže Mrkonjić. - Taj autoput na delu od Novog Sada prema Temišvaru, i to govorim kao stručnjak, nema opravdanja. Nepotreban je i nema smisla graditi ga. Verujem da ga Vojvođani neće ni raditi.
    Ministar podseća da su Nacionalni savet za infrastrukturu i Vlada Srbije usvojili Nacionalni plan izgradnje putne i železničke infrastrukture za naredne četiri godine. Tu jasno piše da će država završiti još oko 300 kilometara autoputa na Koridoru 10.
    - Da podsetim one koji ne znaju ili se ne sećaju tog našeg programa da je, što se tiče Vojvodine, na listi državnih prioriteta i izgradnja autoputa Beograd - Vršac - Temišvar - navodi Mrkonjić. - Italijanska preduzeća, koja danas rade u Rumuniji, spremna su da uđu u finansiranje tog autoputa, a već su obezbeđena sredstva za izradu glavnog projekta. Dakle, moramo biti pametni i na putnoj mreži treba da radimo ono što traže i stranci. Taj autoput je i veza za barsku prugu i luku i veza prema Zagrebu. Zato je ta investicija opravdana - kaže Mrkonjić.
    On naglašava da je u Nacionalnom planu predviđena i izgradnja autoputa od Novog Sada preko Rume do Šapca. I to je plan za naredne četiri godine koji je "zakovan". Sve ostalo mogu da budu samo manje ili više značajni predlozi, koji će se možda razmatrati na republičkoj ili pokrajinskoj vladi.

    KORISNO ZA KORIDOR 4
    Projektanti upozoravaju i na činjenicu da bi izgradnjom tog autoputa od Novog Sada ka Temišvaru stranim vozilima koja dolaze iz Evrope omogućili da put nastave preko Rumunije i Bugarske Koridorom 4 a ne preko Beograda, Niša, Dimitrovgrada...

    * * *

    U PROCESU PRIVATIZACIJE POKRAJINA POVLAŠĆENA
    PRST, PA ŠAKA

    VOJVODINA je uvek slovila za razvijeniji deo Srbije. Napretku je poslednjih godina nesumnjivo i bitno doprineo "specifičan status" u procesu privatizacije. Jer, zahvaljujući usvojenim izmenama privatizacionog zakona, od 2003. godine u pokrajinsku kasu, umesto prvobitnih pet, sliva se 50 odsto sredstava od prodaje vojvođanskih preduzeća.
    Status je postao još specifičniji u slučaju prodaje NIS. Uz zakonskih 50 odsto, Vojvodini će biti prosleđeno još 40 odsto ruskih para (ukupno 360 miliona), na osnovu usmenog dogovora koji su decembra prošle godine postigli premijer Mirko Cvetković i predsednik pokrajinskog Izvršnog veća Bojan Pajtić. Procenat od 90 odsto poklapa se sa argumentom koji su protivnici prodaje najjače nacionalne kompanije "za male pare " najčešće potezali - 90 odsto postrojenja NIS-a nalazi se u Vojvodini.
    Ovakavim dogovorom prevaziđen je problem koji je nastao kada se ispostavilo da Vlada Srbije u tom trenutku jedino od prodaje NIS može Vojvodini da "prelije" Ustavom zagarantovanih najmanje sedam odsto sredstava republičkog budžeta. Ovakvu raspodelu mnogi su ocenili kao nepravednu, ali s druge strane - neizbežnu.
    Cvetkovićev i Pajtićev dogovor imao je i političku konotaciju u međusobnoj medijskoj razmeni optužbi na relaciji ministar finansija Mlađan Dinkić - predsednik Izvršnog veća Bojan Pajtić. Dinkić je dogovor dvojice premijera ocenio kao protivzakonit, a Pajtić zatečen reakcijom koalicionog partnera, kazao je kako svuda u svetu dogovor sa premijerom ima težinu dogovora sa celom Vladom.
    S obzirom na sve okolnosti, ne treba da začudi ako nesporazum u vezi sa namerom Vojvođana da svoj deo novca od prodaje NIS utroše na izgradnju autoputa do Temišvara, bude razrešen nekim naknadnim, političkim dogovorom.

    GENEZA
    2002. Vojvodina dobila pet odsto od prodaje Beočinske fabrike šećera.
    2002. Ministri Vlahović i Đelić podržali vojvođanske zahteve za dobijanje 50 odsto od privatizacije firmi na svojoj teritoriji.
    2003. Usvojene izmene Zakona: Vojvodina dobila pravo na 50 odsto sredstava od prodaje "svojih" preduzeća.
    2008. Dogovor Cvetković - Pajtić: Vojvodini 90 odsto od prodaje NIS.

    http://www.novosti.rs/code/navigate....na&vest=137234

    Voli drug Mrka da se za sve pita






    Vojvodina je gajila nadu da će s novom (sadašnjom) Republičkom vladom imati bolju saradnju, bar kada je reč o izgradnji saobraćajnica. Međutim, izjava ministra za infrastrukturu Milutina Mrkonjića u vezi s namerama Pokrajine da gradi Banatsku magistralu od srpsko-rumunskog prelaza Međa preko Zrenjanina, Novog Sada i Fruške gore do Rume, odnosno autoputa ZagrebBeograd, poljuljala je optimistična očekivanja. Iako je Fond za kapitalna ulaganja Vojvodine raspisao tender za izradu studije opravdanosti izgradnje i generalnog projekta ove magistrale, ministar Mrkonjić kaže da o tome ne zna ništa, da je prioritet Koridor 10, te da izgradnja mimo plana ne dolazi u obzir.





    Kada je letos stupila na novu dužnost, pokrajinska sekretarka za arhitekturu, urbanizam i graditeljstvo Dušanka Sremački izjavila je da veruje da će saradnja i s Republikom biti dobra jer ih veže propis koji definiše i ovlašćenja APV kod izgradnje objekata na njenoj teritoriji, a to je Zakon o planiranju i izgradnji. Međutim, oblast planiranja više nije u nadležnosti Ministarstva za infrastrukturu, već u nadležnosti novoformiranog Ministarstva za životnu sredinu i prostorno planiranje, čiji je ministar Oliver Dulić. A on je izjavio da je Vojvodina otišla mnogo ispred Srbije kada je reč o planskoj dokumentaciji, pa će se mnogo lakše uklopiti u nove rokove izrade planova, koje će naložiti budući predmetni propis.

    Ugledajte se na Jagodinu

    Ministar za infrastrukturu Milutin Markonjić izjavio je juče u Jagodini da će Srbija, bez obzira na nerazumevanje u Vojvodini, ostati na pozicijama programa razvoja infrastrukture, koji je donela pre četiri godine. Reč je o programu vrednom četiri milijarde evra a odnosi se na izgradnju autuputa od Horgoša, preko Novog Sada i Beograda prema jugu zemlje i od Beograda prema Temišvaru, objasnio je Markonjić. Vojvođani, ako ne znaju kako će da potroše pare koje će dobiti iz budžeta, neka se ugledaju na Jagodinu, kazao je Mrkonjić.


    Dušanka Sremački podseća da Pokrajinski sekretarijat izdaje odobrenje za izgradnju i sva potrebna planska dokumenta za objekte koji su od značaja i za Republiku, a u celosti se nalaze na teritoriji Vojvodine. Tako je bilo i kod izdavanja odobrenja za sanaciju privremenog drumsko-železničkog mosta, za obilaznicu oko Novog Sada, za izgradnju magistralnog gasovoda od Gospođinaca do Banatskog Dvora, a u pokrajinsku nadležnost spada i beščanski most, kao i neki drugi objekti. Osnivanjem Pokrajinskog fonda za kapitalna ulaganja stvorili su se uslovi da se pokrene veliki broj projekata, a prioritet je, između ostalog, izgradnja saobraćajne infrastrukture.

    Analizirajući potrebe za izgradnjom objekata, konstatovano je da nema dovoljno pripremljenih projekata i dokumentacije koja je uslov za izgradnju i krenulo se na posao. Tako je u toku, između ostalog, izrada prostornih planova područja posebne namene za dva infrastrukturna koridora: za koridor 1. reda M-21, koji ide od Novog Sada preko Rume do Šapca, i za mrežu saobraćajnih koridora na osnovnom pravcu državnog puta 1. reda M-24 SuboticaZrenjaninKovin. To znači da se pripremaju prostorni planovi na osnovu kojih će se moći izdavati neophodna akta za izgradnju, a to su planski dokument ili akt o urbanističkim uslovima i odobrenje za izgradnju, odnosno građevinska dozvola.

    Izgradnjom banatske magistrale Vojvodina bi se znatnije uključila u evropsku mrežu puteva, omogućio bi se razvoj privrede i putne mreže razvijenih centara, posebno Banata, ali bi se i podstakao razvoj nerazvijenih opština. Spojio bi se Koridor 4, koji ide kroz susednu Rumuniju, i Koridor 10 LJubljanaZagrebBeograd, što su dva najvažnija evropska puta. To što Republika priprema izgradnju autoputa PančevoVršac ne treba da isključuje pokrajinske projekte, koji se finansiraju vlastitim novcem. Ali, to nije sve. Vojvodina računa i na uzdužnu magistralu od graničnog prelaza s Mađarskom, Đala, preko Kikinde, Zrenjanina i Pančeva do Kovina, za koju je već gotov generalni projekat. Od viška saobraćajnica glava ne boli!

    R. Dautović


    http://www.dnevnik.co.yu/modules.php...icle&sid=50428
    Poruku je izmenio BaneK, 07.02.2009 u 21:23 Razlog: dve za redom
    Stvoriću svoj mali raj i u njega primiti one koji su mi već u srcu.

  6. #6

    Odgovor: Sukobi oko puta Temišvar-Zrenjanin-Novi Sad-Šid

    Мајку му, још један тлачитељски потез колонијалних господара из Секешфехервара!!!

    Дакле, имамо ситуацију да ни за Коридор 10 нису обезбеђене паре, а Пајтић би да прави јако потребан полуаутопут до Темишвара, због огромних потреба привреде... па добро, ако буде пара и потребе, правиће се оба, ако не буде, неће... јака ствар. Да баш пати Шабац што није повезан са Темишваром, нисам сигуран.

    А ово је много паметно, са коридора 10 прескоче путници на коридор 4, и плате путарину Румунима и Бугарима...
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

  7. #7

    Odgovor: Sukobi oko puta Temišvar-Zrenjanin-Novi Sad-Šid

    Komentarišem da je to put bez projekta, za koji nije rađena studija ekonomske opravdanosti, sa trasom sasvim proizvoljno povučeno po koridoru koji nije predviđen u prostornom planu države koji je osnov za izgradnju infrastrukture.

    Ovde je reč o izgradnji autoputa. Izgradnja autoputa nije mala investicija, košta mnogo a nakon finalizacija projekta se očekuje povraćaj uloženog kapitala. Zato je neophodno uraditi studiju ekonomske opravdanosti izgradnje ovakvog puta, na ovom koridoru, odnosno uraditi ekonomsko vrednovanje. Ovako nešto nije urađeno.

    Da bi projekat izgradnje autoputa bio opravdan, odnosno da bi se uloženi kapital vratio ulagačima, bitnu ulogu ima perspektivni saobraćaj na tom putu koji u ovom slučaju opet nije utvrđen (nema projekta, nema studije). Za izgradnju autoputa, veličina saobraćaja koja je potrebna je više od 12 000 vozila/dan odnosno PGDS treba da iznosi više od 12000 vozila dnevno da bi izgradnja autoputa bila opravdana. Mi takav saobraćaj nemamo ni na trasi puta E75, a kamo li na ovom putu o kome je reč.

    Druga stvar je da je trasa povučena sasvim proizvoljno, mimo prostornog plana države i mimo bilo kog plana evropske putne mreže. Neka mi bilo ko pronađe strategiju razvoja evrospke putne mreže, bilo koji dokument odnosno projekat koji predviđa ovaj put na ovom koridoru. U prostornom planu republike je predviđena druga trasa, za koju postoji urađen projekat i za koji su zainteresovani i partneri iz Rumunije i drugih evropskih država.

    Evo tih trasa


    Ova prva, išla bi od Međe na srpsko-rumunskoj granici, prolazila bi kraj Zrenjanina, zatim novim mostom preko Tise, pored Novog Sada, dalje tunelom kroz Frušku goru dugim 2.900 metara, a onda bi se kod Rume spustila do autoputa Beograd - Zagreb.

    A druga, Beograd - Temišvar, preko Pančeva i Vršca, koji bi bio spona koridora 10 sa koridorom 4. Očekivana cena izgradnje ovog autoputa je 334 miliona evra a, prema rečima Mrkonjića, ceo projekat finansiraće italijanski privrednici koji su u Rumuniji registrovali oko 17.000 firmi.

    Dakle prvi put bi išao do rumunske granice i tu se završava. Rumuni će graditi deo trase ovog drugog puta, za koji postoje projekat i investitori.

    Znači da je prva trasa koju pokrajina želi da gradi zapravo obično bacanje novca građana. Citiraću jednog lokalnog političara:

    Umesto da ogroman novac, stotine miliona evra potroše na hiljadu malih projekata koji znače život za naseljena mesta u Vojvodini, da ih utroše za poboljšanje školstva, zdravstva i socijalne zaštite, oni se odlučuju da grade put bez ekonomske opravdanosti, put koji dolazi do granice sa Evropskom unijom, ali nema nastavak. Rumunija u svojim planovima ima samo izgradnju trase Temišvar - Moravica - Vršac, što su potvrdile i njihove diplomate - rekao je Patić.

    I jednog neimenovanog stručnjaka:

    Navedena NOVO-UTVRĐENA trasa Temišvar-Zrenjanin-Novi Sad-Ruma je duža za oko 65km u odnosu na trasu Beograd-Pančevo-Vršac-Temišvar u pogledu spajanja sa autoputom Beograd-Zagreb.

    Što se tiče troškova građenja imajući u obzir mostove i tunele minimalna cena km autoputa bi bila 3 miliona Eura, što projektu od 165 km daje minimalnu cenu od 500 000 000EUR, uzimajući i planove za izgradnju koridora X i njegovo koštanje, postavlja se pitanje obezbeđivanja ovih sredstava. COSTBENEFIT analizom bi se trebalo utvrditi opravdanost projekta uzimajući ove troškove građenja u obzir s jede strane a nedovoljnu veličinu saobraćaja s druge strane, pa bi se tad dobio odgovor na opravdanost ovog pravca.

    Navedena trasa puta nije zasnovana ni jednom EVROPSKOM planskom dukumentu niti je deo bilo koje Evropske mreže kao što su E-mreža puteva, TEN-T mreža puteva, TEM mreža puteva, Panevropska mreža mulimodalnih transportnih koridora, Tirs mreža, kao i REBIS mreža. Svi ovi dokumenti trasu ove saobraćajnice pružaju preko Pančeva i Vršca.


    A celu priču potvrđuju i partneri iz Rumunije - PLanovi Rumunije na pravcu Temišvar-granica Srbije

    Tako da ja ovo uopšte ne bih gledao kao nekakav sukob na relaciji pokrajina - republika, jer kada se sve sagleda bez politizovanja ovog "spora" uviđa se suština "problema" . Dakle odgovor treba tražiti u ekonomskom vrednovanju i saobraćajnoj studiji, sagledati sve argumente za/protiv gradnje puta unutar ovog ili onog koridora i doneti odgovarajuću odluku, utemeljenu na argumentima.



  8. #8

    Odgovor: Sukobi oko puta Temišvar-Zrenjanin-Novi Sad-Šid

    Ovde se uopšte ne radi o autoputu, već je taj izraz veoma proizvoljno i pompezno iskorišten u promotivne svrhe. Od autoputa u planu je samo da se prilikom planiranja i izgradnje ostavi mogućnost - rezerviše prostor, za izgradnju takvog puta ako se ukaže potreba.
    Dobar deo ovog puta već postoji, a to je deo od Zrenjanina do Kaća. Rumuni su sa svoje strane, koliko mi je poznato, već napravili put i izgradili prelaz. Deo od Novog Sada kroz Frušku Goru do autoputa i Sremske Mitrovice je potreba i svakako se mora uraditi što pre. Most na Tisi je neophodaj, jer je postojeći na kraju eksploatacionog veka. Jedini deo koji je možda upitan je izgradnja puta od Međe do Zrenjanina.
    Druga trasa je trasa koja je rađena sa političkim ciljem da se svi putevi skoncentrišu u Beogradu i da Beograd postane balkansko čvorište. Italijanski privrednici su zainteresovani da finansiraju projektovanje te trase - prema rečima naših političara kojima baš i nije verovati. Isto tako, nije im data alternativa da izaberu trasu koja i više odgovara, već je ta jedina bila na stolu.
    Prednost puta pored Novog Sada i Zrenjanina je izbegavanje Beograda, razvoj nerazvijenih opština na trasi i kraći put do Uapadne Evrope - Italije, Francuske,... Ako se gleda pravac prema Atini, tu je u toku izgradnja alternative koju će koristiti evropska vozila i neće ići putanjama koja zahtevaju gubljenje vremena graničnim prelazima. Priča o kraćem putu do koridora X nije bitna, jer je bitnija udaljenost do krajnjeg cilja.
    Sa beogradske tačke gledišta, ovaj put je štetan, jer je konkurencija i nije u pravcu totalne beogradizacije zemlje. Sa strane gledišta opština kroz koje prolazi je izuzetno koristan, jer se zaustavlja marginalizacija i pasivizacija tih delova zemlje, kao i što se otvara mogućnost da opstanak života u tim delovima zemlje.
    Stvoriću svoj mali raj i u njega primiti one koji su mi već u srcu.

  9. #9

    Odgovor: Sukobi oko puta Temišvar-Zrenjanin-Novi Sad-Šid

    Aha, znači nije u pitanju autoput. Ja se informišem o ovome iz medija, pročitah na više mesta autoput i "Građanski list" je pisao o autoputu pa sam ja to onda uzeo malo zdravo za gotovo. No dobro, koja kategorija puta bi trebala da bude građena to će pkazati studija. Evo sad pročitah i da je reč o poluautoputu (Pokrajinski sekretar za nauku i tehnološki razvoj Dragoslav Petrović je još septembra prošle godine najavio izgradnju tog poluautoputa sa četiri trake koji će granicu Srbije i Rumunije, kod Međe, povezivati sa autoputem Beograd - Zagreb.) što je opet upitno.

    Rumuni su sa svoje strane, koliko mi je poznato, već napravili put i izgradili prelaz.
    VRŠAC - Ministarstvo transporta Rumunije u svojim planovima ima projekat o izgradnji autoputa Temišvar - Moravica (Vatin) - Vršac - Pančevo - Beograd, rekao je agenciji Beta generalni konzul Rumunije u Vršcu Gabriel Nikola.

    Nigde ni reči o ovom putu za koji ni ne postoji projekat, Italijani imaju interes da finansiraju put koji je veza koridora IV i X i veza sa barskom prugom. Ne znam ko je zainteresovan za izgradnju ovog drugog puta koji zaobilazi Beograd i južni Banat.

    Da li je trasa rađena sa političkim ciljem, to je već opet politikantstvo nego da mi uradimo studiju za ovaj drugi put što pokrajina forsira pa da uporedimo sa projektom puta koji ide preko južnog Banata i da vidimo za koju trasu postoji veća ekonomska opravdanost i atraktivnost ulaganja.

    Ne sumnjam ja da bi takav put bio od koristi za opštine kroz koje bi prošao, baš kao što bi i južni Banat imao koristi od ove druge trase Ono što će imati ključnu reč u ovoj priči jesu tokovi, PGDS. Postojeći i perspektivni saobraćaj.

    Što se koridora X tiče, on jeste i mora da bude prioritet za državu. Jeste tačno da je problem gubljenje vremena na graničnim prelazima i naplatnim stanicama, tokovi godinama opadaju i zahtevi za saobraćajem su sve manji zbog navedenih problema do 2000. od kada postoji tendencija rasta. Nakon uvođenja sistema vinjeta i otvaranja granica koridor X postaje više nego konkurentan koridoru IV i nama je u interesu da naš koridor izgradimo pre Rumuna i Bugara. Naravno, srazmerno zahtevima na koridoru. Fazna realizacija projekta, grčki profil..

    Nego da se vratim na ovaj put, potraži studije koje su rađene u državi i pogledaj veličine tokova na trasi koju forsira pokrajina i na ovoj drugoj trasi. Mnogo veće je opterećenje na ovoj trasi koja je predviđena u prostornom planu, sa trendom rasta od 2000. Ja samo čekam da se uradi studija za ovu drugu trasu, dva puta se sigurno neće graditi.

    Možemo se mi frljati ovako do besvesti, ali bez argumenata, urađenog projekta i studije ja ne vidim da taj projekat puta može da ima veću opravdanost od ovog preko južnog Banata.

    Dopuna:
    Evropska mreža međunarodnih saobraćajnica: http://sr.wikipedia.org/wiki/Evropsk...arodnih_puteva

    Put E70, kako je povučena trasa? Kuda prolazi koridor? A gde se spominje trasa koju pokrajina predlaže?

    Evropski put E70


    Španija: La Korunja – Oviedo – Bilbao – San Sebastijan
    Francuska: Bordo – Klermon Feran – Lion – Šamberi
    Italija: Susa – Torino – Alesandrija – Tortona – Breša – Verona – Venecija – Palmanova – Trst
    Slovenija: Ljubljana
    Hrvatska: Zagreb – Slavonski Brod
    Srbija: Šid – Beograd – Pančevo – Vršac
    Rumunija: Temišvar – Karansebeš – Turnu Severin – Krajova – Pitešti – Bukurešt – Đurđu
    Bugarska: Ruse – Razgrad – Šumen – Varna
    trajekt
    Turska: Samsun – Ordu – Giresun – Trabzon
    Gruzija: Batumi - Poti

    Uopšte nije reč o "beogradizaciji". Politikantstvo, kao što rekoh.
    Poruku je izmenio Turkmenbashi, 22.04.2009 u 00:30



  10. #10

    Odgovor: Sukobi oko puta Temišvar-Zrenjanin-Novi Sad-Šid

    Mislim da je fazon u povezivanju Temišvara i Zrenjanina.
    Nekad su ova dva grada usko zavisila jedna od drugog, bili bratski povezani ekonomskim vezama.
    Razlog za forsiranje izgradnje puta Temišvar - Zrenjanin je lokal-ekonomski i ponovo povezivanje ova dva grada, koja su nekad bila veoma bliska, a razdvojila ih je politika.
    90 km između dva grada, reka Begej i stanovništvo, koje je veoma slično - ova dva grada treba da se povežu bez obzira na koridore i luku Bar i Beograd i Novi Sad.
    Ko rano poludi, ceo vek mu u veselju prođe!

  11. #11

    Odgovor: Sukobi oko puta Temišvar-Zrenjanin-Novi Sad-Šid

    Meni je racionalnije i razumnije ulagati u infrastrukturu koja je od značaja za državu i Evropu. A to su E putevi i panevropski koridori. Evropa ima interesa za razvoj tih puteva i ulagaće u takve projekte i u Srbiji, koridori VII i X, železnički, vodni i drumski saobraćaj. I Rumuni ulažu u onu trasu kojom prolazi put E70 što je potvrđeno i od njihovog ministarstva. Kao što sam već naveo, na ovim putevima E70 i E75 je i najveći zahtev za saobraćajem i najveći obim transportnog rada, a šta drugo determiniše izgranju, rekonstrukciju i održavanje putne infrastrkture Koridor X ima sve predispozicije da bude konkurentan koridoru IV, put je bolji i kraći, sa dobro opremljenim benzinskim pumpama i stajalištima. Međutim putarine i granični prelazi su uzrok odlivanja tokova na koridor IV

    Tako da će ovaj deo puta preko Vršca do Temišvara gotovi sigurno biti građen, pa zato ne vidim svrhu građenja ovog drugog puta. Inače Italijani su zainteresovani i za ulaganja u železnički saobraćaj kao i u drumski na istom koridoru Temišvar - Vršac - Pančevo a sa te pruge i do luke koja bi bila izgrađena u Kovinu. Isto tako je moguća i rekonstrukcija pruge Pančevo - Zrenjanin - Kikinda - rumunska granica. Nije sporno da bi Zrenjanin trebao da se poveže sa Temišvarom i ekonomski i na svaki drugi način. Za početak bi mogla da se uvede autobuska linija između dva grada, jer ako se ne varam iz jednog u drugi se sada može jedino vozom (mislim na javni prevoz naravno). Ali za taj put, da sačekamo studiju...

    A evo o čemu ja toliko trubim na temi, saobraćajni tokovi, argumentacija za izgradnju puteva:

    http://via-vita.org.rs/index.php?opt...d=11&Itemid=93

    http://via-vita.org.rs/index.php?opt...d=21&Itemid=93

    http://via-vita.org.rs/index.php?opt...d=23&Itemid=93

    Sve je na strani ovog koridora preko južnog Banata.

    Eh da i ono najvažnije, ovo je što se tiče Rumuna i izgranje te trase:
    http://via-vita.org.rs/index.php?opt...d=12&Itemid=93

    Pročitajte u koji deo puta se ulaže u Rumuniji!



  12. #12

    Odgovor: Sukobi oko puta Temišvar-Zrenjanin-Novi Sad-Šid

    Evo, šest i po godina posle pokretanja teme, kao da se nešto dešava.

    http://www.b92.net/biz/vesti/srbija....nav_id=1021740

    Najavljuje se početak radova na projektovanju jednog dela puta, Šid - Novi Sad. Osim toga, za ovu godinu je najavljena rekonstrukcija puta Novi Sad - Zrenjanin. Šta će od svega toga biti i kad, videćemo.

    http://www.zrenjaninski.com/vesti/ek...ke-raskrsnice/
    Stvoriću svoj mali raj i u njega primiti one koji su mi već u srcu.

  13. #13

    Odgovor: Sukobi oko puta Temišvar-Zrenjanin-Novi Sad-Šid

    Citat Sunny kaže: Pogledaj poruku
    Osim toga, za ovu godinu je najavljena rekonstrukcija puta Novi Sad - Zrenjanin. Šta će od svega toga biti i kad, videćemo.
    Evo, godinu dana posle ovog posta, nova informacija je da ce se put raditi sledece godine. Da li iko vise u to veruje?
    Stvoriću svoj mali raj i u njega primiti one koji su mi već u srcu.

  14. #14

    Odgovor: Sukobi oko puta Temišvar-Zrenjanin-Novi Sad-Šid

    Evo opet se prica o ovom putnom pravcu, izgleda da vise niko nije siguran ni sta ce biti taj put ni kuda ce zaista ici.
    Ono sto se moze naslutiti iz poluinformativnih novinarskih tekstova je da ce to biti u stvari obnavljanje postojecih puteva kroz sela i zaseoke, nista od savremenog puta kojim se brzo i bezbedno stize sa severa Banata na jug, iz Madjarske do severne i centralne Srbije. Put ce ici u cik cak, oko svakog sela ce biti nekoliko ukrstanja sa postojecim putevima, traktori ce koristiti i unistavati ovaj put, koristice se kao lokalna saobracajnica, a meseci koriscenja ce se brojati brojem poginulih na ovom putu.
    Od prve ideje da ovaj put bude pravac Segedin/Subotica - Pancevo/BG, sa krakom ka Vrscu, sada je to pravac Segedin/Subotica - Zrenjanin -Pancevo Alibunar. Umesto da bude radjen kao put koji jednog dana moze da bude unapredjen u autoput, ovo ce biti kocnica razvoja, zato sto, toboze, vec postoji magistrala.
    Vlasti su odustale od izgradnje Banatske magistrale, ali ne zele da to kazu, vec ce obnavljanje postojecih lokalnih puteva da proglase izgradnjom magistrale i koriste za predizborne potrebe.
    Stvoriću svoj mali raj i u njega primiti one koji su mi već u srcu.

  15. #15

    Re: Sukobi oko puta Temišvar-Zrenjanin-Novi Sad-Šid

    "Pored modernizacije brze pruge Beograd-Budimpešta, radiće se Fruškogorski koridor. Sve je spremno, kredit je odobren, dokumentacija završena, država je dala garancije i nakon potpisivanja ugovora radovi mogu da krenu. Nismo zaboravili ni na saobraćajnicu Beograd - Zrenjanin - Novi Sad. Hvala gradonačelniku Vučeviću na sjajnoj saradnji, ovaj grad je primer za blagovremeno pripremljenu dokumentaciju za svaki projekat", rekla je ministarka. . .

    https://www.rts.rs/page/stories/sr/s...ca-radovi.html
    Poruku je izmenio elTigre, 09.08.2020 u 09:14

Slične teme

  1. Sukobi sa autoritetom
    Autor proleće u forumu Društvo oko nas
    Odgovora: 7
    Poslednja poruka: 16.09.2015, 19:11
  2. Koliko puta ste odglumili orgazam?!
    Autor makilli u forumu Erotika & sex
    Odgovora: 74
    Poslednja poruka: 02.08.2015, 09:39
  3. Zrenjanin - novi/stari grb i zastava
    Autor Sunny u forumu Banat
    Odgovora: 7
    Poslednja poruka: 23.08.2008, 13:09
  4. Sukobi na bliskom istoku... dokle?
    Autor sigi u forumu Spomenar
    Odgovora: 10
    Poslednja poruka: 14.05.2007, 22:20

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •