Stara Pazova
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 15

Tema: Stara Pazova

  1. #1

    Stara Pazova

    Opština Stara Pazova, nalazi se u jugoistočnom delu Srema u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji na nadmorskoj visini od 75 do 120 metara.

    Površina opštine je 351 km, izdužena je pravcem zapad - severoistok 28 km, a pravcem sever - jug do 10 km.

    Geostrategijski položaj opštine Stara Pazova veoma je povoljan. Udaljena je 30 km od Beograda i 40 km od sedišta AP Vojvodine Novog Sada. Kroz teritoriju opštine Stara Pazova prolazi nekoliko izuzetno važnih drumskih saobraćajnica i to auto put (E70) Beograd - Zagreb, koridor 10 novi auto put (E75) Beograd - Novi Sad - Subotica, kao i stari međunarodni put (M22-1) ka Novom Sadu odnosno Subotici, regionalni putevi i međunarodna železnička pruga ka Subotici odnosno Minhenu, kao i prema Nišu i Solunu. Pored toga preko teritorije opštine Stara Pazova pruža se koridor 10, reka Dunav, dok se na 25 km od sedišta opštine nalazi aerodrom Nikola Tesla Beograd i vojni aerodrom Batajnica na udaljenosti od 8 km.
    Opština Stara Pazova spada u privredno razvijene Vojvođanske opštine. Na teritoriji opštine Stara Pazova ima registrovanih 2.651 preduzetnika sa dominantnim učešćem metaloplastičarskih, trgovinskih, metaloprerađivačkih i drugih, u ukupnoj strukturi preduzetničkih radnji. Prema teritorijalnom razmeštaju najveći broj preduzetnika lociran je u Staroj Pazovi i Novoj Pazovi sa učešćem od 68,60%, dok na Podunavska mesta (Novi Banovci, Stari Banovci, Belegiš i Surduk ima učešće 23%) a ostala mesta (Vojka, Golubinci i Krnješevci učestvuju sa 8,4%) u strukturi ukupnih preduzetničkih radnji.

    Kada su u pitanju privredna preduzeća na teritoriji opštine Stara Pazova postoji oko 800 preduzeća različitog organizacionog oblika i delatnosti. Od ukupnog broja preduzeća dominantna su preduzeća metaloplastičarske delatnosti, trgovinske, metaloprerađivačke, drvo prerađivačke i dr.. Od toga mala preduzeća učestvuju sa 90%, srednja sa 9,4% i velika 0,6% u ukupnoj strukturi. Prema teritorijalnom razmeštaju najveći broj preduzeća lociran je u Staroj i Novoj Pazovi sa učešćem od 65,34%, a u zadnjem periodu primetan je trend rasta preduzeća u atraktivnoj zoni Krnješevci, pored auto puta E-70.

    Evo nesto i O STAROJ PAZOVI

  2. #2

    Odgovor: Stara Pazova

    Svaka cast na ovim podacima,ja koji sam ceo zivot u pzovi nemam ovakve podatke

  3. #3

    Odgovor: Stara Pazova

    Mrak je mrak. Ja sam dvije godine u Pazovi i znam gdje je, kolika je, šta joj pripada i jedino što ne znam i ne želim da znam je politička slika opštine. Dakle, da te je zainteresovalo, mogao si da pitaš ili roditelje ili nekog starijeg komšiju, bilo koga. Ispade, u najmanju ruku, da je čovjek napisao monografiju varoši i opštine, a ne da je iznio najosnovnije podatke, koji se uče u osnovnoj školi u "poznavanju društva".

  4. #4

    Odgovor: Stara Pazova

    politička slika opštine stara pazova je nestabilna. Najme Nova Pazova oće da osnuje svoju zasebnu opštinu a Banovci oće da slede tim putem i žele da osnuju podunavsku opštinu...
    Delenjem ovih pazova nevidim da bi nešto išlo na štetu gradjana ove ili ovih opštine-a. Gradjani bi možda imali i koristi, administracija opštine bi bila gradjanima dostupnija i oni nebi morali da putuju u susedni grad/selo za neke glupe papire ....

  5. #5

    Odgovor: Stara Pazova

    Opština Stara Pazova se ponosi svojim multikulturalnim bogatstvom. Folklorni ansambli, pozorište, horovi i drugo su veoma popularni, a neki od njih postigli su uspeh čak i u inostranstvu. U Opštini postoji nekoliko centara za kulturu, a biblioteka Dositej Obradović sa svojom 130-godišnjom tradicijom, ima svoja odeljenja u svim naseljima. Takođe, postoji i veliki broj udruženja građana.

    Što se tiče informisanja, najznačajnija je lokalna radio stanica Radio Stara Pazova koja pruža 24-časovni program na srpskom, slovačkom i romskom jeziku.
    Najznačajniji kulturni događaji koji se dešavaju u opštini Stara Pazova su sledeći: Prolećni festival (mart-april) folklori, pozorišne predstave itd, Slovački pozorišni festival za decu (juni) i Festival amaterskih pozorišta Vojvodine (juni).



















    starapazova.eu
    Osmeh je kriva linija koja ispravi sve..skoro sve..


  6. #6

    Odgovor: Stara Pazova

    Posle preseljavanja

    Preseljavanje nasih predaka iz “starog sela”na danasnju lokaciju izvrseno je izmedju 1760-1770.godine. Tako je zabelezio Simeon Aranicki prema predanju starih ljudi. (Simeon Aranicki,Parohija u Staroj Pazovi,5)
    Za novo naselje su odabrali najvise mesto a to je od sadasnje pravoslavne crkve prema istoku. Kuce su gradili na sirokim placevima ali usoreno. Tako su formirali ulicu (banovacka) sada Vuka Karadzica .Poneke kuce su gradjene i celo basta.
    Ubrzo po preseljenju, staosedeocima se doseljavanjem pridruzuju Srbi iz Hrvatske-iz Like, okoline Korenice I iz Bunica I Debelog brda. U isto vreme je doslo nekoliko porodica iz Belegisa. Te porodice su bile pre kratkog vremena naseljene iz Like. Iz Banata se doselilo nekoliko rumunskih-vlaskih porodica I one su se brzo asimilirale u Srbe.
    Kuce koje su pravili na novom terenu bile su bolje od onih koje su napustili. Iako su I ove bile primitivne, drugacije I nisu mogli graditi. Bile su to kuce pletare. Jos nisu znali za naboj ili prepecenu ciglu-cerpic. Ispocetka su kuce gradjene samo u jednom pravcu u ulici Prve sagradjene kuce su dosezale do kucnog broja 133-do kuce Dolinica,i to je sa desne strane. A sa leve strane do kucnog broja 134. Uskoro je otpocela gradnja kuca zapadno od crkve, u sadasnjoj ulici JNA (Svetosavska) i sirila se po naseljavanju Slovaka prema centru. Samo poneka kuca je gradjena u sadasnjim ulicama Nikole Momcilovica i Pere Ninkovica. Treba reci da je svako domacinstvo odmah gradilo ostave za zitarice i kukuruz, bez ukopavanja u zemlju, da je ubrzo svako domacinstvo izgradjivalo ekonomsko dvoriste, pa je time otpoceo i proces menjenja navika oko drzanja stoke. Sve manje se koriste zajednicke vode za napajanje stoke i za domace potrebe.
    Do 1770. godine proces preseljavanja je bio dovrsen. Prema domovnom listu iz iz iste godine,selo je imalo 64 kuce sa oko 400 dusa.Vec 1784. godine bilo je 59 porodica sa 48 prezimena i sa 426 dusa a 1793. godine bilo je 460 dusa.( Podaci se odnose samo na srpska domacinstva.)
    Ovako je izgledalo naselje Pazova do kolonizacije Slovaka. Vec tada je selo imalo status granicnog naselja……

    Izvor :kniga<Hronika St.Pazove>-J.Shago
    Poruku je izmenio Aiko, 26.02.2010 u 19:04
    Osmeh je kriva linija koja ispravi sve..skoro sve..


  7. #7

    Odgovor: Stara Pazova

    Doseljavanje slovaka

    Drugi značajni faktor koji je uticao na dalji tok razvoja Pazove jeste naseljavanje Slovaka.Brojčano je postala mnogo veća i tako postala jedno od većih mesta u jugoistočnom sremu.U Slovačkoj je vladao pritisak na evangeliste, ali to je bio može se reći, sastavni deo svakodnevnice feudalnog uredjenja i socijalnih prilika.
    Zna se da je 17. i 18. vek bio poznat po migraciji stanovništva.Tako jedan broj Srba iz Srbije beži ispred turske najezde i naseljavaju se preko dunava i Save prema severu. Manji broj se zadržava u Sremu. Drugi prelaze iza Dunava i Tise u Bačku ,pa sve do Ugarske (Madjarske). Nakon opadanja turske moći počelo je njihovo povlačenje na jug. A za to je od posebnog značaja bila austrijsko-turska bitka kod Petrovaradina 1716.godine. Turci su tu bitku izgubili. Opustošili su mnoge krajeve,a nastradala su i mnoga sela u sremu.Sredinom 18. veka u gornjoj slovačkoj se dočulo da u južnim krajevima ima mnogo neobradjene zemlje…
    Marija Terezija i njen sin Josip II. Kao suvladari nisu prepustili stihiji pitanja migracije stanovništva. Sami su radili na tome da se izvrši kolonizacija a posebno da se naseli vojna granica na jugu austrijske carevine .Tim povodom nakon već započetih preseljavanja na jug,doneli su 25.II 1763.godine-patent o kolonizaciji .Namera im je bila da postojeća naselja i mesta u Vojnoj krajini-granici na jugu,pojačaju vojnim graničarima i time ojačaju ovu najosetljiviju tacku. Zbog toga su patentom budućim graničarima predvidjene privilegije. Tako ko izgradi kuću bio je oslobodjen 6 godina poreza, besplatno je dobio drva za gradnju kuće, za ogrev,a zanatlija je bio oslobodjen od poreza 10 godina. U početku seljak je dobio zemlju koliko je mogao da obradi,ali posle smrti graničara ona je i dalje careva. O svim ovim privilegijama su bili su bili obavešteni svi oni koji su bili zainteresovani.Kolonizacija je bila isključivo dobrovoljna,ali imajući u vidu tamošnje uslove i socijalne prilike, za mnoge je to bio primavljiv i interesantan predlog.
    Jos pre stupanja na snagu /patenta o kolonizaciji/, jedna veća grupa iz gornje Slovačke naseljava se u Bačku godine 1758 i osniva naselje SELENČA. Nekoliko godina nakon stupanja na snagu Marijinog patenta o kolonizaciji,tačnije 1770.godine iz mesta Selenča u Pazovu dolazi 98 slovačkih porodica i to je bila prva skupina slovaka koja se naselila u Srem.
    Tadašnja lokalna graničarska vlast je radila na tome da se mesto izgradjuje urbanistički,to jest ušoreno. Po tom osnovu prvi doseljenici se naseljavaju i izgradjuju svoje kuće u sadašnjoj ulici JNA(svetosavska), od raskrsnice kod pravoslavne crkve zapadno ,tako je ta ulica dobila ime –Selenski šor-. Druga skupina se doselila krajem 1770.godine. Nastavljena je je izgradnja i formiranje ulica: Dlhy šor (Maršala Tita sada Cirila I Metodija), Krivi šor (Borisa Kidriča sada Karadjordjeva), Kurta šor (Iva Lole Ribara sada Kralja Petra I). Tako je Pazova dobila osnovnu fizionomiju-ulice (glavne) široke i dugačke. Kako se mesto brojčano povećavalo, izgradjivane su i formirane nove ulice. Okosnica su bile glavne ulice pa su do njih, uglavnom sa njima paralelno postavljane i nove ulice sa ponekim poprečnim,gde je to bilo neophodno. U vreme do 1784.godine u Pazovu se doselila i treća najmanja grupa-bili su to Madjari, po veri opredeljeni kao kalvinisti. Oni su izgradili svoju ulicu koju su nazvali KERTIZ .Relativno brzo su se poslovačili i primili evangelističku veru.Na njihovo poreklo sada podsecaju samo neka prezimena. Stara postojbina doseljenih slovaka su bile oblasti/Zvolenska, Turcianska i Liptovska. Pоneka porodica je iz Njitrianske I Moravske Bistrice. Prezimena potvrdjuju koja je porodica iz koje oblasti.

    Izvor :-Knjiga-Hronika St.Pazove –J.Shago
    Osmeh je kriva linija koja ispravi sve..skoro sve..


  8. #8

    Odgovor: Stara Pazova

    U Staroj Pazovi sem crkava, kapela, nema gradjevina starijeg datuma koje bi bile značajan kulturni spomenik. Zgrada SDK I hotel su sagradjene 1905 godine i obe zgrade predstavljaju gradjevinsku arhitekturu XX veka i nalaze se pod zaštitom države. Nema sačuvanih i pouzdanih podataka na kojem mestu i kada je sagradjena prva pravoslavna crkva.

    Prema predanju,postojala je crkva koja je bila u neposrednoj blizini sadašnje. Iz jednog zapisnika od 15.januara 1775.godine se vidi da je sveštenik bio Lazar Srdjanov, a iz zapisnika od 18. maja 1791.godine se vidi da je crkva napravljena od naboja, da je duga 9 hv, siroka 3,4 hv a visine1,1/2 hvata. Svod je od čamovih dasaka, ofarbanih. Patos je od cigle, a pokrivena je zbijenim rogozom. Porta je ogradjena od hrastovih letava, Severna kapija takodje od letava. Nad oltarom krst od pleha. Dva zvona jedno od 90, a drugo od 140 funti, odnosno 45 i 70 kg (Becka funta ima 500grama). O sadašnjoj crkvi postoje podaci:zidanje je pocelo 25. aprila 1827.godine, krst na toranj je podignut 3.januara 1828.godine .Preseljenje u crkvu je izvršeno 18.novembra 1828.godine. U vreme zidanja crkve sveštenik je bio Živojin Sviračević. Poznato je kako je Staru Pazovu 17. jula 1990.godine zahvatila velika oluja, skidani su krovovi od kuća pa je tada oštećen i toranj i krov na pravoslavnoj crkvi. 1907.godine 19.jula podignut je novi toranj i pokriven bakrom. Simeon Aranjicki je za sveštenika došao11.augusta1896.godine. Kao obrazovan čovek mnogo je doprineo na opšte kulturnom razvoju svog naroda. Pored obavljanja svoje svešteničke dužnosti,radio je na prikupljanju podataka vezanih za nastanak Stare Pazove, zadržavši se na razvoju pravoslavne parohije i njenih ljudi. Napisao je knjigu”Prvoslavna srpska parohija u St.Pazovi krajem 1911.godine”
    Evangelistička crkva je sagradjena 1771 godine ,da bi se posle 18 godina (1788 ) dogradila i zadržala dosadašnji oblik i dimenzije.

    Postavljanje sata na toranj je bilo 1819godine. Najpoznatiji sveštenik evangelističke crkve u St.Pazovi je bioVladimir Hurban (od 1874.g). Možemo reći da se Pazova po njemu kao dramskom piscu, na daleko pročula. On spada po svojim mnogobrojnim delima među najznačajnije pisce kao među slovacima u Jugoslaviji tako i u tadašnjoj Čehoslovačkoj. Kroz svoja dela uspeo je prikazati život ljudi u St.Pazovi, kako se doživljavaju i preživljavaju određena vremena od doseljavanja slovaka u Pazovu…Prikazao je je prvobitnu akumulaciju i diferencijaciju na selu,propadanje siromašnih porodica, prikazao je verno ekonomski,kulturni život kao i život u višenacionalnoj sredini.

    Za malobrojan hrvatski živalj u St.Pazovi, koji je rimokatoličke vere, kao i nekoliko slovačkih porodica iste vere, podignuta je crkva 1885.godine. Od momenta i izgradnje do danas zadržala je je isti oblik i dimenzije. Iste godine u crkvi je naslikana od ulja na platnu ikona Svete trojice. S obzirom na mali broj vernika, crkva nije imala svog sveštenika. Crkvene i druge obrede vršio je sveštenik iz Golubinaca.


    Izvor :kniga<Hronika St.Pazove>-J.Shago
    Osmeh je kriva linija koja ispravi sve..skoro sve..


  9. #9

    Odgovor: Stara Pazova

    ...Naši preci u St.Pazovi su bili dobri odgajivači svilene bube. Već 1801.godine naredjeno je uzgajivanje dudova. (Arhiv SRH,Zgb,br.752) U tu svrhu postavljen je rasadnik na ledinama,naspram Hviezdoslavove ulice, koja se nekada zvala DUDARSKA. Dudovi su u širim ulicama zasadjivani u dva reda a sadjeni su i u dvorištima. Za uzgoj svilobuba korišteno je lisće od dudova. Uzgoj se brzo razvijao a prema podacima iz 1830.godine, radionica za odmotavanje svilenih čaura je radila i u St.Pazovi. Od kalemljenog duda se dobijao sladak plod-dudinja koji je bio ukusan za jelo, ali i idealan za dobijanje rakije poznate kao DUDINJARA.


    odlomak iz knjige J.Šaga-"Hronika Stare Pazove"
    Osmeh je kriva linija koja ispravi sve..skoro sve..


  10. #10

    Odgovor: Stara Pazova

    Dogovorih se sa Aiko da malo ilustrujem Staru Pazovu.


    U centru.


    U centru.


    Slovensky (slovački) narodni dom.


    Evangelistička (slovačka) crkva.


    Rimokatolička crkva.




    Evo i iz drugog izvora ponešto o nastanku mesta.

    ''Stara Pazova se kao naselje u dokumentima pominje prvi put 1716.godine. Verovatno se nalazilo u potesu zvanom �Staro selo�. Početkom druge polovine XVIII veka starosedeoci su napustili naselje i preselili se na drugu lokaciju.

    Prvobitno naselje Šanac Pazuha je postojalo vekovima pre preselenja na sadašnju lokaciju. Zabeleženo je, da je kralj Matija Korvin 1486. godine u Budim pozvao Đorđa i Jovana Brankovića. Đorđa Brankovića (unuka Đurađa Brankovića) postavlja za srpskog despota, koji za feud uzima nekoliko sremskih naselja. Među njima i mesto Pazuha.

    Potes �Staro selo� je danas svima znan i prostire se severnije od Srpske pravoslavne crkve. Sa tih polja uočljivo je uzvišenje, na kome je sadašnja Srpska pravoslavna crkva. Zbog toga se može pretpostaviti da su prvi stanovnici tkz. �Šanca Pazuhe� na tom uzvišenju izgradili i svoju prvu crkvu, a pored nje iskopali prvi bunar zdrave vode, jer predanje kazuje da je tamo vodio letnji put. Logično je i zbog toga što su, na sličnim ravničarskim uzvišenjima, a izvan naselja, pokraj izvora ili bunara, građene i druge crkve u Sremu. Zato se može izvesti logičan zaključak, da je na današnjem prostoru Stare Pazove, prvo izgrađena crkva, a tek potom istočnije od nje, podignute kuće. Simeon Aranicki u svojoj knjizi Pravoslavna srpska parohija u Staroj Pazovi ovakvu pretpostavku potkrepljuje podacima iz sačuvanog protokola Opisanije inventarijuma šanca Pazuhe na poveljenije bla.poč. Stevana Stratimirovića arhijepiskopa i mitropolita... od 18. maja 1791. godine. U tom protokolu, ne samo da se o crkvi Svetog proroka Ilije govori da su zidovi hrama bili nabijeni od zemlje, svod izgrađen od čamovih dasaka i pokriven izbijatim rogozom, a pod popločen pečenom ciglom, da je toranj stajao na balvanima pokrivenim daskom, na čijem vrhu je bio krst od pleha, već se u ovom dokumentu navodi, da u takvom stanju beše nam crkva pre 120 godina. Ako je ovaj zapis pribeležen 1791. godine, uočljivo je da je crkva Svetog Ilije u Šancu Pazuha postojala i 1670. godine, kada je, na osnovu drugog pisanog traga, osvećena od mitropolita Pavla Nenadovića. Ta crkva se nalazila nešto istočnije od sadašnjeg oltara, otprilike između dva groba Simosa Matejevog i paroha Živojina Sviračevića, koji se nalaze u porti. Treba još napomenuti, da je ta prva crkva imala dva manja zvona, pet prozora i dvoja vrata. Porta je bila ograđena hrastovim letvama.

    Okosnicu Pazove činila je, dakle, Srpska pravoslavna crkva, kao prvi objekat na ovom tlu, koji se od prvih zemunica razlikovao veličinom i visinom.

    Kada su 1770. godine na ovo područje došli prvi Slovaci, koje je u junu mesecu doveo profesor Novosadske gimnazije Jan Bon (Bohn), nastavljeno je ušoravanje naselja, zapadnije od crkve. Od tada Srbi i Slovaci grade jedinstevnu zajednicu i mesto svog bivstvovanja, suživota i stvaralaštva, u dobrim međuljudskim, međunacionalnim i međukonfesionalnim odnosima.'' (POPOVIĆ. J. Dušan: 'Srbi u Sremu do 1736/7 godine'.)


    Vodica - Kapela Sv. Ilije.[/CENTER]

    ''Sredinom XIX veka sagrađena je u Staroj Pazovi kapela svetog Ilije.
    U srpskom kraju u ovom nacionalno mešovitom naselju, prvobitna kapela je sagrađena pre današnje pravoslavne crkve, verovatno krajem XVIII veka, a sadašnje zdanje oko 1850. godine.Kao objekt naordnog graditeljstva proglašena je 1998. za spomenik kulture.''


    Unutrašnjost kapele.[/CENTER]

    U ovom XIX veku selo je ovo vise puta stradalo od kolere i trbobolje; zbog toga drze da im je pijaca voda dosta nezdrava.

    U selu i okolini mnogi su bunari.No medju njima ima i takovih koji se ne mogu piti,ima ih pak i takovih,cija se voda ne razlikuje od izvorske vode.

    U pocetku ovoga veka podignuta je kraj srpske crkve lepo sagradjena kapela, koja je posvecena Svetom Proroku Iliji. Tu se stice mnogi narod iz okoline na taj dan, tražeci molitvom u bolesti svojoj melema i leka. O tom je mestu javio neki pobozan čobanin, koji je krepkom molitvom na tom mestu i boljki svojoj olaksanje nasao.Pred ovom kapelom ima znameniti bunar, sa kojeg meštani u svako doba vodu crpu i potrebe svoje podmiruju
    (Ovo je odlomak je iz knjige "Trideset dana na ubavu putu" koju je napisao prota karlovački Vasilije Konstantinović,a izdata je u Sremskim Karlovcima 1899.godine. Prota Konstantinović je dobio nalog da 1896.godine pregleda karlovačku protopopiju i da o tome napiše detaljan izveštaj, koji je kasnije pretočen u knjigu. Tekstove je na forum preneo član Felix.)

    ''Početkom 2009. trebalo je da se, u okviru proširenja ulice kapela izmesti u portu, ali se posle protesta crkvene opštine i Mesne zajednice od takvog plana odustalo.
    Građenje sadašnje pravoslavne crkve počelo je 1827. godine nedaleko od prve crkve o kojoj nema sačuvanih podataka. Kapela pored pravoslavne crkve je po predanju sa početka XIX veka, a obnovljena je 1891.'' (Sa sajta Stare Pazove)


    U travi su nadgrobne ploče po kojima se prepoznaje lokacija prvobitne crkve.[/CENTER]
    ''...Ta crkva se nalazila nešto istočnije od sadašnjeg oltara, otprilike između dva groba Simosa Matejevog i paroha Živojina Sviračevića, koji se nalaze u porti.''


    Jedno od poljoprivrednih domaćinstava.


    Kad se dolazi u centar iz pravca Golubinaca, sve tri crkve su uočljive.[/CENTER]

  11. #11

    Odgovor: Stara Pazova

    Ovo je kuca fudbala koja se gradi vec uveliko, i posto svaki dan prolazim tuda, primecujem da ti nekim chudom ide neverovatnom brzinom..evo makete. Jedva cekam da se zavrsi


  12. #12

    Odgovor: Stara Pazova

    ima jedan (pa baš i nije) kućerak i jedna Nataša, meni od spazove dosta

  13. #13

    Odgovor: Stara Pazova

    Citat Aiko kaže: Pogledaj poruku
    U Staroj Pazovi sem crkava, kapela, nema gradjevina starijeg datuma koje bi bile značajan kulturni spomenik...

    Evangelistička crkva je sagradjena 1771 godine, da bi se posle 18 godina (1788 ) dogradila i zadržala dosadašnji oblik i dimenzije.

    Postavljanje sata na toranj je bilo 1819 godine. Najpoznatiji sveštenik evangelističke crkve u St.Pazovi je bio Vladimir Hurban (od 1874.g). Možemo reći da se Pazova po njemu kao dramskom piscu, na daleko pročula. On spada po svojim mnogobrojnim delima među najznačajnije pisce kao među slovacima u Jugoslaviji tako i u tadašnjoj Čehoslovačkoj. Kroz svoja dela uspeo je prikazati život ljudi u St.Pazovi, kako se doživljavaju i preživljavaju određena vremena od doseljavanja slovaka u Pazovu…Prikazao je je prvobitnu akumulaciju i diferencijaciju na selu,propadanje siromašnih porodica, prikazao je verno ekonomski,kulturni život kao i život u višenacionalnoj sredini...

    Izvor :kniga<Hronika St.Pazove>-J.Shago
    Nekoliko ilustracija odlomka iz istorije Stare Pazove vezane za Slovake.

    Ime: 1.jpg Pregleda: 1333 Veličina: 122.0 KB
    Škola i Slovačka evangelistička crkva.

    Ime: 1 (1).jpg Pregleda: 1522 Veličina: 144.9 KB
    Slovačka crkva

    ''Једноставна и складна архитектонска целина евангелистичке цркве у Старој Пазови настала је 1771, а обнове су вршене крајем XIX века. Једнобродна грађевина са барокним звоником на северној страни украшена је пластичном декорацијом карактеристичном за XVIII век. У циљу декорисања ентеријера за цркву су, вероватно крајем XIX века, купљене три иконе рађене у техници уља на платну: Распеће (на главном олтару), Крштење (изнад крстионице) и Удовичина лепта.'' ('Споменичко наслеђе Србије' - Завод за заштиту споменика културе РС)

    Црква је споменик културе великог значаја.

    Ime: 1 (2).jpg Pregleda: 1178 Veličina: 165.6 KB

    Ime: 1 (4).jpg Pregleda: 1038 Veličina: 174.9 KB
    U Slovačkoj crkvi.

    Ime: 1 (5).jpg Pregleda: 1060 Veličina: 152.1 KB
    Tradicionalne nošnje Slovaka sada se najčešće mogu videti u crkvi.

    Ime: 1 (6).jpg Pregleda: 1120 Veličina: 95.5 KB Ime: 1 (7).jpg Pregleda: 1045 Veličina: 133.2 KB

    Ime: 1 (8).jpg Pregleda: 1181 Veličina: 151.9 KB
    Slovački Parohijski dom - sveštenički stan. Na njemu je ploča sa naredne slike.

    Ime: 1 (9).jpg Pregleda: 1122 Veličina: 124.9 KB

    Ime: 1 (10).jpg Pregleda: 927 Veličina: 241.3 KB
    Slovensky (Slovački) narodni dom je blizu crkve.

    Ime: 1 (11).jpg Pregleda: 1086 Veličina: 222.3 KB
    Narodni heroj Janko Čmelik.

  14. #14

    Odgovor: Stara Pazova

    Ah, kakve su tamo zabijačke!
    Svinjokolje, da.

  15. #15

    Odgovor: Stara Pazova

    Stara Pazova mi je postala blisko mesto od pre 3 godine. U to vreme sin je prešao tamo da živi, tj. prvo da radi, zatim se oženio naravno devojkom iz Stare Pazove a zatim su i osnovali porodicu, kupili stan...neka su živi i zdravi.
    Odlaskom kod njih, videla sam mada uvek u žurbi vrlo lepa stara zdanja ali i deo sa novoizgredjenim stambenim blokovima.
    Dovoljno je da je moj sin tamo srećan...onda sam i ja
    "Ukrašću srce od cigana da raskrstim sa brigama"!

Slične teme

  1. Nova Pazova
    Autor Alideda u forumu Srem
    Odgovora: 7
    Poslednja poruka: 22.09.2009, 00:10

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •