Pećinci - Muzej hleba
Prikaz rezultata 1 do 5 od ukupno 5
  1. #1

    Pećinci - Muzej hleba

    Ovo mirno sremsko selo proslavilo se širom sveta i ušlo u turističku ponudu Vojvodine i Srbije upravo zbog Muzeja hleba životnog dela slikara Slobodana Jeremića - Jeremije.
    Pod njegov krov već deceniju dolaze etnolozi, arheolozi, istoričari umetnosti,
    pisci, glumci, sveštenstvo, vladike i krunisane glave. A naravno i đačke ekskurzije.


    su obično romansirane biografije o sebi. Ovo mesto nudi stvarnu sliku, nudi emocije. To je mentalni turizam". On vodi kroz priču zemlje, hleba i neba. Upoznaje svakog gosta sa predmetima iz daleke prošlosti kojima se obrađivala zemlja. Komad plodne srpske ravnice i na njemu ralo, brana, drljače,
    plugovi...Letina je nekada dovožena u ambare paorskim kolima. Pogled mora zastati na crnom fijakeru, poreklom iz Mačve. Zaustavljeni u vremenu, ovi drevni točkaši beleže trenutke nekog mirnijeg i sporijeg života.

    Žetva je sledeća stanica muzeja. Ručna vršalica s kraja 19. veka, raritet je Jeremićeve postavke. Važnim gostima Muzeja i deci ona se "pušta u pogon". Jeremija posetioce vraća u daleku prošlost, u doba neolita, u prostoriji u kojoj se žito pretvara u brašno. Pored sačuvanog okruglog žrvnja, sličnih onima s kraja prošlog veka, mrve se zrna rasuta svuda okolo "kamenom o kamen". Desetine naćvi za mešenje hleba, duboke drvene posude za čuvanje brašna, lopate za ubacivanje hleba u furunu, brojne krunjače...promiču oko nas dok hrlimo ka ognjištu jedne seoske kuće. Tamo, čini se kao da još plamti prastari kamin s verigama, da se može osetiti miris nadošlog hleba, čuti plač iz kolevke. Sve izgleda kao da je porodica na okupu.


    Posle rekonstrukcije jedne furune za pečenje hleba, najzad - hleb. "Hleb prati čoveka od rođenja do smrti. Od pogače s kojom se novorođenče dočekuje na ovom svetu, do pogače koja se mesi za preseljenje u onaj drugi život. Svakodnevno je čovek u kontaktu sa hlebom. Možemo ga posmatrati
    kao hranu, suštinu ili nadsuštinu. Sam Bog je hleb", kaze slikar. lzgled hleb nije menjao još od paganskih vremena. Hrišćanstvo je samo utisnulo simbole na već postojeće oblike - pečat ili slovo. Veruje se da se hleb mesi u nekoliko tradicionalnih oblika, smisljenih da bi umilostivilo bogove. Za Božić, oračima se mesi hleb u obliku šake, srpa, kose ili njive (hleb koji je razrezan na brazde). Deci se prave mladenčići, za ženu upletena vitica (kosa). Domaćica tog dana takođe mesi hleb " zdravlja i veselja". Nožem na njemu napravi brazde i nameni ga svakom članu porodice. Veruje se da će brazda koja je najviše narasla, doneti sreću onome kome je namenjena.


    Muzej u slavu hleba, osnovan je 1995. a otvoren tri godine kasnije, nosi ime svog idejnog tvorca - Jeremija. Rezultat je dugogodišnjeg istraživačko - sakupljačkog rada slikara, koji se problematikom evharistijskog hleba bavi vise decenija. Muzejski fond sačinjen je od 2000 predmeta razvrstanih u etnografsku, arheološku i likovnu zbirku. Jedinstven je u svetu, uz muzej hleba u Ulmu (Nemacka). Poseduje bogatu dokumentaciju o obrednom hlebu kod Srba. Godišnje ga vidi izmedju 10 i 12 hiljada posetilaca, medu kojima su i stranci iz svih krajeva sveta.



  2. #2

    Odgovor: Pećinci - Muzej hleba

    Interes za staro, za prošlost očigledno je porastao u poslednje vreme. Manje ili veće zbirke starih predmeta iz domaćinstva srećemo na mnogim mestima. One stere predmete koje smo našli po kućama više ne bacamo olako.

    U sve većoj ponudi, uglavnom ugostiteljsko- turističkoj, 'Jeremija' se s pravom izdvaja. Ne samo po činjenici da je to prvi (da li i još uvek jedini?) privatni muzej učlanjen u asocjaciju muzeja Srbije, već i onome što iz toga proističe - po stručnoj i prilično celovitoj obradi i izlaganju predmeta kojim se muzej bavi.

    A jedinstven je po zbirci obrednih hlebova.

    Video sam jedan broj etnoloških zbirki, ali 'Jeremija' sa osnovnom crtom -hlebom- je jedinstven.

    Moje slike su sa jednog izleta u Donji Srem.










    Božićni



    Uskršnji



    Svatovski



    Povodom rodjenja deteta



    Slavski (svečarski)





    Levo su naćve sa više gnezda u kojime se testo za hleb 'odmaralo' i 'kisnulo' (raslo) Nalazim da se to gde se testo odmara zove i lebarnik. Hleb se nije mesio svakog dana već, po pravilu, jednom nedeljno, tako da su i naćve (lebarnik) bile takve da prime broj hlebova do narednog mešenja i pečenja.

    U gornjem redu su saćure od rogoza i pruća u kojime se hleb čuvao do upotrebe.

    Na slici iznad, na podu, je karlica (ili korito, ako je veće) u kojoj se brašno mešalo sa vodom, a velika okrugla je daska na kojoj se hleb mesi i 'premesuje'.

    Nazvi su onakvi kakve ja znam. Pre nego što sam završio sa pisanjem, pogledao sam u knjigu 'Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini' Gordane Vuković i vidim da ne grešim, iako ima još naziva.

    Inače, ono što iz perspektive ovog vremena nemamo u vidu: pšenični hleb se jeo samo za veće praznike, a i tada redje beli kakvog sada znamo. Tako je bilo sve do početka XX veka. Čisto pšenični hleb je prevladao na selima tek u drugoj polovini prošlog veka.




    U zbirci su i predmeti iz praistorije.



    Galerija slika Slobodana Jremića - Jeremije je u sklopu muzeja.








    U zadnjoj zgradi živi Jeremija sa porodicom. Iako izgleda da je i to muzej, to ipak nije. Većina starih kućnih predmeta se koristi u svakodnevnom životu. Nama su domaćini pokazali i deo u kome žive, što verovatno ne rade kada su veće posete i ekskurzije.



    Poseta Muzeju hlaba se završila uz čašicu razgovora sa domaćinom Jeremijom, koji očigledno uživa da pokazuje i priča o onome čemu je posvetio dobar deo života.[/CENTER]
    Poruku je izmenio nenad.bds, 11.02.2009 u 17:27 Razlog: 'Neposlusne' slike

  3. #3

    14 Odgovor: Pećinci - Muzej hleba

    Ono što me oduševljava u Muzeju hleba je upravo način, na koji gospodin Jeremija, uz pomoć supruge Biljane, priča čitavu priču,
    zahvaljujući kojoj kao da se teletransportujemo u neka davna vremena.
    Predivni su ljudi... Često imam utisak da imaju odgovore na sva pitanja.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  4. #4

    Odgovor: Pećinci - Muzej hleba

    Slazem se sa Gogom..zaista se vratis u neko predjasnje vreme, sve je nekako stvarno i budi jake emocije..

    Topla preporuka za sve koje put nanese u ovom pravcu..

    Osmeh je kriva linija koja ispravi sve..skoro sve..


  5. #5

    Odgovor: Pećinci - Muzej hleba

    Svaka cast za muzej hleba,ali čitava opština Pećinci se šlepa na ušturb Kupinova tj.starog grada Kupinika i Obedske bare..
    malo glupo sto ovde pišem ali opština Pećinci kao takva ništa ne želi da promeni po tom pitanju.
    Najstarija pravoslavna crkva u Vojvodini senalazi u Kupinovu i još milion stvari je tu koje nemogu više da iznosim...

Slične teme

  1. Najveći zločinci kroz istoriju
    Autor bellissima u forumu Istorija
    Odgovora: 33
    Poslednja poruka: 21.08.2009, 18:19
  2. Drugi međunarodni festival hleba na Trgu slobode
    Autor silvia u forumu Spomenar
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 20.09.2008, 10:49
  3. Zločinci u uniformi
    Autor Necromancer u forumu Spomenar
    Odgovora: 8
    Poslednja poruka: 30.06.2007, 23:07

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •