Labudovi
Prikaz rezultata 1 do 10 od ukupno 10

Tema: Labudovi

  1. #1

  2. #2

  3. #3

    Odgovor: Labudovi


    Labud je ptica o kojoj govore mnoge legende i koja u ljudskom predanju ima bogata simbolična značenja. Prema legendi o postanju sveta, za koju se smatra da datira iz najranijih kultura, labud predstavlja kombinaciju vazduha i vode, neophodnih elemenata za rast i razvoj semena i obnavljanje vegetacije, čime simbolizuje sam život.

    Kao otelotvorenje dobrote i blagosti, labud je prisutan u kulturama svih naroda. Ipak, u nekim indoevropskim mitovima, labud predstavlja i suprotan princip - zlu ženu. Objašnjenje ovoga mita je daleko dublje i povezano je sa simbolom (noćne) more. Pravo značenje more je da je to zla boginja, koja ima moć da u snu životinja i ljudi izazove osećanje gušenja. U indoevropskoj mitologiji zle žene uglavnom imaju obličje ptica, pa je i mora predstavljena kao žena sa onog sveta, koja je uzela oblik bele ptice (labuda).

    Među mitovima o labudovima kod starih Grka, najpopularnija je ona o Zevsu i Ledi, koji kaže da je Zevs video Ledu kako se kupa u reci. Da bi je zaveo, Zevs je uzeo oblik belog labuda. Leda nije mogla da bude ravnodušna na lepotu bele ptice pa se zaljubila, što je i bio Zevsov cilj.
    Kasnije je Leda snela dva jajeta. Iz jednog su se izlegli blizanci Kastor i Poluks, koji su postali najsjajnije zvezde u sazvežđu Blizanaca. Iz drugog jajeta izlegla se lepa Helena, zbog koje je izbio rat za Troju. Na severnom nebu postoji sazvežđe Labuda od 6-7 sjajnih zvezda, raspoređenih duž vrata i raširenih krila labudovih.

    Slike mitološke Lede, koju je zaveo Zevs preuzevši lik belog labuda su se mogle videti i na ranim crkvama u Egiptu i Rimu gde one predstavljaju Blagovesti. (Luka 1:35: "I odgovarajući anđeo joj reče: Duh sveti doći će na tebe, i sila najvišega osjeniće te; za to i ono što će se roditi biće sveto, i nazvaće se sin Božji.") Prema ovom mitu, Zevs je probudio Ledu i rekao joj: "Ne plaši se. Kralj neba želi da ti postaneš majkom moja dva sina blizanca. Oni će postati bogovi, i zvaće se Kastor i Poluks.". Desilo se da Kastor bude ubijen, a neutešnom Poluksu je bilo dozvoljeno da deli svoju besmrtnost sa svojim smrtnim bratom, tako oni naizmenično, jednog dana žive među ljudima, a drugog među bogovima. U mitu o Kireni kaže se, kako je jednog dana Apolon posmatrao Kirenu kako se rve sa lavom. Zadivljen njenom snagom i ljupkošću, poveo ju je sa sobom na zlatnim kolima koja su vukli labudovi i odveo je u Libiju.

    Kod starih Grka postojalo je verovanje da labud najlepše peva pred samu smrt, ali ne od žalosti što će umreti nego od radosti što je svakim trenom bliži bogu sa kojim će se sjediniti. Crvenokljuni labud, koji se češće može videti u južnim delovima Evrope, ptica je koja, uprkos svojoj lepoti, osim šištanja i siktanja ne ispušta druge zvuke pa ga zbog ove osobine zovu i nemi labud. Odakle onda ovo verovanje? Objašnjenje je sledeće: stari Grci verovatno nisu pravili razliku između crvenokljunog i žutokljunog labuda i nije im bila poznata migracija ptica. To znači da, ako su čuli labuda da peva, to je onda bio žutokljuni a ne crvenokljuni labud. Osim toga, labudovi su po pravilu stanari severnih krajeva Evrope i ne sele se sjeseni u toplije krajeve, kao što to rade laste i rode, osim kada se zamrznu vode. Tada odlaze malo južnije u potrazi za hranom, ali se sa prvim znacima proleća vraćaju u svoju postojbinu. Verovatno je da su Grci primetili njihovo periodično pojavljivanje pa su njihov odlazak s proleće povezali sa tužnom pesmom, koju pevaju što moraju da umru.

    Po zidovima hindu hramova, urezivan je par labudova koji se održavaju u životu medom rascvetalog lotosa-znanja, a simbol su savršenog sjedinjenja kojem teže sva nebeska bića. U hindu veri, postoji verovanje da je vrhovni labud sneo zlatno vaseljensko jaje iz kojeg je izašao Brama, pa se otuda labud smatra za svetu, božansku pticu, simbol svetog duha. Često je i sam Brama, prikazivan kako jaše na labudu.

    U starom Egiptu, verovalo se da labud odvodi duše pokojnika na onaj svet.

    Kod Kelta, labud je božanstvo Sunca, mistično ali dobroćudno. Smatra se da ima isceliteljsku snagu Sunca i da njegova pesma ima magijske moći. Kelti su verovali da su različita božanstva uživala u putovanjima po svetu prerušena u labudove koji su obično putovali u paru povezani zlatnim ili srebrnim lancem. Postoje najmanje tri mita vezana za čoveka pod imenom Ciknus koji se preuršavao u labuda da ublaži bol od tragične smrti.

    Jedna legenda starosedelaca Amerike pridaje labudu moć da pozove sva četiri vetra kako bi oni sproveli planove Velikog duha.

    Neki ljudi su verovali da labudovi, a ne rode donose decu.

    Stari Sloveni su verovali da labud predstavlja dušu predaka i da može da ima božanske i demonske osobine. U labudove mogu da se pretvore vile, koje umeju da se premetnu u sokola, vuka, zmiju i druge životinje. Legenda kaže da postoje tri vrste vila: planinske, vodene i nebeske. Ove poslednje imaju krila i mogu da lete. Ako ih čovek prevari i uhvati, jedini način da im oduzme moć jeste da im sakrije krila. Njihova prvobitna suština bila je da su vile zapravo duhovi prirode, jer znaju jezik riba i ptica, mogu da leče rane različitim travama, a posebno mogu da olakšaju jad i bol slepima i nerotkinjama. Kroz istoriju, vilama se pripisivala moć spajanja sa dušama predaka. Tako je i nastalo verovanje da mogu da uzmu oblik bilo koje životinje, a pre svih labuda.

  4. #4

    Odgovor: Labudovi

    Nadovezaću se na prethodni post prenet iz Planete - ornitologija, koji je napisala: Mr Daliborka Barjaktarov, pričom o labud kobri, crnom labudu...

    Labud-kobra

    O obožavanju labudova ima mnogo arheoloških tragova i u našoj zemlji. U Narodnom muzeju u Čačku ima jedan bronzani labud iz Mojsinja, iz bronzanog ili gvozdenog doba. Sve karakteristike ukazuju na pitomog labuda (labuda grbca) Cygnus olor.

    Kosti i pitomog i divljeg labuda Cygnus cygnus nalažene su na praistorijskim lokalitetima Vojvodine, naročito u humkama, uz tok Tise. Po svoj prilici, labudovi su imali obrednu ulogu, ali su služili i kao hrana. Danas se labudovi više ne jedu, ali se kod nas više ni ne gnezde.

    Utočište na Velikom ratnom ostrvu

    Postoje podaci da se kod nas, do početka prošlog veka crvenokljuni labud gnezdio na Velikom ratnom ostrvu. Od tada su zabeleženi samo pokušaji gnežđenja. Zbog odnošenja jaja, uzimanja mladih, plašenja i ubijanja odraslih ptica, divlji labudovi se više ne gnezde kod nas. U našoj zemlji se tokom zime može videti na Dunavu i njegovim pritokama koje ostaju nezaleđene. Ove ptice kod nas stižu iz severozapadne Evrope.

    Svake godine (od 1998.) u okviru međunarodnog projekta International Waterbird Census-IWC (zimsko brojanje ptica), Prirodnjački muzej i ornitolozi iz drugih institucija, na Dunavu organizuju brojanje zimskih gostiju (pataka, gusaka, labudova) koji stižu sa severa Evrope gde su vode zaleđene. Svake godine beleži se sve veći broj crvenokljunih labudova. Tokom januara 2004. zabeleženo je blizu 2000 primeraka labudova, mahom u prvoj i drugoj godini živopa.

  5. #5

    Odgovor: Labudovi

    Inače, kustos Prirodnjačkog muzeja na Kalemegdanu, mr Daliborka Barjaktarov u svom tekstu o labudovima daje i prirodnjačke podatke:

    Iz roda gusaka

    Verovanja u legende o labudovima su brojna i raznovrsna, a stvarni, biološki život labudova je zanimljiv i pun iznenađenja. Udvaranje labudova, na primer, počinje već nakon prve godine starosti, dok još nisu potpuno beli, niti polno zreli. Većina mladih labudova živi u jedinstvenom vereništvu i posle sazrevanja, tako da se prvi put gnezde u trećoj ili četvrtoj godini. Kad se par jednom veže, ostaje doživotno zajedno.

    Labud živi uglavnom na geografskim širinama sa umerenom i okeanskom klimom, u zemljama centralne i zapadne Evrope, gde se gnezdi i provodi veći deo života. U toku izuzetno hladnih zima, kreće na put u potrazi za nezaleđenim rekama i jezerima.

    Labudovi pripadaju redu gusaka (Anseriformes), gde su najveće i najkrupnije ptice. Rod labudova, Cygnus obuhvata svega četiri vrste, od kojih se tri gnezde u Evropi. U našoj zemlji se redovno, obično zimi, može videti samo jedna vrsta, crvenokljuni labud (Cygnus olor), koji je velika i teška ptica. Mužjak je nešto krupniji od ženke, a polovi se ne razlikuju ni bojom ni oblikom.
    Glava im je okrugla a vrat dug i povijen. Noge su crne. Kljun je crvenonarandžaste boje, nazubljen i oivičen crnom linijom sve do grbe koja se nalazi pri osnovi kljuna, pa se zbog toga naziva i labud grbac.
    Odrasli primerci su potpuno beli. Mladunci su sivosmeđe boje. Tokom prve zime i proleća, mladunci dobijaju sve više belog perja i počinju da liče na svoje roditelje. Potpuno belo perje dobijaju posle druge godine.
    Obično se viđaju na vodi, ali su česti i na plavnim livadama, gde se hrane. Hrane se vodenom vegetacijom i to do dubine ne veće od 1 m. Na jelovniku im se povremeno mogu naći i sitne životinje kao što su žabe, punoglavci, puževi, crvi, insekti i njihove larve. Poleću teškim zamasima krila i trčanjem po površini vode. Svi labudovi lete sa ispruženim vratom, ravnomernim i sporim zamasima krila. Brzina kojom labud može da leti iznosi 60-80 km/h. Zimi se okupljaju u jata od po sto i više primeraka. Tokom leta, u jatima se okupljaju samo primerci koji se ne gnezde.

    Par crvenokljunih labudova uspostavlja i brani svoju teritoriju u periodu gnežđenja, u martu ili aprilu. Tada su mužjaci veoma agresivni i na svakog uljeza koji im upadne u teritoriju energično jurišaju. Gnezdo grade oba pola, s tim što mužjak donosi materijal za gnezdo a ženka ga slaže i oblikuje. Ponekad se isto gnezdo koristi nekoliko godina. Gnezdo je obično na obali, u blizini vode. Prečnik gnezda se a kreće od 1 do 2 m, a visina 60-80 cm, ali i do 4 m ako je gnezdo na vodi. Samo gnezdo je izgrađeno od trske, granja i različitog vodenog bilja, a unutrašnjost je obložena mekim biljem i paperjem. Izgradnja gnezda traje oko 10 dana. Ženka snese 5-8 bledozelenih jaja u razmacima od 48 časova. Jaja su zatupljena sa oba kraja i prevučena krečnom skramom dok su sveža. Kako period inkubacije odmiče, jaja postaju izgrebana i dobijaju smeđe tufne. Na jajima leži samo ženka, 5-6 nedelja, nakon čega se izležu labudići koji su odmah spremni da napuste gnezdo.

  6. #6

    Odgovor: Labudovi

    Nenade, ne znam ja skoro ništa o labudovima. Videla sam ih samo kod Vuka Bojovića u parku. Lepo je videti da se gnezde.
    Ko zna kada je citirani tekst pisala gospođa D.B.

    Talasala sam samo, znam da se streethorn neće ljutiti jer, kao i ti, potpisuje ono što je njenih ruku delo. Autorstvo, ništa više. A kada se uz to i nauči po neki detalj, kao što sam ja juče - super!

  7. #7

    13 Odgovor: Labudovi

    To su stvarno prelepe zivotinje i stvarno ih je lepo videti na nekom jezeru,prosto oci da odmoris..Elegantna i lepa zivotinja nama sta

  8. #8

  9. #9

    Odgovor: Labudovi

    Jato koje sam slikao prošle godine i prikazao na prethodnom postu sada ima dva-tri puta više labudova. Vidi se i da je veliki broj mladih ptica.


    Malo sam se 'počešao po glavi' da otkrijem razlog tolikog broja labudova (i drugih ptica) na istom mestu.
    Odgovor je jednostavan - u 'Luci Novi Sad' , na mestu utovara pšenice i kukuruza u plovila, hrane ima u izobilju.

    Čime i gde će se hraniti kada prodje kampanja izvoza žitarica - to ne znam.













  10. #10

    Odgovor: Labudovi

    Donedavno nismo znali za ovakve prizore.

    Jato iz prethodnog posta se još više uvećalo. Hrani se prosutim žitaricama u Luci Novi Sad, gnezdi na drugoj strani Dunava u Petrovaradinskom ritu, a preko dana uglavnom obitava na Dunavu, oko 'Oficirca' - kupališta Petrovaradinaca i Novosadjana.

    Na slikama je uvek samo deo jata koji je trenutno u vidokrugu - ne mogu se sve ptice jednim kadrom obuhvatiti.


















    Poruku je izmenio nenad.bds, 30.06.2014 u 09:44

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •