Šta uči srednjoškolac u hrvatskoj?
Nečista pasmina slavoserbska
u hrvatskom udžbeniku za treći razred srednje škole o
najvećem ustaškom ideologu i srbomrscu anti starčeviću doslovno piše:
starčevićeva misao hrvatskoga državnog prava
ante starčević jedan je od rijetkih hrvatskih političara koji je sa zanosom utirao put slobodnoj hrvatskoj. No, moć njegove velike hrvatske nije se temeljila na teritoriju. Taj ideolog velike hrvatske zamišljao je hrvatsku državu veliku duhom, a ne teritorijem. Starčevićeva hrvatska ne bi smjela biti netrpeljiva ni nepravedna prema građanima nehrvatske narodnosti. U pravaškom glasilu sloboda" pisao je 23. Ožujka 1883. Da državna prava" u kraljevini hrvatskoj mogu steći ne pojedini narodi" nego ukupni stanovnici". Njegov ideal je i građanska pravna država.
Najviše zabuna stvaralo je tumačenje njegove poznate metafore o nečistoj pasmini slavoserpskoj". Treba reći da pasmina slavoserbska" u starčevićevoj ideologiji nema ništa zajedničko s nacijom. U starčevića je taj pojam uvijek vezan uz moralnu kategoriju. Njegova pasmina slavoserbska" zapravo su ljudi bez ikakvih ideala i bez kičme, koji su spremni služiti svakome tko ih bolje plati.
Složenicu slavoserbi" stvorio je ante starčević, prema riječima njegova nećaka mile, od latinskih riječi sclavus i servus, koje obje znače sužnja, roba. Prema tome, starčevićeva metafora o nečistoj pasmini slavoserbskoj" slikovit je izričaj za dvostrukog roba. Zato on, rabeći tu metaforu, ističe da slavoserba" ima u svakom narodu. Među slavoserbe" ubrojit će i dio hrvatske inteligencije koja se udaljava od naroda i za volju svoje službice" zanemaruje dužnosti prema narodu i hrvatskoj državi.
Protiv srba starčević nije imao ništa, ali nije imao ništa ni s njima."
i kao što autorima udžbenika (nije) poznato
za srbe nema drugog leka do toljage (starčević, djela, str. 401) ili sve što slavo serbi čine lupežina je, koju na još na ovome svetu čeka sekira... (bi li k slavstvu ili ka hervatsvu, str. 45)