Nova studija o istrazivanju medju polovima pokazuje, da se zene i muskarci genetski razlikuju vise nego sto smo pretpostavljali do sada.
Kada je predsednik uglednog Harvardskog univerziteta Lari Samers neoprezno izjavio, da su "urodjene razlike u sposobnostima" mozda glavni razlog sto na tehnickim fakultetima ima manje devojaka nego mladica, podigla se nevidjena prasina. Da li je sa naucnog stanovista, profesor ipak bio u pravu?
ULOGA BIOLOGIJE
Da li biologija izgra znacajnu ulogu u odredjivanju talenta i ponasanju muskarca i zena? Dzord Lazarus, pedijatar iz Njujorka, odmah bi dao pozitivan odgovor. I to bi potkrepio sledecim primerom. Roditelji jedne devojcice su odlucili da je podizu bez "polnih predrasuda", te su joj kada je napunila tri godine, sklonili sve lutke i umesto njih dali joj da se igra sa automobilcicima i kamionima. Medjutim, kada su jedne veceri usli u njenu sobu da joj pozele laku noc, zatekli su je kako pokriva i ususkava kamione u krevet. "Psss"! prosaputala je. "Zaspali su".
BIOLOSKE RAZLIKE
Proteklih nekoliko godina naucnici otkrivaju da je bioloski jaz izmedju zena i muskaraca veci nego sto se mislilo. U studiji objavljenoj nedavno u casopisu "Nejcer", procenjuje se da ta razlika iznosi jedan odsto. Kada imamo na umu da razlika u genetskom sastavu izmedju simpanzi i ljudi iznosi svega 1,5 odsto, to je veoma znacajno. "Moglo bi se reci da postoje dva ljudska genoma: jedan muski i jedan zenski", kaze Hantington Vilard, geneticar sa Univerziteta Djuk i autor pomenutog clanka.
Zene su genetski slozenije
Naucnici odavno znaju da pol jedne osobe odredjuju dva hromozoma ili skup gena: zna nasledjuje dva X hromozoma, po jedan od svakog roditelja, X od majke i Y od oca. Proteklih 40 godina se verovalo da dodatni X horomozom kod zena postaje neaktivan i da drugi sve radi sam. Ispostavilo se medjutim, da oko 20 odsto gena na duplikatu X hromozoma - oko 200 gena, ostaje aktivno. Muskarci nasuprot tome, imaju aktivan samo jedan X hromozom (plus nekoliko gena na slabasnom Y hromozomu). Zene su dakle, genetski ne samo slozenije od muskaraca, nego se i medjusobno razlikuju. Pre samo par godina naucnicu su verovali da su hromozomi osnovni pokretaci pola. I dalje je sasvim tacno da su hromozomi izuzetno bitni, ali uz jednu kljucnu ogradu. Naucnici su otkrili da, iako izazivaju psiholosku konfuziju u glavi adolescenata, hormoni gotovo ni malo ne uticu na razvoj mozga. Sa druge strane, genetske varijacije imaju ogroman uticaj na mozak. Decaci sa Daunovim sindromom, rodjeni sa viskom gena na 21. hromozomu, imaju smanjenu inteligenciju. Kada je mozak u pitanju, njegov rad i funkcionisanje, geni su zakon.
Kako se zenski mozak razlikuje od muskog?
Nauka tek pocinje da prodire u taj problem. Za sada je jasno da muskarci drugacije razmisljaju. Kada recimo treba da nadju put kroz lavirint, muskarci su skloni prostornom razmisljanju (idi na sever 200 metara, pa onda skreni desno), dok zene traze orijentire. Zene imaju 15 do 20 odsto vise sive mase (obicnih neurona) nego muskarci. A njihova bela masa (dugacki neuroni koji pomazu mozgu da rasporedi obradu podataka) koncentrisana je na spoju leve i desne hemisfere, tako da pomaze zenama da koriste obe strane mozga za verbalne zadatke.
SPOSOBNOSTI
Odavno se zna da devojke slabije prolaze na prijemnim ispitima iz matematike. Do koje mere zivotna sredina, obrazovanje, vaspitanje, nacin ishrane, izlozenost stresu i hemikalijama uticu na razvoj sposobnosti? Da li decaci sporije salvadavaju jezik zbog gena ili zbog toga sto provode vise vremena u igri sa automobilcicima, nego u razgovoru sa drugarima? Trenutno naucnici ne raspolazu sa dovoljno podataka da bi nam dali potpuni i odredjeni odgovor. Cak i kada najzad shvate kako kuca genetski sat, odgovor sigurno nece biti jednostavan. Pojedinci se toliko razlikuju izmedju sebe po svojim sposobnostima da nikakve naucno potkrepljene razlike izmedju muskaraca i zene verovatno nece uticati na ambicije potencijalnog naucnika ili dramaturga, ma kog da su pola.
POL I GENI
Za zene je karakteristicno:
- raspolozene su za saradnju
- sklone su autoimunim bolestima
- snalaze se u prostoru pomocu orijentira
- ranije sazrevaju
- bolje prolaze na testovima iz jezika
Za muskarce je karakteristicno:
- agresivni su
- skloni su srcanim oboljenjima
- put pronalaze zahvaljujuci prostornom razmisljanju
- kasnije sazrevaju
- bolje prolaze na testovima iz matematike nego iz jezika