"30 dana na ubavu putu"
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 35

Hybrid View

Prethodna poruka Prethodna poruka   Sledeća poruka Sledeća poruka
  1. #1

    "30 dana na ubavu putu"

    "Trideset dana na ubavu putu" je knjiga koju je napisao prota karlovacki Vasilije Konstantinovic,a izdata je u Sremskim Karlovcima 1899.godine,reprint izdanje je objavila Narodna biblioteka "Dositej Obradovic" iz Stare Pazove 2003.godine.
    Prota Konstantinovic je dobio nalog da 1896.godine pregleda karlovacku protopopiju i da o tome napise detaljan izvestaj,koji je kasnije pretocen u ovu knjigu.
    Sela koja je opisao su:Cortanovci,Beska,Krcedin,Slankamen,Surduk,Sase (Novi Karlovci),Pazovu (on pise : Pazovo,jer je ime nastalo po opomenama Paz' ovo),Vojka,Golubinci,Putinci,Donji Petrovci,Pavlovci,Jazak,Vrdnik,Rivica,Irig,Neradin ,Grgeteg,Krusedol,Velika Remeta,Satrinci,Radinci,Maradik,Indjija,Sremski Karlovci,Bukovac,Kamenica,Ledinci,Rakovac,Beocin,C erevic,Banostor,Grabovo ,Svilos,Susek,Nestin i Vizic.
    Prota je ponekad bio veoma kriticki nastrojen,tako da je stanovnike nekih sela posteno opisao,koliko god se njima to svidjalo ili ne.
    Krenimo protinim redom:

    "Iz Karlovaca,odakle sam se 12.maja 1896.godine u sest sahata ujutru kolima krenuo preko Banstola i Kraljevog Brega,dospem u ubavo selo:

    ČORTANOVCI

    Ime ovoga sela postalo je od ribe cortan.Tako zovu Sloveni,a naime -Rusi,sarana manjeg od po kile.A posto ovo selo nije vise od pola sahata udaljeno od Dunava,koji u toj duzi obiluje ribom te vrste,to su i stanovnici toga mesta jos u prva vremena,kad su se tu naselili,vecinom ribu lovili i time trgovali.Otuda su i dobili ti stanovnci ovo ime.
    Selo je udaljeno podrug sahata od Karlovaca.Ima 180 kuca i oko 900 dusa.Stanovnici su Srbi istocno-pravoslavne vere.Imaju lepu crkvu,sagradjenu pocetkom ovoga veka(XIX) ,urednu skolu,koju pohodi oko 140 dece.Narod je vrlo cio i potpuno zdrav,krepak i za svaki posao.
    Polozaj sela je vrlo lep;tu je livada,njiva,vocnjaci,a do godine 1886.i grozni vinogradi,koji su danas filokserom unisteni,pa se zato ta zemlja danasnjim danom kukuruzom zaseva.Kraj Dunava ima povelik komad sume,poznate pod imenom Suma Mijaljevci,koju sada proseca zeljezna pruga i na koju se naslanja prokop,koji dalje vodi put Zemuna.
    Stanovnici su vecinom ratari,ali poprilican broj od tih gaji stoku.Naime,goveda i ovci ovde vrlo dobro napreduju,konji i svinje slabije,.Pcelarstvo je neznatno.
    Vocarstvo je prilicno razvijeno,vrtarstvo pak slabije,i ako su svi uveti za tu granu privrede,jer kroz celo selo i dolove,s jedne i s druge strane sela,teku i napajaju bogati potoci,a ima i dosta izvora.
    Narod zivi lepo i umereno,oskudice ne trpe ni u cemu,kuce su im ciste i spretne,poredjane u dve ulice u dolini izmedju dva brega tako,da ne mozes ni otkuda sela ugledati,dok u ovo ne dodjes.
    Selo se deli na dvoje,a ulice u njemu nose ova imena:Brdarski sokak,Cukovac,Bastine,Glavica.
    Voda za pice crpi se u selu iz bunara i izvora.U selu i okolini ovo su znatniji izvori:Glavica,Kozarica,Ajducka voda,Crna bara,Babatova,Drveni izvor.
    Bregovi su: Srednji breg,Kraljev breg,Banstol,Indjijski breg,Gladnos,Beli vrh,Babin nos,Palanka,Kotoman,Stara i Nova Tidija,Graoviste,Grobnice.
    Dolovi:Duboki do,Jertanis,Petrakat,Pejica,Bocanski do,Zanos,Glavica,Mirkonica gudura,Barba,Kudezni do,Kovanluk,Ab,Volujaca,Kosturnica,Dabar,Mijaljeva c,Karas,Zmijinjak,Grbavica,Gvozdenjaca,
    Do godine 1855.bio je sav atar ovoga sela u rukama naseg naroda,od tog doba,malo po malo kupuju i Nemci iz susednog sela Beske zemlju ,tako da je do godine 1882.i dalje,kad se pasnjak,koji je bio dosta velik podelio na celo stanovnistvo prema ostaloj zemlji,veci deo tog pasnjaka dosao u ruke stranaca,sto,naravno,znatnu stetu cini selu,a stanovnistvo tog sela iz dana u dan sve jace pritiskuje i gnjeci.
    Probavivsi ovde potrebno mi vreme i svrsivsi svoj posao,krenem selu Beska."

  2. #2

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "BEŠKA

    Ovo je selo udaljeno od Cortanovaca samo pola sahata kolima,a lezi u istom pravcu kraj Dunava.
    Ime ovog sela,kao sto mi rekose neki,dolazi od reci:besika.I stanovnici ovoga sela su u starije doba ribu lovili.Tu se onda,i s ove i s one strane Dunava,osobito u letnje doba,silna riba kalala i susila,pa je tu bacan drob s besikama.Otuda je i dol taj,gde su ti ribari stanovali,nazvan Besika.
    Ovo selo ima 200 srpskih kuca,1300 Pravoslavnih stanovnika,vrlo lepu crkvu s prostranom portom,u kojoj je i divan parohijski dom.
    Urednu,cetvororazrednu skolu polazi oko 140 dece.
    Opstina je ova jaka,dosta bogata,200 jutara orace zemlje prepisala je na svoju crkvenu opstinu,odakle ova poslednja vrlo lepo zivuje i napreduje.
    Narod je uredan i vrlo razborit;pre 15 i 20 godina,nije cuvao toliko amaneta starijih svojih,nije cuvao toliko nasledstva svojega,ali se danas svako pasti da ni stope zemlje ne upusti iz svojih ruku.Jadaju se sada,da nisu dovoljno umeli sacuvati dobra svojih starijih.
    Kuce su im ciste i dosta u redu,no ipak ne onoliko,koliko bismo mogli ocekivati od njih,u tako povoljnim i pogodnim prilikama mesta njihova stanovanja.
    Nosnja je isto taka,kao i u Cortanovcima,s tom samo napomenom,da je sve sto se uzima za odelo muskinja i zenskinja tudj posao,jer nas narod nece,ne moze ili ne ume da svojim rukama svoje potrebe podmiruje,da svojim radom sebe podize,vec potpomaze i placa svojim krvavo sakupljenim novcem,tudje vestine,tudje poslove.
    Raspored je ovog sela veoma lep,ima prostrane ulice,lepo je kaldrmisano,pred kucama drvored,a pojedine su kuce vise nalik na varoske,nego na seoske.
    Pored naseg naroda,zivi ovde jos toliko,ako ne i vise inovernih,vecinom Nemaca,pristalica Augsburske konfesije,a imaju i svoje Bogomolje.Pre 1860.godine bilo je u Beski samo nekoliko kuca Nemaca.
    Svo zemljiste,podeljeno u potese,nosi ova imena:
    Oranice: Krivaja,Rupine,Slankamenac,Podbrdom,Coknja.
    Livade: Crkvine,Seliste,Pacanovac,Barba,Zlatnic,Ab,Brest,R ibarica.
    Parlozi,negdasnji vinogradi,od godine 1889.: Kalakaca,Provalije.
    U oranju od strane sela Sasa nalazi se jedna znamenita vodica,na koju se narod u odredjene dane preko celog leta iz mesta i sa strane sleze,trazeci svojim bolesnicima pomoci i leka.Najradije se sticu i dolaze ovamo koji od slepoce i ociju pate i boluju.
    Negdasnji svstenik T.Stamatovic,koji je kao paroh u Beski duboku starost doziveo,izlazio je uvek s narodom na dan Svetog Mucenika Pantelejmona,27.jula,izvrsio tu vodoosvecenje i pomolio se sa narodom Bogu.Parosi pak,P.Boskovic i S.Sevic napustise taj obicaj.
    Zemljiste ovoga sela sad je skupa podeljeno (komasirano).Ja ne znam,na cijem je zemljistu sad ova vodica,ali je trebalo za sebe je istaviti i crkvenom zemljistu priljubiti.
    Posle svrsenog rada i prijatnog oprostaja od ovih dobrih ljudi,na kolima prijatnog vozenja,kroza plodne njive i mirisne livade,dospem u Krcedin.".

  3. #3

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "KRČEDIN,

    Selo ovo je dobilo ime otuda,sto su prvi stanovnici podigli svoja stanovista,posred krcevine,ispod brega,koji tada bese obrastao zbunovima i spiragom,a po nekim starim beleskama naseljeno je jos na izmaku XVII veka.Jos od starijih vremena bilo je to lepo selo srpsko i Pravoslavno,sve do godine 1861.I te godine nije bilo u njemu vise od sedam inovernih kuca,.Danas tak strani elemenat broji preko 300 glava,a sve se vise i vise mnozi i napreduje.
    Krcedin broji oko 1800 Pravoslavnih dusa,ima vrlo lepu crkvu,bakrom pokrivenu,i iznutra i spolja lepo ukrasenu tako,da moze biti primer i ugled,celoj okolini,kao sto je mestanima na ponos i diku.
    Opstina je veoma imucna.Kao takova otcepila je 200 jutara orace zemlje na svoju crkvu,a medjutim ima i gotovine u svoti od 1000-2000 forinti.Pravoslavnih domova ima 280,ima i tri skolske zgrade,koje pohode redovno preko 300 dece.
    Poljska privreda je u veoma dobrom stanju;zemljiste je vecinom oranica,malen tek deo je livada.I jedno i drugo istice se svojom plodovitoscu.Vocarstvo se neguje samo po bastama i oko sela,vrtarstvo je jos slabije,a pcelarenje je u povoju.Obliznji brezuljci,gde su do 1889.godine bili vinogradi,sad se zasevaju kukuruzom,pogdegde je socivo i proja.Ispod onog brega gde su bili vinogradi na Dunavu,nalaze se dva znatna kamenoloma.Jedan daje beo krecan kamen,a drugi pravi tvrdac crvene i modre boje.Godine 1896.nasli su,nedaleko od ovih kamenoloma i neke slojeve od kaje,sto obecava veliku korist,no do danas se znatniji rad nije otpoceo.
    Nosnja je kao u spomenuta dva sela.Stanovnici veoma malo podmiruju svoju potrebu od svojih ruku,svojih tkanina,vec potpomazu svojim rodjenim pristedjenim novcem tudj rad i vestinu.
    Sve zemljiste,po podeli potesa,nosi ova imena:
    Oranice: Venerac,Beli at,Vece,Budzak,Rupine,Bare,Boronluk,Brest,Naduse,K uzno groblje,Sljivara,Leje,Patka.
    Livade: Krcedinski otok (dunavska naplava),Ada,Kalakaca.
    Vinogradi: Usorac,Janda.
    Pod bregom,sasvim uza selo,stoji lepo izidana cesma,posvecena Svetom Jovanu Krstitelju,otkuda veci deo sela crpe vodu za pice.Ceo prostor oko te cesme jeste pasace polje.
    Stocarstvo ovde napreduje veoma dobro,osobito se neguju konji,a i rogata marva je u znatnom broju.Ovaca je manje,ali je svinja,pre nego sto se bolest 1894.godine pojavila,bilo u vecem broju,i rado su ih po okolnim pijacama trazili.Ali se sada,na zalost,s dana na dan,ova stoka gubi.Kao sto stari zapisi svedoce,besnila je godine 1691/2. u ovom selu kuga,pa i dan danas nedaleko od sela stoji uzvisena humka,koja obelezava groblje iz toga doba,gde su ti zarazeni sahranjivani bili.
    Pored sela protece znatan potok koji se zove Patka.Dolazi od sela Cortanovaca i utece u Dunav kod Banovaca.U rano prolece nalaze ovde vesti lovci lepe zabave,jer se u odredjeno doba vidja osobita vrsta nekih zlatokrilih utvi.
    Za tri cetvrti sahata na kolima od Krcedina dolazi se u Slankamen,.".

  4. #4

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "SLANKAMEN,

    Slankamen je mio stanak Zmaj despota Vuka.
    Ime ovog sela dolazi od vode "slanjace",koja je tek 1897.godine lepo opravljena i udesena.Cela ta prostorija ispod ostataka negdasnjih rusevina,koje se nalaze kraj Dunava,ima u sebi smesu soli i salitre.Kad voda opadne i Dunav se spusti u svoje korito sasvim,onda se moze svako ko tuda prodje osvedociti,kako je ceo taj breg od te dve vrste soli ocvrsnuo,da se svi slojevi pretvorili u kamen,iz kojeg na mnogim mestima viri ostatak skoljki i raznih puzeva.Otuda i ime toga sela.
    Selo ovo ima vrlo lepu crkvu na bregu,cijem se polozaju mora zadiviti svaki putnik,koji ladjom po Dunavu tuda proputuje.Tu je crkvu sagradio despot Vuk,no od to doba,posto je na jakom udarcu,opravljana je vise puta i podzidjivana tako,da je danas stanje te crkve samo kako se zazeleti moze.
    Selo se deli na gornji i donji Slankamen.U gornjem stanuju Srbi rimokatolicke vere (Sokci),a nasih ima do 300 dusa.U donjem je Slankamenu crkva i stan parohije,koja broji svega 1212 dusa.Ima dve uredne skole,koje polaze oko stotine i vise dece.Ovde ima znatna zaduzbina Andjelkovica,koja iznosi na 15000 forinti,a namenjena je prosvetnim svrhama.Nasih kuca u selu ima do 200.Stanovnici,svi bez razlike,govore cistim,lepim srpskim jezikom.Narod je cist,vredan i marljiv na svakom radu.
    Njive su im ciste i lepo obradjene;livade,kojih je doduse,malo,tako su ciste,da te je milina pogledati ih,a sve je zemljiste dosta plodno i izdasno.Voca je vrlo malo.Vinograda je bilo do 1887.godine,od tog doba novog sada je vrlo malo.
    Krajnji red kuca je uz Dunav.Tu stanuju vecinom ribari.Ova grana privrede je ovde dosta napredna,jer se od Slankamena uz vodu duz Krcedinske obale do Beske,najvise lovi keciga,a katkad i pastrma,koja je na lepom glasu.
    stocarstvo je dosta razvijeno,pcelarstvo je vec redje.Prilicno se ovde siri i svilarstvo,hranjenje svilene bube.
    Zemljiste koje ovom selu pripada,podeljeno na potese,nosi ova imena:
    Izvoz,Bara,Carnok,Pocenta,Grad,Bastine,Guvna,Dugor ep,Cerljin,Odusevci,Mali i Veliki Bostan.
    Ovuda su vecinom bili stari vinogradi.
    Oranice:Despotova Anta,Svapske duzi,Lisiciji do,Budovar,Propust,Stic,Tvrde njive,Vis,Bobic do,Zabran,Ovcarevci,Grobovci,Boronluk,Kosevac,Vola rsko polje,Vece,Kasapsko polje.
    Kod Slankamena se uliva reka Tisa u Dunav.
    Iznad Slankamena na bregu prema Krcedinu podignut je spomenik od kamena godine 1891/2.,u spomen slavno odrzane pre 200 godina bitke,u kojoj su Turci bili pobijeni behu.
    u toj se bici junacki pokazao nas slavni vojvoda Monasterlija sa svojim sokolima Srbima.Tu je i veliki vezir Cuprilic ostavio svoju rusu glavu.
    Iz sela Slankamena,kroz divan drvored,posred plodnih njiva,zasejanih najvise psenicom i jecmom,za jedan sahat lakog vozenja,stize se u Surduk.".

  5. #5

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "SURDUK,

    Selo ovo nisi svoje ime od ona dva surduka,koja idu od Dunava na breg,sirom kojega se pruzaju kuce,a na sredini tih surduka,na malo visem brezuljku,stoji lepo sagradjena crkva.
    Selo ovo postalo je jos u drugoj polovini XIV veka,no je tek pocetkom ovog veka znatno prosireno i umnozeno.Ima lepu svoju crkvu i 274 doma.Danas ima u tom selu 1820 srpsko-pravoslavnih dusa,inoveraca nema ni jednoga.Ima dve lepo sagradjene skole,koje polazi 160 koje muske,koje zenske dece.
    Bice da je zbog nemara ili nepaznje,ali opaziti je,da je ova crkvena opstina propustila dosad,pa joj ni crkva ni skola nikakvog imetka nema,docim sve ostale opstine u susedstvu pohitase da crkvi svojoj i skoli svojoj za vremena pribave kakav imetak bilo u zemlji bilo u drugom cemu,jer Bog zna kakve li ce za nas prilike nastanuti,kakav li ce stran nasrtaj doci,pa nas,mozda,pritisnuti,suzbiti pa i unistititi,a zlatne su reci naseg naroda: Neka imamo,ali zlu ne trebalo!
    Sve zemljiste ovoga sela lezi na visokoj ravni iznad Dunava,sa nekoliko samo manjih brezuljaka.Tu su vecinom oranice,neki tek deo livade.Neki odeljci ovde behu do godine 1887.vinogradi.Sada su to parlozi,koje zasevaju raznim varivom.
    Pojedini potesi nose ova imena:
    Despotovac,Dormos,Drvarska,Budovar,Katic do,Kik,Gat,Leje,Unka,Prud,Rit.
    Ovaj poslednji potes je pasnjak.
    Naspram crkve uzviseno mesto zove se Jelac-grad.Po pricanju mestana,zamak je ovaj,od kojeg se nesto rusevina sacuvalo,gradio Zmaj Desopote Vuce,pa je neko vreme tu i stanovao.O tom gradu ima nekoliko prica i gatanja,ali su ove od manje vrednosti. (to su ostaci antickog kastruma Rittium,prim.felix).
    Po kraj sela pruza se i bara,koja nosi ime Komarevci.Ona dolazi od sela Sasa,protece ovuda i uliva se u Dunav kod Banovaca.Na toj se bari najradije bave rode u rano prolece,kad nam se zimovista natrag dolecu.
    Vrednoca je kod stanovnika u srednju ruku.Osim poljske privrede,sve su druge grane zabataljene;pcelarstvo,svilarstvo,vocarstvo,vrtars tvo sve je to ovde u povoju.
    N znam tacno,sta je uzrok da je u ovom selu tako,ali ce to biti zbog toga, sto celo selo i svi mestani donose i dovlace vodu za sve potrebe svoje cak s Dunava,a to,Bogme,staje dosta muke i truda,.
    Ima,doduse,i nekoliko,iako vrlo dubokih bunara po dvoristima u selu,ali ti nisu ni za napajanje marve i zivadi,a kamoli za ljude.
    Iz Surduka,posred plodnog zemljista,na lepom putu kolima preko dva omanja dola,za tri cetvrti sahata prijatne voznje stize se u Sase-Nove Karlovce.".

  6. #6

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "SASE-NOVI KARLOVCI,

    Svoje ime dobilo je selo otuda,sto je onaj obrezak na kojem su se prvi stanovnici naselili i stanove svoje poceli graditi iznad one doline,koja se i dan danas kraj sela pruza,u najvecoj meri savkog proleca bio okicen plavom sasom.I danas,u rano prolece,plavi se ovaj brezuljak od silne sase,a pre jos jace.Obrezak je taj salitrav,a na takom zemljiistu ova biljka vrlo rado raste i napreduje.Drugo pak ime je otuda,sto je deo zemljista koje sada ti mestani u svojim rukama imaju,pripadao pre 150 godina zemljistu karlovackom uz Jarkovacku pustaru,pa su se neki karlovacki grazdjani tamo kao stalni stanovnici naselili.
    Selo je ovo cisto srpsko i broji danas 3000 pravoslavnih,ima vrlo lepu crkvu koja je podignuta pre 103 godine,ima tri skolske zgrade i u tima uredne skole,koje pohode do 312 dece.
    Stanovnici su vecinom ratari,ali im je posao i sav rad zapusten.
    Selo broji do 480 kuca.I ako je istina,sto govovre ljudi da se po kuci poznaje ko je i u kuci,onda mogu reci,da u ovom selu ima mnogo zapustenih kuca.No,s druge strane,ima i takvih, koje cistocom i rasporedom,i mestane i strance zadivljuju.
    Vrtarstvo se neguje samo po bastama u selu,ali je i to vrlo slabo.Prilicno se neguje svilena buba,ali sa malenom koriscu.Marvu gaje samo za domacu potrebu,i to: rogatu marvu prilicno,manje konje,a ovce i svinje u srednju ruku.Veliku su stetu stanovnici pretrpeli,iotkako se ovde godine 1891.pojavila svinjska bolest.
    Kakvo je tle zemljista u ovom selu,samo malo veceg mara za sve uopste da je u srcu stanovnika njegovih,bilo bi mnogo veceg napretka,mnogo vise koristi.
    Potesi se ovako zovu:
    Klisina,Kriva Anta,Cupica polje,Mala Humka,Livade,Kapetanov do,Grabovci.
    Pijaca se voda crpe,i u selu i u okolini,iz bunara.
    Prolazeci kroza selo,a prolazeci i sirom kroza sve potese zemljista,koje pripada ovome selu,ne videh bas nigde nikakvog obelezja "Blagocesca",kao sto sam po ostalim mestima vidjao nasred sela divne mramorne krstove sa ikonama,a po njivama zavetne krstove sa Svetiteljima.
    Na mesnom groblju ima sagradjena kapela koju je 1880.godine podigao tamosnji tada paroh A.Jovanovic.Isto tako je podigao o svom trosku receni paroh i 1883.godine crkvicu na Markovoj vodici i kupio komad zemlje,otkuda ce se ista crkvica izdrzavati.Ovo mesto zove narod : Markova vodica.
    U toj se crkvi i na vodici,na koju se po celo leto sleze narod sa svojim bolesnicima,trazeci pomoci i leka,sluzi dva puta u godini i Sveta Liturgija;: 25.aprila,kao na dan slave te crkve i 11.juna,posto je selo zavetno,i tog se dana niko nece prihvatiti za posao.
    Narod je vrlo lepog rasta,i dok bese vojna krajina,mnogi se momak iz ovog sela istakao svojom razboritoscu i prirodnim darom.Nosnja je obicna,kao i u okolini,na zalost ,tudja rukotvorina.Sve sto mi imamo,ide kao sirovina,prodje kroz tudje ruke i alate,pa nam se onda isto vraca za nase skupe novce,sem onoga sto se od jagnjecih koza naseg stada i u nasim krajevima pravi,kao: kozusi,opaklije,prsluci,subare.
    Za pola sahata prijatne voznje na kolima kroza lepe njive,stize se u Pazovo.".

Slične teme

  1. Sta znaci "Nezavisnost" i "Suverenitet"?
    Autor Skidatch_Mraka u forumu Politika
    Odgovora: 8
    Poslednja poruka: 29.03.2012, 18:30
  2. "Napad" ambrozije za desetak dana
    Autor silvia u forumu Spomenar
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 08.08.2011, 00:18
  3. "Nova" i "stara" dijaspora
    Autor irnik u forumu Dijaspora
    Odgovora: 14
    Poslednja poruka: 10.10.2008, 10:20

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •