"30 dana na ubavu putu" - Strana 3
Strana 3 od 3 PrvaPrva 123
Prikaz rezultata 31 do 35 od ukupno 35
  1. #31

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "ČEREVIĆ,


    U davnasnje doba,kad se ovo selo na izmaku VII veka pocelo naseljavati,sva je ova okolina obrasla gustom sumom od cerovih drveta.Prvi su stanovnici te naseobine gradili svoje male kucerke ispod tih cerovih grmova,te su ih svi obliznji susedi zvali Cerovici,otkuda je posle dato i ime tom selu Cerevic.
    Na kraju starog nekog sluzbenika,koji je upotrebljavao negdasnji tamosnji paroh Jovan Filipovic stoji,da u selu Cerovicu nema opasne bolesti.Ostaci te knjige i danas su u rukama siromasne jedne porodice u Cerevicu.
    Selo lezi sasvim na obali dunavskoj ispod brega.Kroz selo vodi veoma lep i udesen put od Kamenice prema Iloku.Selo je cisto i dosta uredno razredjeno.
    Selo ovo ima svoju veoma lepu,bakrom pokrivenu crkvu,koja je sa svojih bogatih ukrasa i lepih crkvenih utvari nadaleko u okolini poznata,i slavi znatnu slavu svake godine 14.januara na Svetoga Savu (po starom kalendaru).Ima 347 srpskih kuca sa 1569 Pravoslavnih dusa.
    Ima svoje dve uredne skole sa cetir razreda,musku i zensku,svaka za sebe,u posebnoj zgradi.Te skole polazi uredno oko 72 muska i 82 zenska deteta.
    Narod je dosta pitom i blag,vrlo crkven,u svemu uredan,raden i dosta cuvaran.
    Pre nego sto je filoksera otrovala i ovo mesto,bilo je ono najzivlje u Podunavlju.Ovamo su se sticala sva okolna mesta da potrebe svoje podmire.Ali je danas,sa opste nam nevolje,i ovo selo trglo natrag,i ono je jako osteceno.
    Trgovina je dosta razvijena,jer se i danas stice ovamo vise okolnih sela.Isto tako ima 10-15 zanadzija raznog zanata i alata.
    Vinogradi se novim sadom pocinju opet dizati,ratarstvo se lepo neguje,a vocarstvo je u najvecem jeku.Ovo je,mozemo slobodno reci,glavni rad i posao tih stanovnika,otkuda lepu korist beru i pristojno zive.
    Pcelarstvo slabo napreduje,a svilarstvo je sasvim neznatno.Stocarstvo samo za potrebu.Rogata je marva veoma lepog soja,konji osrednji planinski,ovaca i koza je dosta malo,svinji su vrlo dobre pasmine,no nema ih u velikoj meri.Zivina se drzi u srednju ruku i to plivacice : guske i patke,posto je Dunav tu kraj kuca.
    Lov je u rukama vlastelina,koji je i domacin u tom i susednim mestima.
    Stanovnici ovog mesta piju vodu dunavsku,ali ima i znatnih cesama,bunara i izvora u selu i okolini po raznim dolovima,od kojih je vredno spomenuti ove:
    Pavliska cesma-odmah iza sela na putu ka Banostru,Bare-nedaleko od krajnje seoske kuce,Bunar na krecanama-prava blagodat za putnike,Sakotinacki bunar-na strani od Beocina,Stubljina,Hladna voda u Krusevlju,Protinac-mestani kazu da je na ovom izvoru najbolja voda,Mandinac,Bunar na plandistu,Certicevac,Kaludjerica-na ovu cesmu izlazi narod sa litijom svake godine po jedanput,Klenovac,Berberov bunar,Tesicevac.
    Zemljiste ovoga sela ,po potesima,nosi ova imena:
    Orasje,Sakotinac,Belo brdo,Stepin do,Lipa,Medje,Krusevlje,Potok,Njive,Brdo,Kaludjeri ca,Borkovac,Potoranj,Kesten,Lovra,Bikonj,Pavlis,Ba re,Bastine,Opcinska ada,Varoske livade.
    Okolni pak bregovi i suma nosi ova imena:
    Orlovac,Lipe,Kurjacka stena,Zilja,Kesten,Mali Tancos,Veliki Tancos,Drenovac,Gradac,
    Ovde u okolini toga Graca i danas ima nekih rusevina,o kojima narod zna silne price i skaske pricati (ostaci antickog castruma u sklopu dunavskog limesa,prim.felix) .Tu je praznoverica stvarala sebi sarene price.
    Dalje je:
    Pepeljara,Duboka voda,Ujnina voda.
    U Cerevicu je,sve dok filoksera nije unistila fruskogorske vinograde,bila veoma ziva stanica parobroda dunavskih.I danas je tu stanica,doduse,ali je dosta zabataljena,jer nema vise onih silnih,na stotine, buradi vina da se iz cele okoline tu dovoze pa odatle dalje sirom celog sveta raznose,sto je nekad u jeku bilo.Iz tih su se krajeva prva i najbolja vina izvozila;osobito je bilo na glasu crno vino.
    Okolina Cerevicka je vrlo divna,osobito kad se putnik ili stranac popne na breg,po imenu Grad,gde je gornji deo tog sela sa svojim lepim kucercima,otkuda se sav kraj s obe strane Dunava i do dvadesetak sela ravne Backe moze videti i s druge strane prema Kamenici i dalje najprijatnija je slika za oko.
    Cerevic je znatan i sa svojih lepih potocara vodenica,kojih je po raznim dolovima desetak na broju.Tako isto znatan je i broj podunavki ispod ovog sela.
    Cerevicka skela i prevoz na Dunavu oduvek je na glasu,pa i danas se mnogi seljani iz okoline tu prevoze za Backu i Novi Sad.Tako je isto i znatan ribolov u toj dunavskoj duzi.
    Cerevic je mesto rodjenja umilnog pesnika Jovana Grcica-Milenka,koji boravi vecan sanak u grobu kraj manastira Beocina.Cerevic je mesto rodjenja i velikog srpskog dobrotvora Atanasija Gereskog (1810.-1885.),koji je zavestajem svojim od 14.februrara 1883.godine i svom mestu,i novosadskoj gimnaziji,i narodu svom srpskom uopste lep poklon darivao.
    Za tri cetvrti sahata,na kolima laka hoda,po vrlo lepom drumu tik Dunava,dospe se u Banostor.".

  2. #32

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "BANOŠTOR,

    O imenu ovog sela ima u narodu zivo predanje,koje ovako govori: U davnasnja vremena ziveo je ovde neki ban,po imenu "Ostor",koji je u odredjeno vreme dolazio i poduze vremena tu proveo,lov loveci po obliznjim sumama.U potesu Gradine,kraj Dunava,i danas se nalaze ostaci njegova dvorca i stanova,koje je on tu imao.Otuda je i selo dobilo svoje ime.
    (ostaci su od carske rimske luke i grada pod imenom Bononia Malata,a naziv sela je nastao od kasnoantickog naziva Bononia Castra-Bonocastra-Bonostra-Banostor,prim.felix).
    Selo ovo ima svoju dosta lepu crkvu i oko nje 138 srpskih kuca sa 648 Pravoslavnih dusa.
    Ima urednu skolu sa cetir razreda,koju polazi 140 dece.
    Na mestu gde je danas naseljeno selo i gde bas srpska crkva stoji,sudeci po ostacima,morala je biti kadgod stara kakva rimska gradjevina,posto i danas oko velikog bunara,pred parohijskom kucom i iza zida crkvenoga ima ploca i kamenja,sa kojih se ostaci rimskih natpisa citati mogu.
    Selo je ovo,po postanku jos iz XVI veka,a mozda i pre,jer po grobljanskom kamenju na srpskom groblju ima belezaka iz toga doba,a to je kamenje danas vec mahovinom obraslo.
    Narod je ovde dosta pitom i blag,neguje ratarstvo i vocarstvo,koje ovde dosta lepo napreduje.Kad je pre jedno petnaest godina bilo vinogradi,oni behu u srednju ruku,Nova je sada danas malo.
    Vrtarstvo,pcelarenje i gajenje svilene bube vepoma je neznatno.
    O trgovini i zanatu ne moze se nista kazati,jer se ovde moze naci samo ono,bez cega bas ne mogu biti,a sve vece potrebe podmiruju se iz Cerevica.
    Ovde se lepo i cisto srpski govori,a i srpska pesma peva.Nosnja je kao i u ostalih planinaca.
    Selo je sasvim uz Dunav tako,da ovaj,cim i malo jace dodje,zapljuskuje vec unekoliko i donji red kuca.
    Veci deo sela pije vodu i poji blago svoje sa Dunava,no ima i vrlo lepih bunara,pa imaju i znatnu cesmu u potesu Tekenisu,koju je lepo sagradio neki Begecanin,koji je jako bolovao od ociju.Kupajuci se u ovoj vodi,prao je svoje oci, te se i izlecio,pa je onda iz zahvalnosti podigao ovaj izvor,kojem narod i danas rado dolazi i tu se skuplja kraj ikone Svetog Pantelejmona.
    Znatni potoci ovo su:
    Koruskanski,Tekeniski,Citlucki.
    Zemljiste,podeljeno na potese, nosi ova imena:
    Caira,Orasje,Dedovac,Pod peskom,Conak,Jasike,Pistina,Rovanja,Radovac,Prljus a,Vukovac,Razvale,Krusevlje,Gradine,Donja Koruska,Gornja Koruska,Matijin parlog,Ilijin zatonj,Duga medja,Duboki do,Smrdan,Kesice,Rados kut,Klenovac,Ravnine,Postinac,Patkovac,Djoinac,Bel ilo,Medj putovi,Viserovac,Tekenis,Lisos.
    Suma je pak podeljena na ove potese:
    Ugljara,Andrevlje,Ladna voda,Srednje brdo,Grofske livade,Bila,Djurkin cot,Cetir rasta.
    Sa vrha sela Banostora vide se najudaljeniji krajevi ravne Backe tako,da kad je cist i vedar dan,moze uvece suncu na zahodu onaj koji ima dobro oko sagledati do dvadeset visokih tornjeva po raznim selima plodne ravnice Backe.
    Od Banostora,na kolima za tri cetvrti sahata,stize se u selo Grabovo.".

  3. #33

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "GRABOVO,


    Selo je ovo dobilo ime svoje otuda,sto lezi sasvim uz sumu,koja je pre i vise,a i sad najvise obrasla grabovim drvetima tako,da ih u celoj gori skoro nema toliko,kao ovde.
    Selo je ovo na jednom povecem obresku.Ima lepo sagradjenu crkvu sa 98 srpskih kuca,u kojima zivi 463 Pravoslavne duse.do pre neku godinu bilo je cisto srpsko selo,a od nekoliko godina poceli su se doseljavati ovamo Slovaci iz Backe.Postanak ovog sela pada u XIV vek.
    Selo je ovo oduvek zivelo u siromastvu,no poslednjih je godina nemastina,i sirotinja jos veca,a sve sa krivice samih mestana,jer su za svaki rad uopste vrlo spori i tromi.
    Nekad je ovde bilo lepih vinogradi.Sada,kako su stari propali,nov sad je veoma redak i neznatan.
    Vocarstvo i vrtarstvo slabo,pcelarenje vrlo slabo,gajenje svilene bube tek da se moze spomenuti.
    Njive su im ponajvise po bregovima i vrletima,ravnice je vrlo malo,i ratarstvo je uopste vrlo skuceno.Sljivika ima lepih i rode od vremena na vreme vrlo jako.Kadgod je ovde bilo vrlo lepe sljivovice.Danas i ovi sljivici malaksavaju i suse se.
    Za ovo selo moze se reci da je u zabitnom kraju i s neruke.Stranac ce vrlo retko tuda proci.Inace,okolina je divna,a kraj je zdrav,jedan od najzdravijih.
    Stocarstvo je razvijeno,samo ukoliko je potreba mesta.Marva je sitnog soja.Ovaca ima malo,a koza ima dosta.Svinji su redji.
    O trgovini i zanatu ne moze biti ni spomena,jer se najobicnija potreba podmiruje sa strane.
    Narod je ovde vrlo nerazvijen,pa i ne pokazuje teznje za napredak u kuci i u drugom poslu.Ima dosta mana,osobito je tesko odvici ih od pica.To im mnogo preci i smeta u ovom skupom i nezgodnom vremenu.Samo se za cetir-pet kuca moze reci,da dobro i kao sto treba zive,inace je beda i nevolja sirom sela u svakoj kuci.
    Svi su uveti za zdravlje ovde : i vazduh,i lepa gorska voda,i blaga klima.Samo je,opet,sa oskudice u hrani narod dosta srednjeg rasta i ne izgleda najbolje.
    Nosnja im je kao i u ostalim planinskim mestima.
    Govor im je cist i lep.Srpska im je pesma taka ista.
    Sve srpske obicaje cuvaju i drze; mislim da se u tome ne razlikuju od svojih dedova i otaca.
    Selo je ovo iz XIV veka.To svedoci trag u zidu oko crkve,a i sam nacin,kojim su stare zidine gradjene,dovoljno dokazuje to.Sve gradjevine ponajvise su od kamena,a ima ih vrlo starih i jako utvrdjenih.Mnoge bi mogle biti studijom za nove neimare.
    Stariji stanovnici rado pricaju,kako su njihovi stari u davnasnja vremena tu lepo zivovali,a kao dokaz iznose to,sto je nekad P.J. zupan sremski,kad je hteo jesti lepa bela hleba,dolazio u Grabovo da zelju svoju ispuni,te prstom pokazuju na neku vodenicu potocaru,koja i dan danas pri ulazu u selo lezi,a u kojoj se najbolje brasno mlelo,i onda jos dodadu:-a imao je i pravo u Grabovo sto je dolazio,jer je u Grabovu i vino bilo najbolje._
    U celoj okolini mnogi su znatni i lepi izvori,a u samom selu ima dve znamenite cesme.Znamenite su sa svoje vrlo dobre vode i sa mesta gde su.Jedna je ispod crkve usred brega,na kojem je selo.I ona druga je vrlo dobra i prijatna i poznata pod imenom "Rice".
    Znatniji izvori imaju ova imena:
    Na stazi iz Svilosa u Banostor,Hladna voda,Ziganj,Sa vrlo bogatim grlom,Aljmas (ostatak od rimskog imena za Frusku goru-Almus mons,prim.felix) ,U samom kamenu,Pod jabukom.Za ovaj izvor kazu da je u starije doba bio udeseniji,a misle da je iz rimskog doba ostao,no ga je zub vremena jako ostetio i pokvario.I danas se nalaze na ovom mestu neki ostaci od zidina,u kojima je opeka pet puta veca nego danas (ostaci rimskog akvadukta za grad Bononia Malata,danasnji Banostor,prim.felix) .
    Znatniji potoci imaju ova imena:
    Vigijacki,Podjabucki,Ziganjski.
    Zemljiste,podeljeno na potese,ovako se zove:
    Prosiste,Comak,Glavice,Proba,Vidnjiste,Prevod,Koza ra,Lisos,Diminac,Belos,Velikiorah,Orlovac,Voljakov ac,Kudeljiste,Rujevac,Teksnis,Kesten,Klenovac,Baji n do,Radoskut,Lipa,Belo brdo,Povodjak,Tapija,Vucijak,Pod jabukom,Dekanovac,Gaj,Dudara,Ulice,Luka,Staro groblje,Ograda,Koruska,Lesce,Gornji i donji mocari,Medvis,Orascic,Hladna voda,Jabuka,Matorci,Strmoglavince,Ziganj,Popovci,R ice,Kopres,Popradine,Almas.
    Potesi u sumi imaju ova imena:
    Obadovo,Mekani Cot,Tresnjevac,Popova basta,Hajdukov grob,Guvniste,bujak,Gologlava,Ravnje,Na jabuci.
    Sve zemljiste oko sela Grabova uopste je kamenito,i to beo i belo zut kamen,zgodan jedino za zidanje,ali posto su putevi vrlo strmi i neudeseni,retko se kuda izvozi taj kamen,vec se samo u maloj meri trosi u selu.
    Usevi ovog sela trpe grdnu stetu od vlastelinske strane spahije Koteka,koji u susednoj sumi ima svoj kosutnjak,otkuda preko cele godine jeleni i srne upadaju u grabovacko zemljiste i seljanima velike brige zadaju.
    Od sela Grabova,preko brega,kolima putem,ili pesice stazom,za pola sahata,stize se u Svilos.".

  4. #34

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "SVILOŠ,

    Za ime ovog sela pricaju mestani ovo: U staro vreme,kad su ljudi mnogo vise stada i ovaca imali,nasi su dedovi i ocevi drzali najbolje ovce.Retko je ovuda pasla revulja,no sama baura i svilena ovca,pa posto se od tog blaga i povise svilene vune striglo,to je i do,u kojem su ta stada na pasi bila,nazvan Svilos.Otuda je i selo,naseljeno u tom dolu,dobilo isto tako ime: Svilos.
    Selo ovo ima danas svoju vrlo lepu crkvu sa 86 srpskih kuca u kojima zivi 483 Pravoslavne duse.
    Urednu sklolu pohodi 75 srpske dece.Inoveraca nema ni jednoga.Postanak je sela iz druge polovine XIV veka.
    Narod je uopste dosta pitom i dobar.Govore lepo i cisto srpski,a i pesme su im krasne i umerene.Srpske obicaje,i domace i opste narodne,cuvaju svojski,kao zenicu oka svoga.Po njima i zivot svoj udesavaju.
    Narod je uopste lepog rasta,dosta cist a umeren u svemu.Ima i poneka mana.Osobito im se mora zameriti,sto su u poslu i radu dosta tromi,sto nisu pregaoci.Zato se o napretku i ne moze govoriti.
    Nosnja im je kao i u ostalim planinskim mestima.Imaju vrlo lepo belo rublje,koje njihove zenskinje samo na svojem razboju,u dosta velikoj meri,tka.
    O trgovini i zanatu ni spomena.
    Vocarstvo je jako razvijeno,osobito ima znatnih sljivika.Kruska i jabuka jako napreduje tako,da se, na kolima sve,osobito ako je rodna godina,odatle lepo voce izvozi.
    Nekad je bilo ovde i nesto vinograda,novog sada danas nema.
    Pcelarenje je vrlo neznatno.Svilena se buba neguje tek unekoliko.Vrtarstvo samom za kucu.
    Glavna je zarada ovih seljana izvazanje hvatova iz okolnih vlastelinskih suma na Dunav.
    Stocarstvo je neznatno.Pa i samih ovaca,kojih je u starije doba bilo dosta,danas je malo.
    Livada i senokosa ima vrlo malo.Oranice su vecinom po bregovima,no hrana je vrlo lepe kakvoce.Osobito je dobar i izdasan kukuruz koji se ovde jako neguje.
    Selo je bogato izvorima i lepom vodom,a ima i nekoliko bunara.Kroz selo protece jak i valovit gorski potok,duz kojeg su sa obe strane kuce i zgrade.
    Od sela je cetvrt sahata udaljena,na glavnom putu u sumu,znamenita Mijina vodica.,na koju narod iz cele okoline,preko leta cesto dolazi.
    Okolina ovog sela je vrlo lepa.Poneki brezuljci,sumom obrasli,imaju divan izgled i za putnika su carovita slika.
    Selo je od velikog druma udaljeno po sahata,prema sumi.
    S druma skrece put kroz sredinu Svilosa i onda kroz sumu sahat i po preko brega,obraslog bukovom i grabovom sumom,stize se u selo Lezimir i dalje u Mitrovicu i na Savu.To je najkraci pojas od Dunava do Save i obratno (rimski put Via Bononia,prim.felix).
    Iza sela,iduci k sumi,ima u jednom bregu kaje,za koju govore da je bolja i od one u Beocinu.Stranci su 1898.godine pokusali i ispitivali taj krec.A vreme ce pokazati,hoce li biti kakve koristi od toga.
    Zemljiste ovog sela,podeljeno na potese ,nosi ova imena:
    Vrh,Mladice,Ive,Dolac,Stojin do,Vrbara,Medvis,Ispanovac,Drenje,Cedilinac,Dukata rka,Luke,Livade,Brest,Rovaca,Dugacke njive,Levca,Seliste,Krusevlje,Brainac,Orin do,Sumovic,Corat,Vrbara.
    Iz Svilosa,preko brega kroz omanju sumu,pa kroz do,zasejan kukuruzom,sa malo sljivika i vinograda,za tri cetvrti sahata obicnog hoda na kolima stize se u Susek.".

  5. #35

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "SUSEK,

    U starije doba bilo je ime ovog sela:Sasek.U starim beleskama ima traga da se tako zvalo,ali je kasnije,a naime pri svrsetku proslog XVIII veka svugde jasno zabelezeno Susek.
    Ime je prema polozaju sela,jer tu Dunav zaseca i roni obalu pod planinom,sta vise i sam glavni put koji vodi ovuda od Kamenice k Iloku morali su krajem brega duz dunavske ravni saseci,o cemu se svaki putnik moze uveriti.
    Selo ima danas svoju lepu crkvu sa 235 srpskih kuca,u kojima zivi 1406 srpskih dusa.
    Urednu musku i zensku skolu polazi 154 deteta.
    Narod je ovde dosta pitom i blag,a i dosta marljiv za sve poslove i svaki rad.
    Okolina je vrlo prijatna i mila,vise brezuljaka i nekoliko divnih dolova.
    Vinogradarstvo je ovde pre 15 godina dosta lepo napredovalo,a danas je stara loza unistena,a nov se sad tesko dize.
    Vocarstvo je razvijeno u srednju ruku.
    Imaju vrlo lepih sljivika.Vrtarstvo napreduje,ukoliko samo potreba sela iste.Pcelarnje je neznatno.Tako isto malo hrane svilenu bubu.
    Visoka ravan iznad sela prema Nestinu zgodna je za njive,na kojima sitna hrana i kukuruz veoma lepo napreduje.Selo je kraj Dunava.Kad Dunav ne izidje iz svog korita,kad se ne razlije,imaju ovi seljani duz dunavske obele bogate pase za svoju marvu.A tu je i na mnogim mestima bogat senokos,osobito pod jesen,ako je Dunav mali,a jesen blaga i prijatna,da se otava moze susiti.
    Stocarstvo se razvija prema potrebi sela.Osobito im je lep soj rogate marve.Ima dosta konja,ovaca je manje,nesto koza i prilicno svinja.I zivine mnogo imaju.
    U selu je dosta lepih bunara,prijatnih i zdravih za pice,a u okolini je dosta bogatih izvora.Neke kuce,osim toga,donose za svoje potrebu vodu sa Dunava.
    U blizini sela,na putu za Svilos,ispod brega nalazi se znatan izvor:Belo vrelo.Narod iz sela Suseka ,a i iz ostalih okolnih sela dolazi toj vodici preko cele godine,trazeci svojoj bolji leka,mijuci i peruci svoje lice,oci i nemocno telo.Na izvoru tom ima ikona Svetog Jovana i Svete Petke,a po okolnim dzbunovima i drvecu svugde redom stoje peskiri i tracci raznog rublja i haljina.I svestenik dolazi na taj izvor,kad ga ko od bolensika na vodicu pozove radi molitve.
    Nosnja se u ovom selu malo razlikuje od nosnje u ostalim planinskim selima.Ta je razlika u sesirima i prslucima koje nosi osobito mladje muskinje.Narod je srednjeg rasta,dosta bujno razvijen i temeljno zdrav.
    I govori se i pesma se peva cistim srpskim jezikom.
    Mane su im,kao i kod ostalih.Psovka je umerenija.Medju sobom neguju ljubav i prijateljstvo.Samo bi trebalo malo vise mara i pregalastva u svakom poslu.
    Zemljiste,podeljeno na potese,nosi ova imena:
    Rudina,Tancos,Baoda,Gornji i Donji rit,Velika ada,Karapat,Vakalova,Sevinac,Jagodin do,Parlozi,Koruska,Panj,Corat,Vamovo,Zivkara,Ritic ,Spajino guvno,Svracinjak,Velika medja,Polica,Gojkara,Brest,Mocar,Orlovac,Bojinac,S algov,Kruska,Zapara,Mali i Veliki lug,Sirkut,Samarica,Lezimir,Kokinac,Groblje,Cvorin ac,Kracina,Crkvina,Kosarlije,Komlus,Put.
    Posto je ovo selo kraj Dunava,to neki od ovih seljana i ribu love,te ponekad i otuda koristi velike imaju.
    Lov na divljac je strogo zabranjen: pravo na lov je gotovo svuda u rukama susednog vlastelina.
    Iz Suseka,kroz bogate njive,neke vinograde i sljivike,preko ubavog dola za sahat kolima dolazi se u Nestin.".

Strana 3 od 3 PrvaPrva 123

Slične teme

  1. Sta znaci "Nezavisnost" i "Suverenitet"?
    Autor Skidatch_Mraka u forumu Politika
    Odgovora: 8
    Poslednja poruka: 29.03.2012, 18:30
  2. "Napad" ambrozije za desetak dana
    Autor silvia u forumu Spomenar
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 08.08.2011, 00:18
  3. "Nova" i "stara" dijaspora
    Autor irnik u forumu Dijaspora
    Odgovora: 14
    Poslednja poruka: 10.10.2008, 10:20

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •