"30 dana na ubavu putu"
Strana 1 od 3 123 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 35
  1. #1

    "30 dana na ubavu putu"

    "Trideset dana na ubavu putu" je knjiga koju je napisao prota karlovacki Vasilije Konstantinovic,a izdata je u Sremskim Karlovcima 1899.godine,reprint izdanje je objavila Narodna biblioteka "Dositej Obradovic" iz Stare Pazove 2003.godine.
    Prota Konstantinovic je dobio nalog da 1896.godine pregleda karlovacku protopopiju i da o tome napise detaljan izvestaj,koji je kasnije pretocen u ovu knjigu.
    Sela koja je opisao su:Cortanovci,Beska,Krcedin,Slankamen,Surduk,Sase (Novi Karlovci),Pazovu (on pise : Pazovo,jer je ime nastalo po opomenama Paz' ovo),Vojka,Golubinci,Putinci,Donji Petrovci,Pavlovci,Jazak,Vrdnik,Rivica,Irig,Neradin ,Grgeteg,Krusedol,Velika Remeta,Satrinci,Radinci,Maradik,Indjija,Sremski Karlovci,Bukovac,Kamenica,Ledinci,Rakovac,Beocin,C erevic,Banostor,Grabovo ,Svilos,Susek,Nestin i Vizic.
    Prota je ponekad bio veoma kriticki nastrojen,tako da je stanovnike nekih sela posteno opisao,koliko god se njima to svidjalo ili ne.
    Krenimo protinim redom:

    "Iz Karlovaca,odakle sam se 12.maja 1896.godine u sest sahata ujutru kolima krenuo preko Banstola i Kraljevog Brega,dospem u ubavo selo:

    ČORTANOVCI

    Ime ovoga sela postalo je od ribe cortan.Tako zovu Sloveni,a naime -Rusi,sarana manjeg od po kile.A posto ovo selo nije vise od pola sahata udaljeno od Dunava,koji u toj duzi obiluje ribom te vrste,to su i stanovnici toga mesta jos u prva vremena,kad su se tu naselili,vecinom ribu lovili i time trgovali.Otuda su i dobili ti stanovnci ovo ime.
    Selo je udaljeno podrug sahata od Karlovaca.Ima 180 kuca i oko 900 dusa.Stanovnici su Srbi istocno-pravoslavne vere.Imaju lepu crkvu,sagradjenu pocetkom ovoga veka(XIX) ,urednu skolu,koju pohodi oko 140 dece.Narod je vrlo cio i potpuno zdrav,krepak i za svaki posao.
    Polozaj sela je vrlo lep;tu je livada,njiva,vocnjaci,a do godine 1886.i grozni vinogradi,koji su danas filokserom unisteni,pa se zato ta zemlja danasnjim danom kukuruzom zaseva.Kraj Dunava ima povelik komad sume,poznate pod imenom Suma Mijaljevci,koju sada proseca zeljezna pruga i na koju se naslanja prokop,koji dalje vodi put Zemuna.
    Stanovnici su vecinom ratari,ali poprilican broj od tih gaji stoku.Naime,goveda i ovci ovde vrlo dobro napreduju,konji i svinje slabije,.Pcelarstvo je neznatno.
    Vocarstvo je prilicno razvijeno,vrtarstvo pak slabije,i ako su svi uveti za tu granu privrede,jer kroz celo selo i dolove,s jedne i s druge strane sela,teku i napajaju bogati potoci,a ima i dosta izvora.
    Narod zivi lepo i umereno,oskudice ne trpe ni u cemu,kuce su im ciste i spretne,poredjane u dve ulice u dolini izmedju dva brega tako,da ne mozes ni otkuda sela ugledati,dok u ovo ne dodjes.
    Selo se deli na dvoje,a ulice u njemu nose ova imena:Brdarski sokak,Cukovac,Bastine,Glavica.
    Voda za pice crpi se u selu iz bunara i izvora.U selu i okolini ovo su znatniji izvori:Glavica,Kozarica,Ajducka voda,Crna bara,Babatova,Drveni izvor.
    Bregovi su: Srednji breg,Kraljev breg,Banstol,Indjijski breg,Gladnos,Beli vrh,Babin nos,Palanka,Kotoman,Stara i Nova Tidija,Graoviste,Grobnice.
    Dolovi:Duboki do,Jertanis,Petrakat,Pejica,Bocanski do,Zanos,Glavica,Mirkonica gudura,Barba,Kudezni do,Kovanluk,Ab,Volujaca,Kosturnica,Dabar,Mijaljeva c,Karas,Zmijinjak,Grbavica,Gvozdenjaca,
    Do godine 1855.bio je sav atar ovoga sela u rukama naseg naroda,od tog doba,malo po malo kupuju i Nemci iz susednog sela Beske zemlju ,tako da je do godine 1882.i dalje,kad se pasnjak,koji je bio dosta velik podelio na celo stanovnistvo prema ostaloj zemlji,veci deo tog pasnjaka dosao u ruke stranaca,sto,naravno,znatnu stetu cini selu,a stanovnistvo tog sela iz dana u dan sve jace pritiskuje i gnjeci.
    Probavivsi ovde potrebno mi vreme i svrsivsi svoj posao,krenem selu Beska."

  2. #2

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "BEŠKA

    Ovo je selo udaljeno od Cortanovaca samo pola sahata kolima,a lezi u istom pravcu kraj Dunava.
    Ime ovog sela,kao sto mi rekose neki,dolazi od reci:besika.I stanovnici ovoga sela su u starije doba ribu lovili.Tu se onda,i s ove i s one strane Dunava,osobito u letnje doba,silna riba kalala i susila,pa je tu bacan drob s besikama.Otuda je i dol taj,gde su ti ribari stanovali,nazvan Besika.
    Ovo selo ima 200 srpskih kuca,1300 Pravoslavnih stanovnika,vrlo lepu crkvu s prostranom portom,u kojoj je i divan parohijski dom.
    Urednu,cetvororazrednu skolu polazi oko 140 dece.
    Opstina je ova jaka,dosta bogata,200 jutara orace zemlje prepisala je na svoju crkvenu opstinu,odakle ova poslednja vrlo lepo zivuje i napreduje.
    Narod je uredan i vrlo razborit;pre 15 i 20 godina,nije cuvao toliko amaneta starijih svojih,nije cuvao toliko nasledstva svojega,ali se danas svako pasti da ni stope zemlje ne upusti iz svojih ruku.Jadaju se sada,da nisu dovoljno umeli sacuvati dobra svojih starijih.
    Kuce su im ciste i dosta u redu,no ipak ne onoliko,koliko bismo mogli ocekivati od njih,u tako povoljnim i pogodnim prilikama mesta njihova stanovanja.
    Nosnja je isto taka,kao i u Cortanovcima,s tom samo napomenom,da je sve sto se uzima za odelo muskinja i zenskinja tudj posao,jer nas narod nece,ne moze ili ne ume da svojim rukama svoje potrebe podmiruje,da svojim radom sebe podize,vec potpomaze i placa svojim krvavo sakupljenim novcem,tudje vestine,tudje poslove.
    Raspored je ovog sela veoma lep,ima prostrane ulice,lepo je kaldrmisano,pred kucama drvored,a pojedine su kuce vise nalik na varoske,nego na seoske.
    Pored naseg naroda,zivi ovde jos toliko,ako ne i vise inovernih,vecinom Nemaca,pristalica Augsburske konfesije,a imaju i svoje Bogomolje.Pre 1860.godine bilo je u Beski samo nekoliko kuca Nemaca.
    Svo zemljiste,podeljeno u potese,nosi ova imena:
    Oranice: Krivaja,Rupine,Slankamenac,Podbrdom,Coknja.
    Livade: Crkvine,Seliste,Pacanovac,Barba,Zlatnic,Ab,Brest,R ibarica.
    Parlozi,negdasnji vinogradi,od godine 1889.: Kalakaca,Provalije.
    U oranju od strane sela Sasa nalazi se jedna znamenita vodica,na koju se narod u odredjene dane preko celog leta iz mesta i sa strane sleze,trazeci svojim bolesnicima pomoci i leka.Najradije se sticu i dolaze ovamo koji od slepoce i ociju pate i boluju.
    Negdasnji svstenik T.Stamatovic,koji je kao paroh u Beski duboku starost doziveo,izlazio je uvek s narodom na dan Svetog Mucenika Pantelejmona,27.jula,izvrsio tu vodoosvecenje i pomolio se sa narodom Bogu.Parosi pak,P.Boskovic i S.Sevic napustise taj obicaj.
    Zemljiste ovoga sela sad je skupa podeljeno (komasirano).Ja ne znam,na cijem je zemljistu sad ova vodica,ali je trebalo za sebe je istaviti i crkvenom zemljistu priljubiti.
    Posle svrsenog rada i prijatnog oprostaja od ovih dobrih ljudi,na kolima prijatnog vozenja,kroza plodne njive i mirisne livade,dospem u Krcedin.".

  3. #3

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "KRČEDIN,

    Selo ovo je dobilo ime otuda,sto su prvi stanovnici podigli svoja stanovista,posred krcevine,ispod brega,koji tada bese obrastao zbunovima i spiragom,a po nekim starim beleskama naseljeno je jos na izmaku XVII veka.Jos od starijih vremena bilo je to lepo selo srpsko i Pravoslavno,sve do godine 1861.I te godine nije bilo u njemu vise od sedam inovernih kuca,.Danas tak strani elemenat broji preko 300 glava,a sve se vise i vise mnozi i napreduje.
    Krcedin broji oko 1800 Pravoslavnih dusa,ima vrlo lepu crkvu,bakrom pokrivenu,i iznutra i spolja lepo ukrasenu tako,da moze biti primer i ugled,celoj okolini,kao sto je mestanima na ponos i diku.
    Opstina je veoma imucna.Kao takova otcepila je 200 jutara orace zemlje na svoju crkvu,a medjutim ima i gotovine u svoti od 1000-2000 forinti.Pravoslavnih domova ima 280,ima i tri skolske zgrade,koje pohode redovno preko 300 dece.
    Poljska privreda je u veoma dobrom stanju;zemljiste je vecinom oranica,malen tek deo je livada.I jedno i drugo istice se svojom plodovitoscu.Vocarstvo se neguje samo po bastama i oko sela,vrtarstvo je jos slabije,a pcelarenje je u povoju.Obliznji brezuljci,gde su do 1889.godine bili vinogradi,sad se zasevaju kukuruzom,pogdegde je socivo i proja.Ispod onog brega gde su bili vinogradi na Dunavu,nalaze se dva znatna kamenoloma.Jedan daje beo krecan kamen,a drugi pravi tvrdac crvene i modre boje.Godine 1896.nasli su,nedaleko od ovih kamenoloma i neke slojeve od kaje,sto obecava veliku korist,no do danas se znatniji rad nije otpoceo.
    Nosnja je kao u spomenuta dva sela.Stanovnici veoma malo podmiruju svoju potrebu od svojih ruku,svojih tkanina,vec potpomazu svojim rodjenim pristedjenim novcem tudj rad i vestinu.
    Sve zemljiste,po podeli potesa,nosi ova imena:
    Oranice: Venerac,Beli at,Vece,Budzak,Rupine,Bare,Boronluk,Brest,Naduse,K uzno groblje,Sljivara,Leje,Patka.
    Livade: Krcedinski otok (dunavska naplava),Ada,Kalakaca.
    Vinogradi: Usorac,Janda.
    Pod bregom,sasvim uza selo,stoji lepo izidana cesma,posvecena Svetom Jovanu Krstitelju,otkuda veci deo sela crpe vodu za pice.Ceo prostor oko te cesme jeste pasace polje.
    Stocarstvo ovde napreduje veoma dobro,osobito se neguju konji,a i rogata marva je u znatnom broju.Ovaca je manje,ali je svinja,pre nego sto se bolest 1894.godine pojavila,bilo u vecem broju,i rado su ih po okolnim pijacama trazili.Ali se sada,na zalost,s dana na dan,ova stoka gubi.Kao sto stari zapisi svedoce,besnila je godine 1691/2. u ovom selu kuga,pa i dan danas nedaleko od sela stoji uzvisena humka,koja obelezava groblje iz toga doba,gde su ti zarazeni sahranjivani bili.
    Pored sela protece znatan potok koji se zove Patka.Dolazi od sela Cortanovaca i utece u Dunav kod Banovaca.U rano prolece nalaze ovde vesti lovci lepe zabave,jer se u odredjeno doba vidja osobita vrsta nekih zlatokrilih utvi.
    Za tri cetvrti sahata na kolima od Krcedina dolazi se u Slankamen,.".

  4. #4

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "SLANKAMEN,

    Slankamen je mio stanak Zmaj despota Vuka.
    Ime ovog sela dolazi od vode "slanjace",koja je tek 1897.godine lepo opravljena i udesena.Cela ta prostorija ispod ostataka negdasnjih rusevina,koje se nalaze kraj Dunava,ima u sebi smesu soli i salitre.Kad voda opadne i Dunav se spusti u svoje korito sasvim,onda se moze svako ko tuda prodje osvedociti,kako je ceo taj breg od te dve vrste soli ocvrsnuo,da se svi slojevi pretvorili u kamen,iz kojeg na mnogim mestima viri ostatak skoljki i raznih puzeva.Otuda i ime toga sela.
    Selo ovo ima vrlo lepu crkvu na bregu,cijem se polozaju mora zadiviti svaki putnik,koji ladjom po Dunavu tuda proputuje.Tu je crkvu sagradio despot Vuk,no od to doba,posto je na jakom udarcu,opravljana je vise puta i podzidjivana tako,da je danas stanje te crkve samo kako se zazeleti moze.
    Selo se deli na gornji i donji Slankamen.U gornjem stanuju Srbi rimokatolicke vere (Sokci),a nasih ima do 300 dusa.U donjem je Slankamenu crkva i stan parohije,koja broji svega 1212 dusa.Ima dve uredne skole,koje polaze oko stotine i vise dece.Ovde ima znatna zaduzbina Andjelkovica,koja iznosi na 15000 forinti,a namenjena je prosvetnim svrhama.Nasih kuca u selu ima do 200.Stanovnici,svi bez razlike,govore cistim,lepim srpskim jezikom.Narod je cist,vredan i marljiv na svakom radu.
    Njive su im ciste i lepo obradjene;livade,kojih je doduse,malo,tako su ciste,da te je milina pogledati ih,a sve je zemljiste dosta plodno i izdasno.Voca je vrlo malo.Vinograda je bilo do 1887.godine,od tog doba novog sada je vrlo malo.
    Krajnji red kuca je uz Dunav.Tu stanuju vecinom ribari.Ova grana privrede je ovde dosta napredna,jer se od Slankamena uz vodu duz Krcedinske obale do Beske,najvise lovi keciga,a katkad i pastrma,koja je na lepom glasu.
    stocarstvo je dosta razvijeno,pcelarstvo je vec redje.Prilicno se ovde siri i svilarstvo,hranjenje svilene bube.
    Zemljiste koje ovom selu pripada,podeljeno na potese,nosi ova imena:
    Izvoz,Bara,Carnok,Pocenta,Grad,Bastine,Guvna,Dugor ep,Cerljin,Odusevci,Mali i Veliki Bostan.
    Ovuda su vecinom bili stari vinogradi.
    Oranice:Despotova Anta,Svapske duzi,Lisiciji do,Budovar,Propust,Stic,Tvrde njive,Vis,Bobic do,Zabran,Ovcarevci,Grobovci,Boronluk,Kosevac,Vola rsko polje,Vece,Kasapsko polje.
    Kod Slankamena se uliva reka Tisa u Dunav.
    Iznad Slankamena na bregu prema Krcedinu podignut je spomenik od kamena godine 1891/2.,u spomen slavno odrzane pre 200 godina bitke,u kojoj su Turci bili pobijeni behu.
    u toj se bici junacki pokazao nas slavni vojvoda Monasterlija sa svojim sokolima Srbima.Tu je i veliki vezir Cuprilic ostavio svoju rusu glavu.
    Iz sela Slankamena,kroz divan drvored,posred plodnih njiva,zasejanih najvise psenicom i jecmom,za jedan sahat lakog vozenja,stize se u Surduk.".

  5. #5

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "SURDUK,

    Selo ovo nisi svoje ime od ona dva surduka,koja idu od Dunava na breg,sirom kojega se pruzaju kuce,a na sredini tih surduka,na malo visem brezuljku,stoji lepo sagradjena crkva.
    Selo ovo postalo je jos u drugoj polovini XIV veka,no je tek pocetkom ovog veka znatno prosireno i umnozeno.Ima lepu svoju crkvu i 274 doma.Danas ima u tom selu 1820 srpsko-pravoslavnih dusa,inoveraca nema ni jednoga.Ima dve lepo sagradjene skole,koje polazi 160 koje muske,koje zenske dece.
    Bice da je zbog nemara ili nepaznje,ali opaziti je,da je ova crkvena opstina propustila dosad,pa joj ni crkva ni skola nikakvog imetka nema,docim sve ostale opstine u susedstvu pohitase da crkvi svojoj i skoli svojoj za vremena pribave kakav imetak bilo u zemlji bilo u drugom cemu,jer Bog zna kakve li ce za nas prilike nastanuti,kakav li ce stran nasrtaj doci,pa nas,mozda,pritisnuti,suzbiti pa i unistititi,a zlatne su reci naseg naroda: Neka imamo,ali zlu ne trebalo!
    Sve zemljiste ovoga sela lezi na visokoj ravni iznad Dunava,sa nekoliko samo manjih brezuljaka.Tu su vecinom oranice,neki tek deo livade.Neki odeljci ovde behu do godine 1887.vinogradi.Sada su to parlozi,koje zasevaju raznim varivom.
    Pojedini potesi nose ova imena:
    Despotovac,Dormos,Drvarska,Budovar,Katic do,Kik,Gat,Leje,Unka,Prud,Rit.
    Ovaj poslednji potes je pasnjak.
    Naspram crkve uzviseno mesto zove se Jelac-grad.Po pricanju mestana,zamak je ovaj,od kojeg se nesto rusevina sacuvalo,gradio Zmaj Desopote Vuce,pa je neko vreme tu i stanovao.O tom gradu ima nekoliko prica i gatanja,ali su ove od manje vrednosti. (to su ostaci antickog kastruma Rittium,prim.felix).
    Po kraj sela pruza se i bara,koja nosi ime Komarevci.Ona dolazi od sela Sasa,protece ovuda i uliva se u Dunav kod Banovaca.Na toj se bari najradije bave rode u rano prolece,kad nam se zimovista natrag dolecu.
    Vrednoca je kod stanovnika u srednju ruku.Osim poljske privrede,sve su druge grane zabataljene;pcelarstvo,svilarstvo,vocarstvo,vrtars tvo sve je to ovde u povoju.
    N znam tacno,sta je uzrok da je u ovom selu tako,ali ce to biti zbog toga, sto celo selo i svi mestani donose i dovlace vodu za sve potrebe svoje cak s Dunava,a to,Bogme,staje dosta muke i truda,.
    Ima,doduse,i nekoliko,iako vrlo dubokih bunara po dvoristima u selu,ali ti nisu ni za napajanje marve i zivadi,a kamoli za ljude.
    Iz Surduka,posred plodnog zemljista,na lepom putu kolima preko dva omanja dola,za tri cetvrti sahata prijatne voznje stize se u Sase-Nove Karlovce.".

  6. #6

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "SASE-NOVI KARLOVCI,

    Svoje ime dobilo je selo otuda,sto je onaj obrezak na kojem su se prvi stanovnici naselili i stanove svoje poceli graditi iznad one doline,koja se i dan danas kraj sela pruza,u najvecoj meri savkog proleca bio okicen plavom sasom.I danas,u rano prolece,plavi se ovaj brezuljak od silne sase,a pre jos jace.Obrezak je taj salitrav,a na takom zemljiistu ova biljka vrlo rado raste i napreduje.Drugo pak ime je otuda,sto je deo zemljista koje sada ti mestani u svojim rukama imaju,pripadao pre 150 godina zemljistu karlovackom uz Jarkovacku pustaru,pa su se neki karlovacki grazdjani tamo kao stalni stanovnici naselili.
    Selo je ovo cisto srpsko i broji danas 3000 pravoslavnih,ima vrlo lepu crkvu koja je podignuta pre 103 godine,ima tri skolske zgrade i u tima uredne skole,koje pohode do 312 dece.
    Stanovnici su vecinom ratari,ali im je posao i sav rad zapusten.
    Selo broji do 480 kuca.I ako je istina,sto govovre ljudi da se po kuci poznaje ko je i u kuci,onda mogu reci,da u ovom selu ima mnogo zapustenih kuca.No,s druge strane,ima i takvih, koje cistocom i rasporedom,i mestane i strance zadivljuju.
    Vrtarstvo se neguje samo po bastama u selu,ali je i to vrlo slabo.Prilicno se neguje svilena buba,ali sa malenom koriscu.Marvu gaje samo za domacu potrebu,i to: rogatu marvu prilicno,manje konje,a ovce i svinje u srednju ruku.Veliku su stetu stanovnici pretrpeli,iotkako se ovde godine 1891.pojavila svinjska bolest.
    Kakvo je tle zemljista u ovom selu,samo malo veceg mara za sve uopste da je u srcu stanovnika njegovih,bilo bi mnogo veceg napretka,mnogo vise koristi.
    Potesi se ovako zovu:
    Klisina,Kriva Anta,Cupica polje,Mala Humka,Livade,Kapetanov do,Grabovci.
    Pijaca se voda crpe,i u selu i u okolini,iz bunara.
    Prolazeci kroza selo,a prolazeci i sirom kroza sve potese zemljista,koje pripada ovome selu,ne videh bas nigde nikakvog obelezja "Blagocesca",kao sto sam po ostalim mestima vidjao nasred sela divne mramorne krstove sa ikonama,a po njivama zavetne krstove sa Svetiteljima.
    Na mesnom groblju ima sagradjena kapela koju je 1880.godine podigao tamosnji tada paroh A.Jovanovic.Isto tako je podigao o svom trosku receni paroh i 1883.godine crkvicu na Markovoj vodici i kupio komad zemlje,otkuda ce se ista crkvica izdrzavati.Ovo mesto zove narod : Markova vodica.
    U toj se crkvi i na vodici,na koju se po celo leto sleze narod sa svojim bolesnicima,trazeci pomoci i leka,sluzi dva puta u godini i Sveta Liturgija;: 25.aprila,kao na dan slave te crkve i 11.juna,posto je selo zavetno,i tog se dana niko nece prihvatiti za posao.
    Narod je vrlo lepog rasta,i dok bese vojna krajina,mnogi se momak iz ovog sela istakao svojom razboritoscu i prirodnim darom.Nosnja je obicna,kao i u okolini,na zalost ,tudja rukotvorina.Sve sto mi imamo,ide kao sirovina,prodje kroz tudje ruke i alate,pa nam se onda isto vraca za nase skupe novce,sem onoga sto se od jagnjecih koza naseg stada i u nasim krajevima pravi,kao: kozusi,opaklije,prsluci,subare.
    Za pola sahata prijatne voznje na kolima kroza lepe njive,stize se u Pazovo.".

  7. #7

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "PAZOVO,

    Ime ovog seka postalo je otuda,sto je prvim stanovnicima,kad su se poceli naseljavati ovde,obracena bila paznja na tamosnje humke sa naglaskom: Paz' ovo.Te su humke od strane sela Surduka i -Sasa obelezavale drugo zemljiste,koje nisu smeli ovi novi naseljenici prelaziti.Takovih humki u toj okolini ima vise,od kojih su poznate dve pod imenom "Despotova humka".Jedna je od strane Surduka,a druga prema selu Vojci.Tu se ukrstalo zemljiste despota Jovana,koji je u ono vreme imao i svoj dvorac u selu Golubincima,pa dalje sve do Putinaca i prema selu Krusedolu.
    Selo ovo ima vrlo lepu i bogatu crkvu.Ima do 1040 pravoslavnih stanovnika (inoveraca je isto toliko,ako ne i vise),225 srpskih kuca i vrlo lepu skolu na jedan sprat sa bogatim namestajem i ucilima,koju redovno polazi do 116 koje muske koje zenske dece.U skoli je toj,priznati se mora,primeran red i zapt.Narod je vrlo razborit i vredan u svakom poslu svom,a dosta je i cuvaran.
    Nosnja im je kao i u okolnim selima,u nosnji nemaju svog narodnog obelezja.Govore lepo i cistio srpski.U pesmi su veoma umereni i pristojni vise nego u okolnim mestima.
    Poljska privreda je dosta razvijena,vocarstvo i vrtarstvo samo po bastama i po dvoristima.Pcelarenje dosta napreduje,a svilena se buba ovde marljivo neguje.
    Razboja i tkanja je manje nego u okolnim mestima.
    Pazovo je jedno od najzivljih sela u Sremu.Ima nedeljnu pijacu,kojoj nije ravne u svoj okolini.Na pijacu se slegne silan svet iz celog Srema,Backe pa cak i Banata,pa i iz najudaljenijih krajeva Hrvatske i Slavonjije nadje se pokatkad neko.
    Svakovrsna se marva doteruje na te nedeljne pazare u tolikom broju,da ponekad izgleda kao da je godisnji sajam.
    Selo je naseljeno jos na izmaku XV veka.Nekada je bilo cistio srpsko,no po broju maleno.Na kraju proslog i na pocetku ovog veka stranci su se jako umnozili,a s dana u dan sve jace napreduju.
    U ovom XIX veku selo je ovo vise puta stradalo od kolere i trbobolje; zbog toga drze da im je pijaca voda dosta nezdrava.
    U selu i okolini mnogi su bunari.No medju njima ima i takovih koji se ne mogu piti,ima ih pak i takovih,cija se voda ne razlikuje od izvorske vode.
    U pocetku ovoga veka podignuta je kraj srpske crkve lepo sagradjena kapela,koja je posvecena Svetom Proroku Iliji.Tu se stice mnogi narod iz okoline na taj dan,trazeci molitvom u bolesti svojoj melema i leka.O tom je mestu javio neki pobozan cobanin,koji je krepkom molitvom na tom mestu i boljki svojoj olaksanje nasao.Pred ovom kapelom ima znameniti bunar,sa kojeg mestani u svako doba vodu crpu i potrebe svoje podmiruju.
    Od 12.maja 1896.godine,poceo je narod pohoditi i Malu Vodicu,koja je nedaleko od pustare Jarkovaca.Narod se skuplja ovamo.Kazu da je lekovita od ociju.I od to doba vidja se na tom mestu izvesano rublje i peskiri.Najvise je pohode u jesenje doba.
    Potesi celog zemljista,koje pšripada ovom selu,zovu se ovako:
    Jedovac,Jarkovac,Staro selo,Zovice,Leje,Volarsko polje.
    Ako ima u ovom selu sto vredno paznje,a sto moze biti za primer i ugled i mestanima i strancima,jer se u istinu ni jedno mesto iz okoline ne moze u mnogo kojecemu izjednaciti sa Starom Pazovom,to za sav taj ponos,ukras i napredak,moramo biti zahvalni jedino znatnoj,cestitoj i primernoj kuci i porodici Petrovica,koja je kuca i za ovo selo,a i za ceo Srem nas ponos i dika.Ta je kuca od davnih jos vremena imala,pa i danas ima cestitih ogranaka.
    Polsle svrsenog rada i ugodnog oprostaja od ovog krasnog mesta,na kolima lake voznje,stize se u Vojku.".

  8. #8

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "VOJKA,

    Ime ovog sela postalo je od imena izvora,koji je kraj zemljista toga sela.
    U staroj jednoj popovskoj knjizi,koja je posle smrti pokojnog vojackog paroha Urosa Lazarevica dospela u ruke njegovu rodjenu bratu,stoji na prvom listu do korica ova beleska: Selo Vojka,tako se zove po izvoru,gde je sad bunar sa kojega poje marvu ukraj puta,koji i u vreme suse,kad svi bunari usahnu,ima dosta vode.
    Starac Marko,koji je 80 godina ziveo,ne pamti da je u Vojci kadgod voda usahnula.I kod te beleske stoji: pop Todor Masnikosa iz Popinaca,ljeto 1840.
    Vrlinu i neobicnost ovog izvora potvrdjuje i dogadjaj koji se dogodio pre 15-20 godina,kao sto rekose ljudi: devojka neka Sela Colakovic u dogovoru sa Djurdjem Gajinim iskopa bunar.Posle kratkog vremena bi tu podignut krst sa ikonom i pocese od tada ovamo mnogi narod sticati,osobito na Spasov dan,trazeci utehe.Ovaj je obicaj drzan sve do pre nekoliko godina,kada je kopanjem velikog kanala u tom pravcu i ova vodica zaronjena,ali se i dan danas vide jos ostaci,pa bi valjalo ocuvati je.
    Selo ima vrlo lepu crkvu,da velicinom sve okolne crkve nadmasuje.Oko crkve je lepa ograda i povelika prostorija,a i unutrasnjost iste crkve krasna je i bogato ukrasena.Vojka ima do blizu 3700 Pravoslavnih dusa i 510 srpskih kuca.To je cisto,ovejano srpsko selo.
    Ima dve lepe skole,koju polazi do 320 dece,koje muske koje zenske.
    Ljudi su vecinom ratari.Vocarstvo i vrtarstvo neguju samo po bastama i dvoristima.Svilena buba napreduje u srednju ruku.Pcelarstvo je prilicno razvijeno.
    Stocarstvo je u dobrom stanju: konji,goveda,a osobito ovce veoma lepog su soja,samo su se ovce za poslednjih desetak godina jako metiljile,pa im se i broj umanjio.
    Tkanina lepo napreduje,osobito cilimarstvo.Osobita vrsta obojaka razlikuje Vojcanina od ostalih suseda mu tako,da ces muskog po obojcima poznati da je iz Vojke.
    Vojka ima do 6000 jutara zemlje.
    Zemljiste,podelejno na pojedine potese,nosi ova imena:
    Berbernica-tu je onaj izvor,od kojeg je selo dobilo svoje ime.
    Mala Vojka-ovo je jedna pridolica,koja mnogo trpi od poplave.Po svedodzbi vec pokojnih staraca,ovde je selo bilo prvi put naseljeno.Do skora je tu bio podignut krst.
    Revir,Tapavica-deo ovog zemljista ,oko 600 jutara,danas je u rukama Svaba iz Nove Pazpve,koje im je pre jedno 100 godina drzavna vlast dala,posto je Vojcani ne htedose sebi zadrzati.
    Seliste,Brestova medja,Busije-govori se, da je ovde u ovom poslednjem potesu,kod Ugrinovacke humke,bila neka gradina,jer se i danasnjim danom,svaki cas,nalaze mnogi ostaci,a strariji ljudi pamte da su im dedovi i ocevi vukli otuda siroku ciglu i pljosnato kamenje,koje su metali u osnove svojih kuca (rimski grad i putna stanica NOVITIANA,prim.felix).
    Volarsko polje-u ovom se potesu i danas jos iskopavaju i nalaze ostaci turskih nozeva i sekira,a na mnogo mesta cas pa proviri poneka lubanja i cevanica od ljudskih kostiju.
    Znamenita je Banovacka Humka zato,sto se tu ukrstaju cetiri atara: vojacki,staropazovacki,starobanovacki i novopazovacki.Nekad je ovde bio srpski krst,danas ga,na zalost,nema.
    U okolini vojackoj vrlo cesto nalaze stare novce,osobito u potesu Busije.
    Selo Vojka je po postanku svome iz XV veka.Bilo je brojem maleno i neznatno,ali je u proslom veku gusto naseljeno,posto je,po kazivanju mestana,iz gornjih krajeva Hrvatske mnoga porodica ovamo dosla.
    Posle pola sahata na kolima dobroga vozenja dospe se u selo Golubinci.".

  9. #9

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "GOLUBINCI,

    Ime ovog sela vodi svoje poreklo od pustare,na kojoj podigose prvi stanonici svoje domove.Ta se pustara nazva tim imenom zato,sto su se na njoj najvise,vise nego na kojoj drugoj okolnoj livadi i prostoriji,vrzli divlji golubovi,koji su tu po velikim zbunovima i drvecu svoja gnezda vili.Tako je bilo sve do 1848.godine.Stanje se nije dotle promenilo.No nije tako ostalo.O tome nam svedoci pokojni Joca Milicevic,koji je posle bune sve do 1890.godine ziveo u Becu.Kad je on posle 30 godina dosao u Golubince,mesto svog rodjenja,svuda je govorio,da okolinu mnogog naseg mesta,kakvo je bilo pre 30-40 godina,a kakvo je sada,ne mozes poznati: taka je razlika,taki napredak.Njive lepse uzorane,livade svugde iskrcene i ciste,barustine isusene,rovovi pokopani.
    Selo broji do blizu 2700 dusa i 370 srpskih kuca.( Ima ovde i znatan broj Sokaca odvajkada,i oni imaju crkvu).
    Srpska je crkva veoma lepa,dosta visoka i prostrana,ogradjena velikom portom,pred kojom,osim drugih povecih drveta,dize vrh svoj nebu pod oblake grm jedan,'rast,za koji mestani vele i pricaju da je preturio preko 150.godina.Taj se 'rast i danas dobro drzi.Na pijaci,kraj tih drveta,drzi se nedeljom sajam,koji je dosta poznat i u celoj okolini.
    Selo ima veoma lepu,na jedan sprat podignutu skolu,koju polazi uredno do 360 koje muske koje zenske dece.
    Stanovnici su svi ratari;trgovina i zanati samo utoliko,da zadovolje mesne potrebe.Selo je iz druge pole XVI veka.Bilo je malobrojno,a umnozilo se dolaskom jedne mnozine iz Like pre jedno 100 godina.
    Vrtarstvio i vocarstvo gaji se samo u selu po dvoristima.Prilicno se i pocelari.Svilena se buba hrani u srednju ruku.Znatna je na broju i rogata marva,konja je vec manje.I ovaca je u prilicno velikom broju,tako isto i svinja,ukoliko jos nisu od bolesti,koja i sad ne prestaje,utamanjeni.
    Razboji i tkanje se ovde prilicno odrzalo.Cilimarstvo u srednju ruku.
    Sitna hrana uopste vrlo je lepe kakvoce,jer je zemljiste plodno i jako.
    Potesi nose ova imena:
    Kamendin,Donje njive,Srednje njive,Jelde,Popova bara,Kratelji,Pavina Anta,Siroke njive,Male njive,Vragov klin,Rvatske Tapavice,Rupine,Mali Jarkovci,Cirin breg,Volarsko polje,Velika Anta.
    Pored nekih njiva i livada tece,tiho zuboreci,potok,koji se zove Begej.U blizini toga potoka nalazi se nekoliko vocnjaka,a do 1885/6.godine tu behi grozni (nap.lepi) vinogradi.
    Danasnje selo nije bilo u prvi mah ovde nastanjeno.Iza davno preminulih staraca ostalo je kazivanje,da je prvo selo bilo u potesu sto se zove :Rupine,gde se i danas poznaje neki ostatak od starih zemunica,u kojima stanovahu prvi stanovnici ovoga sela.
    Nedaleko od sela,u potesu Donjih njiva ima vodica,na koju se odvajkada sleze narod iz mesta i okoline,osobito na Svetog Nikolu,9.maja.Do godine 1887.bio je tu podignut drveni krst sa ikonom,kraj kojeg su bolnici u svako doba godine,dolazeci ovamo ubruse i darove svoje ostavljali.No taj krst bi te godine nepovoljnim vremenom oboren,ali je,na srecu,vrednim staranjem tamosnjeg paroha D.P. i crkvenog predsednika V.V. i opstim prilogom svojih mestana,sagradjena 1889.godine tvrdom opekom kapela,lepa i krasna,posvecena Svetom Nikoli,i na dan taj sluzi se ovde Sveta Liturgija u Slavu Boziju,a posle podne gradi se narodno veselje uz lake igre i vesele pesme.
    Selo ovo ima znatno zemljiste svoje,nekoliko desetina jutara orace zemlje svojina je crkvene opstine.Uz to ima i nekih zaduzbina za prosvetne svrhe.
    Narod je veoma vredan,mari za svoj posao i kucu svoju,pa zato lepo napreduje i drzi se dobro.Osobito poleta daje ovom selu znameniti osecki drum koji bas sredinom sela ide i vodi.
    Nosnja je u selu,kao i u celoj okolini.Malo je svoje rodjene rukotvorine;za njihov grko i mucno steceni novac resi se tudjinska vestina,strana rukotvorina.
    Svi u selu,i Pravoslavni i Sokci,govore cistim srpskim jezikom,pevaju srpske pesme,i drze,pogotovu svi,srpske obicaje.
    Pricaju da je zgrada ("Slos" nap.felix),u kojoj je danas skola tamosnjih inoveraca,a koja je bila za vreme vojnicke krajine stan kapetanije,bila nekad dvorac srpskog despota Jovana,koji je u toj okolini imao dosta svoje zemlje u bastinu.
    Nedaleko od sela,iza groblja ima lepa dudara i podruznicki vrt.
    Posle prijatnog vozenja kolima za tri cetvrti sahata dolazi se u selo Putinci.".

  10. #10

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "PUTINCI,

    Ime ovog sela dolazi otuda,sto glavni put,na kojem se ukrstaju putevi u okolna mesta i zemljista sa svih strana,proseca selo po sredini.Svaki putnik,ma kojoj strani krenuo,mora proci tim glavnim putem,pa onda i selom.Otuda je i selo po tom glavnom putu dobilo svoje ime: Putinci.
    Sve do kraja prosloga veka ovoje selo bilo cisto srpsko,sve zemljiste u srpskim rukama,no u ovom veku je naseljeno i inovercima,koji su danas u vecini i zemlja je isto tako najvise u njihovim rukama.
    Selo ima omalenu ,ali veoma lepu crkvu,koja je posvecena Svetom Arhangelu Mihailu,broji samo 51 Pravoslavnu kucu sa 336 dusa.Ima i lepu skolu,koju uredno polazi do 50 dece,isto tako ima i urednu nedeljnu skolu,u kojoj je krasan uspeh i red.
    Celo zemljiste,podeljeno u potese nosi ova imena:
    Vocine,Bikovo celo,Vojkovci,Medje,Sesin,Solnok.Ovo su oranice i livade.
    Pasnjak pak ima ova imena:
    Lukicev breg,Pejakove ledine,Vrtlog.
    Stanovnici su vecinom ratari;vocarstvo se i vrtarstvo neguje samo u selu i po dvoristima,pcelarenje je slabije.I svilena se buba vrlo slabo neguje.Konje,rogatu marvu,ovce i svinje othranjuju samo onoliko,koliko im je potrebno za sebe i svoje kuce,dakle osrednje.
    Narod je veoma miran i blag,nosnja mu je dosta nalik na varosane zato sto sve potrebe podmiruje tudjom rukotvorinom.To je,po mom misljenju,jedan od znatnih uzroka opstem nam nazadovanju.Za svoje skupe novce mi pomazemo i podizemo tudjina.
    Govore cisto i lepo srpski,pevaju lepe i pristojne pesme,a srpske obicaje vatreno cuvaju.
    Odavde,vozeci se kolima,za cetvrt sahata,prekim putem,kroz livade i njive,stize se u selo Petrovci (Donji).".

  11. #11

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "(DONJI) PETROVCI,

    Stariji kazu i govore,da je ime ovog sela postalo otuda,sto se jos u davna vremena na razvalinama rimskih ostataka (colonia Bassianae,prim.felix),kojih je do 1840.godine tusta bilo,ali se kasnije raznelo i razvuklo odatle tako da danas jedva ima nekoliko komada,ovde-onde,po kucama i dvoristima,nastanio pre nekih 300 godina pop Petar i zauzeo povelik komad zemlje.Otuda je po njemu i selo prozvano Petrovci.U parohijalnoj sesiji i dan danas ima tri jutra zemlje,koji se zovu jos i sada "Popov breg".Stariji su ljudi kazivali da je na tom bregu,najvisem u celoj okolini,imao taj pop Petar i svoju kucu.
    Selo ovo ima prostranu i dosta veliku crkvu.Prostrana porta ogradjena je zidom.
    Ima 106 srpskih kuca sa 670 Pravoslavnih stanovnika.To je cisto srpsko selo.
    Ima urednu skolu,koje polazi do 130 muske i zenske dece.
    Narod je veoma pitom i dobar,ali u dosta zapustenom stanju,pa prema dobu u kojem zivi dosta nazadan i neupucen.Ta je neprosvecnost uzrok,sto se na svakom skoro koraku spotice na svoju veliku stetu.
    Svi su ratari;o vocarstvu i vrtarstvu jedva se spomenuti sme,pcelarenje je tek u pocetku.
    Stoku neguju samo za svoje potrebe.Inace,po soju marva im je ,sva odreda,veoma sitna.
    Zivot im je veoma prost.Dosta im je samo najpotrebnije.Oni su i time zadovoljni.Pijacu vodu dobivaju iz bunara,od kojih je malo koji dobar.
    Sve potrebno uzimaju sa strane,naravno od tudjina.Kozno im je odelo od njihovih ovaca;za muskarce tkaju obojke njihove zene,koje i za sebe skroje i nose od svoje tkanine,poneka suknju i pregacu,osobito starice.
    Od putinacke strane,kraj velikog rova,gde je petrovacko groblje,cela prostorija nosi ime : Grad.Pastiri koji ovde blago svoje pasu i cuvaju,vrlo cesto nalaze,osobito posle plahe kise,dosta rimskih novaca.Zato je retka kuca u kojoj ne bi bilo po vise komada takog novca,pa i srebrnog.A ako nadju koju zlaticu,ta ide odmah Civutinu na prodaju,naravno,budzasto.
    Na grobovima ,u seoskom groblju,ima mnogo izlupanih kamenja i ploca,kojima su srodnici obelezili grob milog im pokojnika,isto tako u mesnoj seoskoj kuci ima cetir-pet jos vrlo velikih i teskih kamenova,a i u porti crkvenoj,koji cekaju vestog znaoca da o njima koju vrednu rekne.
    Zemljiste ovog sela,podeljeno na potese,nosi ova imena:
    Grad,Crnjevci,Medjice,Sevar,Rakin vrtlog,Zova,Jarcina,Srednje bare,Gornje bare,Lopar,Popov breg.
    Zemljiste je dosta plodno,ali je, s malim izuzetkom,nevesta i spora ruka koja ga obradjuje,pa se zato i ne moze govoriti o napretku.
    Na kolima,lake voznje,pokraj sela Dobrinaca,Kraljevaca i trgovista Rume,kroz lepe njive i bogate useve,za sahat i po dolazi se u selo Pavlovci.".

  12. #12

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "PAVLOVCI,

    Kad sam raspitivao za postanak imena ovog sela,tada mi,sada vec pokojni,paroh J.DJ. pred nekoliko odbornika rece,da je od popa J.M.,koji je pre njega parohom u Pavlovcima bio,slusao ovo:
    Neki gazda Tana iz Rume imao je bogata svoja stada ovaca,koja su na ovom mestu preko celog leta pasla,podeljena na nekoliko obora.Medju njegovim pastirima,najvise mu je mleka i najlepse jaganjce u svoje vreme donosio cobanin Pavle,koji je pasao svoje stado na bregu,gde je danas nase selo.Gazda Tana bi veoma cesto hvalio svoga cobanina Pavla i njegovo blago,govoreci:Badava,Pavlovci imaju najlepse jaganjce i najvise mleka.Dakle,po imenu cobaninovu,zvao je i njegovo stado,a od stada i zemljiste,na kojem je stado rosnu travu paslo,dobi ovo ime,i tako ostade do danas to ime Pavlovci.
    Selo ovo ima vrlo lepu,sjajno ukrasenu crkvu sa lepom ogradom.Ima 515 Pravoslavnih dusa.Skola im je lepa i uredna,a i nju polazi do 85 dece.A svega je srpskih domova 95.
    Selo lezi na brezuljku,a zemljiste je sve u ravnici sa tri umerena,neduboka dola.
    Potesi toga zemljista imaju ova imena:
    Jovinac,Kaludjerice,Gornji do,Medjudrumovi,Nadvocu,Duznice,Kurdin,Popova dolaca,Rasputince,Kudos,Seliste,Zabrana,Krcevine,S taro groblje,Za grobljem,Kratelj.
    Po dolovima,pokraj sela,zuborkaju gorski potocici,a u tim dolovima ima nekoliko veoma lepih gorskih izvora najlepse vode; sem toga,u samom selu ima i lepih bunara,vrlo prijatnih za pice.
    Po tim dolovima kraj sela podignuti su lepi vocnjaci najvise crnica sljiva,tek ponesto belica
    Narod je ovde vrlo pitom i prijatan,najvise radi oko njive svoje.Senokosi su veoma bogati,a zbog blizine trgovista Rume seno je na ceni i dobro se prodaje.Ostalo vocarstvo i vrtarstvo nije razvijeno.Pre 1889.godine bilo je tu i nesto vinograda.Pcelarenje je tek unekoliko razvijeno;svilena se buba hrani dosta.Marvu othranjuju tek utoliko,ukoliko mesna potreba zahteva.
    Nosnja je u selu vise varosanska;prema tome,od svojih tkanina imaju samo belo rublje,i kozuhe i subare koje zimi nose.Devojke,osobito udavace,krase svoja nedra vesanjem dukata o vrat.
    Govore cisto srpski i lepo pevaju pristojne pesme.
    O trgovini i zanatu ne moze se ni govoriti,jer Pavlovcani sve svoje potrebe podmiruju iz Rume,kamo se za tri cetvrti sahata pesice moze stici,a i spojeni su sa Rumom zeleznickom prugom.
    Oko sela ima lep drvored sa svih strana,nasadjen vecinom dudovim drvetom.
    Okolina je poznata i na glasu sa bogata lova na divlje golubove u svoje vreme,a zimi i u rano prolece na zeceve.
    Selo je ovo,doduse,cisto srpsko,ali je dobar deo zemljista seoskog u rukama Rumljana i inoveraca.Udaljeno je samo cetvrt sahata od pravog druma,sa kojim je vezano lepim drvoredom.Seoski dolovi jako trpe od poplave,kad bujica jurne preko njih,posle plahih kisa.
    Po nadjenim beleskama ovo je selo,po postanku svome,iz druge polovine XVI veka.
    Na kolima za tri cetvrti sahata stize se u selo Jazak.".

  13. #13

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "JAZAK,

    Svoje ime dobilo je ovo selo od svoga polozaja.Ono lezi izmedju dva brega u dubokom gorskom jazu,koji se proteze cak u samu planinu.Kod manastira se deli ovaj jaz na dvoje,te jedno grlo ide Drenovcu,gde je nekad bio stari manastir,a drugo pored manastira k izvoru Grabovcu,otuda se i selo i manastir zovu :Jazak.
    Ovo selo ima veoma lepu ,bakrom pokrivenu crkvu,ukrasenu i zbrinutu svacim sto joj je potrebno.Broji 316 srpskih kuca,1746 Pravoslavnih dusa.
    Ima veoma lepu skolu ,koju uredno polazi 274 deteta.Selo je cisto srpsko;na svakom koraku mozes cuti i lepe planinske pesme,koje izvija jasno tankovito grlo Srpkinje mome i Srbina momka.
    Nu zemljiste,koje je do godine 1860.gotovo sve bilo u rukama tamosnjih stanovnika,preslo je,sa nekoliko komada,i u ruke susednih Svaba rumskih.
    Celo zemljiste,po potesima,nosi ova imena:
    Mesna rudina,Mihailovac,Cerije,Klanac,Gornje bastine,Donje bastine,Siget,Sadovi,Suvi do,Palete,Zelenik,Begovina,Kut,Kaludjerice,Kurdin, Srednje deonine,Soko,Krcevine,Brailovo,Zabelje,Carina,Teoc in,Srednje brdo,Slatina,Ljubikoleno,Kuresovo,Petlovac,Mesarov ac.
    To su imena ravnog zemljista i nekadasnjih vinograda,a sumski potesi imaju ovaka imena:
    Zavojac,Bela voda,Pistalina,Bukova strana,Ikonica,Anatema,Srnjevo,Vrbice,Tri Ante,Isin cot,Dugo,Kamenino,Preprnje,Crni potok,Kosmatica,Gavranov potok.
    I ovde su do 1890.godine pogotovu sasvim upropasceni bili vinogradi.
    Narod je ovaj pored orace zemlje,vinograda i voca vrlo lepo dotle ziveo,u svemu je bilo napretka;od to doba pak oseca jako oskudicu,jedva snosi svakidasnje terete,jer ima dosta takvoga zemljista,koje je za vinogradarstvo veoma pogodno bilo,a na kojem danas usevi ma koje vrste vrlo slabo ili nikako ne napreduju.Pre se moglo reci,da su Jazacani i njivu svoju vredno obradjivali i vinograde svoje i voca brizljivo podizali i negovali.
    Vocarstvo i vrtarstvo,prilicno napreduje,a od nekog doba i pcelarenje uzima sve veceg maha,a i svilena se buba dosta neguje.
    Stocarstvo,ukoliko zahteva mesna potreba.Ovce su retke,ima nesto koza,a svinji,do vremena opste bolesti,behu ovde vrlo lepog soja i znatno napredovahu.U svemu je sada poslo na manjak.
    Od godine 1891. i voca se pocela susiti,a pre toga pored znamenitog jazackog vina,koje je rodilo na brdu Teocinu i svuda na glasu bilo pod imenom Teocinac,u Jasku se pekla i vrlo lepa sljivovica,koje se i danas moze,ali vrlo retko,u gazdackim kucama naci.
    Ovo selo proseca vrlo bogat i bujan potok,na cijim se obalama podizu ovde-onde lepe baste i na kojem jos i danas ima zivahnih potocara sa nemirnim kolom i vodopadom.
    U okolini su znatni izvori:
    Djiris,Vucevac,Drenovac,Grabovac.
    Nosnja je kao i u drugih planinaca.I ovde u selu nose o vratu lepe udavace zlacane dukate.
    Ovde ima znamenita zaduzbina sarajevskog mitropolita DJ.Nikolajevica,osnovana u tu svrhu,da se od glavnice deli odredjena svota svakoj onoj udavaci,koju tamosnji mesni odbor izabere kao dostojnu toga dara.Ovo traje vec vise godina,od smrti toga dobrotvora,koji je bio rodom iz Jaska,gde mu i danas rodbina zivi.Ovaj je dar kad veci,kad manji od nekoliko stotina,prema broju udavaca u toj godini.
    Lepa slika ovog dobrotvora cuva se u seoskoj skoli,a u crkvi stoji njegova arhijerejska staka.
    Zivot ovog dobrotvora napisao je u zasebnoj knjizici prota Dimitrije Ruvarac.
    Za pola sahata pesice stize se iz sela Jaska u manastir Jazak,gde pociva kivot Svetog cara Urosa.Manastirska je crkva vrlo lepa i ove 1899.godine divno opravljena,a zgrade oko crkve vrlo krasne,kao i svi nasi manastiri sto su ures lepoj i ubavoj Fruskoj gori.Kraj Manastira ima prnjavor sa 28 domova i oko 135 Pravoslavnih stanovnika.Dece za skolu ima 16,i ta pohode seosku skolu.
    Za tri cetvrti sahata na kolima lake voznje,preko brega,kroz parloge od propalih vinogradi,kroz razne useve i vocnjake,stize se u selo Vrdnik.".

  14. #14

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "VRDNIK,

    Selo je ovo dobilo svoje ime od brega,na cijem su podnozju prvi stanovnici poceli graditi svoije kuce.Onaj vrh od manastira s desne strane,preko kojega vodi staza u selo Jazak,i danas nosi to ime,te je ovo ime preslo i na samo selo.Selo je ovo,iako ne tako veliko kao danas po postanku s kraja XIV veka.
    Selo ima vrlo lepu crkvu i 184 doma sa 970 srpskih stanovnika.
    Ima i lepu skolu,koju uredno polazi oko 110 dece.
    Narod je vrlo dobar i pitom,dosta umeren,no u rad svoj nije dosta upucen.
    Vinogradi su,kao i u ostaloj okolini,svugde propali.Vocarstvo nije u napredak poslo,pcelarenje vrlo slabo.I svilena se buba retko neguje i hrani.
    Njive su im veoma mrsave.Zemljiste je prava prljusa,mestimice izmesana sljunkom i krecem.Livade,po dolovima,pokatkad su vrlo lepe i dobre,no ih cesto plavi planinska bujica.
    Nosnja im je kao i u ostalih planinaca,zameriti je da u nekoliko,prema svome jadnom stanju,i preteruju u haljinama,osobito mladje zenskinje,koje vesaju o vrat i poneki dukat ukrasa radi.Medjutim,stanje im je tako,da ne bi smeli ni u cemu terati raskosi.
    Stocarstvo je razvijeno tek utoliko,ukoliko im je potrebno za poslove svoje rodjene.
    Ovde ima vise kamenoloma,krec se pece u vecoj meri,a od poslednje dve desetine ovoga veka napreduje i ugljara,koja je vise manastira i na kojoj po nekoliko hiljada ljudi danas zaradjuju sebi hleba.
    Otkako je poceo zivlji rad na ovom ugljenom majdanu.,otada i zelezna pruga vozi iz Rume do Vrdnika dva puta dnevno putnike i raznu robu.Stanica je ispod manastira Ravanice.
    Zemljiste se deli na potese sa ovim imenima:
    Okop,Drumske njive,Srednji do,Gornji i donji Ceplisad,Gumniste,Narotak,Vuksanove njive,Strmoglavac,Pecine,Begovina,Krusevlje,Fenje, Galambos,Zoravna,Lipovac.
    Svi ovi potesi jesu oranice.
    Nekadasnji vinogradi,a sada parlozi,zovu se ovako:
    Vlajica do,Bekatovo,Gornji i donji Aldov,Lagum,Somnji rep,Murgin tocak,Jorgovan,Belengir,Vranov do,Grba,Kula,Soje,Patarice,Vitezic.
    Livade se pak zovu:
    Spahijske livade,Jankovac,Gornje livade,Gvozdena vrata,Velika medja,Mala pecina,Majdan,Ritic,Rusina,Trska,Za kulom,Ugore,Rekecas,Dobra voda.
    Voca se nazivaju:
    Jermos,Dubocas,Bara,Peskara,Zucalica,Deonice,Majur .
    Sumski potesi su ovo:
    Gaj,Kamenita patarica,Veliko bucje,Jelenova bara,Vrbice,Petrov sestar,Drenovo,Dositijevac,Krapko,Popov breg,Krvavic,Bikoc,Orlovac,Lipova Anta,Dobra voda,Kula,Klenova Anta.
    Sva okolina ovog sela ima vrlo lepu izvor-vodu.Dosta izvora ima po sumi i vocnjacima,a pored manastira je izidana znamenita cesma sa bogatim vrelom.
    Kroz do,ispod sela,pa i kroza samo selo,protece bogat gorski potok,na kojem je nekoliko lepih potocara.Kraj je vrlo zdrav;vazduh uvek zdrav i prijatan;vek i zivot stanovnika moze nas zadovoljiti.
    Od sela Vrdnika do manastira Ravanica ima samo cetvrt sahata pesice po lepom putu.
    Lep opis manastira Ravanice napisao je i izdao godine 1898.tamosnji nastojatelj S.Popic.
    Uz manastir ima prnjavor sa nekih 140 dusa i 40 srpskih kuca.Dece,dorasle za skolu ,ima oko 16,koja uredno polaze skolu u selu Vrdniku.
    Izmedju prnjavora i manastirske porte zasadjen je lep red samih jablanova,sto daje okolini i manastiru samom divan izgled,osobito s brega,kad se dolazi iz Iriga u Vrdnik.To je i za stranca koji prvi put tuda prolazi i za mestanina podjednako lepa slika.Kraj manastira ima vrlo lep i uredan Ravanicki vrt skoro nasadjenih kalema.Tu je i kucna basta.U samom manastiru ima znatna zbirka krasnih likova i bogata knjiznica.
    Od sekla Vrdnika,prekeo neke visoke ravni,za tri cetvrti sahata dolazi se u selo Rivicu.".

  15. #15

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "RIVICA,

    Selo ovo dobilo je ime od izvora koji je u dnu dola,u kojem je selo naseljeno.
    Na dvadeset i pet metara od glavnog puta koji vodi iz Iriga u Stejanovce i dalje u Mitrovicu,ispod nekoliko bujnih vrbovih drveta,izvire poprilicno bogat izvor,koji i dan danas nosi ime Rivac.Od tog je izvora cela ta dolina i sljivici u njoj,pa cak i samo selo dobilo ime Rivica.
    Selo ima lepu crkvu i 142 srpske kuce.Pravoslavnih ima svega 765 dusa.
    Ima i lepu skolu ,koju polazi 102 deteta.
    Narod je vrlo dobar i pitom,drugih narodnosti nema,no je selo nastanjeno cistim ovejanim Srbinom.Zivot im je umeren,a sve potrebe podmiruju iz Iriga u koji mogu za tri cetvrti sahata stici.Zato i nema dana ,kad se bude Rivicana u Irigu.
    O zanatu i trgovini,naravno,ni spomena nema.
    Zemljiste je dve trecine bregovito,a jedna trecina tek ravnica.,gde su oranice i nesto livade.
    Bilo je ovde do 1887.godine i lepih vinogradi,no danas su to sami parlozi,a nesto se zaseva sitnom hranom i kukuruzom.
    Vocarstvo je u srednju ruku razvijeno,osobito se podizu i neguju tresnje,pcelarstvo nikako,a hranjenje,svilene bube vrlo slabo napreduje.
    Nosnja je,kao i u svoj ovoj okolini,"planinska".Govore cisto srpski,a tako isto pevaju pristojne i lepe pesme.
    U okolini ima vise izvora,osobito u dolinama gde su im i sljivici.
    Rogate marve ima za potrebe sela samo,vec vise drze ovaca,a poznati su im i svinji njihovi.
    Imena potesa u ovom zemljistu,ovo su:
    Ceplisad,Parlozi,Gajevi,Kipovi,Kudos,Propust,Svrak a,Donja carina,Gornja carina,Aldov,Jazavac.
    Preko brega za tri cetvrti sahata,stazom kroz oranice i livade,a za pola sahata pravim putem na kolima lake voznje,dolazi se u Irig.".

Strana 1 od 3 123 PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Sta znaci "Nezavisnost" i "Suverenitet"?
    Autor Skidatch_Mraka u forumu Politika
    Odgovora: 8
    Poslednja poruka: 29.03.2012, 18:30
  2. "Napad" ambrozije za desetak dana
    Autor silvia u forumu Spomenar
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 08.08.2011, 00:18
  3. "Nova" i "stara" dijaspora
    Autor irnik u forumu Dijaspora
    Odgovora: 14
    Poslednja poruka: 10.10.2008, 10:20

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •