"30 dana na ubavu putu" - Strana 2
Strana 2 od 3 PrvaPrva 123 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 16 do 30 od ukupno 35
  1. #16

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "IRIG,

    Koliko sam mogao doznati,ime ove varosi dolazi od strane reci koja znaci star.Jedni vele da je madjarska,a drugi tvrde da je turska i da znaci starinu.
    Varosica ova ima tri lepe Pravoslavne crkve tako,da ne znas kojoj pre da se divis po lepoti i ukrasu njenu.Ima 715 srpskih kuca sa 3720 stanovnika.Ima musku i zensku,sa cetir razreda,skolu koju polazi 412 urednih ucenika i ucenica.Mesto je ovo,po pocetku svome,iz prve polovine XV veka.
    Mesto je vrlo cisto i uredno,stanovnici vredni,gotovi na svaki posao.
    Trgovina se drzi vrlo lepo,a i zanatlijstvo se u srednu ruku razvilo.
    Ima svega sto manjoj varosi zivota daje: Ima nedeljni trg,godisnje sajmove,a i svakidasnje potrebe uvek mozes podmiriti.
    Posto je tu kotarska oblast,to je radi odsedanja putnika i naroda sto dolazi podignuta lepa glavna gostionica,a pored ove ima ih jos nekoliko manjih.
    Stanovnistvo je vrlo uredno,a lepa crta koja Irizane krasi,jeste poboznost i gostoprimstvo.
    Nosnja je varoska,prostiji se pak odevaju kao i ostali planinci.
    Obicaji se srpski verno drze i cuvaju.Govore vrlo lepo srpskim cistim jezikom,a i pesma cveta i neguje se u nasem duhu,osobito pre desetak godina dok je bilo vinogradi.
    Okolina je veoma lepa,osobito onaj deo koji se na sumu naslanja.Ovde je ona znamenita cvetna livada,koju spominje blazeni Dositije,izmedju Iriga i manastira Hopova.
    U varosi ima znatna cesma na pijaci,a ima i veoma lepih bunara,sa kojih mestani podmiruju svoje potrebe,inace u okolini,po sljivicima i livadama ima mnogi gorski izvor hladjane vodice,bescen-blago ovog milog kraja.
    Najpoznatiji potoci jesu:
    Budakovacki potok,Grabovacki potok,Kokinjas.
    U Svetoj Nikolajevskoj crkvi ima zapisa na nekim knjigama,da je u proslom veku za vreme kuge bilo tu selo Kokinjas,no da je kugom opustelo i sasvim se raselilo.
    Zemljiste se moze podeliti na 1/3 oranice i livade,a 2/3 vinogradi i sljivici.
    Vinogradi su i ovde unisteni,ali se od pre 5-6 godina pocinju nanovo dizati.
    Vocarstvo je dosta razvijeno,pcelarenje slabo,a svilena se buba neguje u srednju ruku.U mestu je za to podignuta vrlo lepa dudara.
    U veliko se pece u Irigu beli krec,koji stanovnici irsiki raznose na sve strane i gotovo potrebu polovice Srema podmiruju.
    Celo zemljiste se deli na ove potese:
    Budakoavc,Seliste,Klanci,Belengir,Svrka,Runac,Ovsi ste,Batinci goirnji,Gornje polje,Parlozi,Kajnovac,Grabovac,Memijevo,Plavulja, Zaplavulja,Kokinjas,Kukavica,Gornja pustara,Donja pustara,Radinacki do,Donje polje,Batinci donji,Gajevi.
    Na irisko se zemljiste naslanja zemljiste manastira Hopova,koje ima ova imena:
    Kozarnica,Krstasice,Njive,Tursko brdo,Cigan,Krcevine,Seleus,Djeus,Kamen,Podvoj,Zark ovac,Rajkov breg.
    U potesu Kozarnici ima znatan izvor po imenu Slavkovac,a spaja se sa izvorom Djerisom u Krstasici,i tako spojeni daju vodu za cesmu u Irigu.
    Osim ovih znatan je izvor u Ciganu i onaj na livadama,za ciju se vodu s pravom moze reci da je najbolja.Zaliti je samo,sto je ova voda dosta zapustena.
    U ovom mestu ima jedan zavetan dan.To je 10.februara.Taj dan slavi sve stanovnistvo ovoga mesta.Drzi se svecano Bogosluzenje u Svetoj Teodorovskoj crkvi,zato sto je na taj dan prestala kuga,koja je u proslom veku u ovom mestu besnela i celom stanonistvu propascu i istragom pretila.I dan danas pokazuje kameniti krst,na putu od Iriga u Neradin,mesto na kojem su sahranjivani okuzeni i koje se sad zove:Kuzno groblje.
    Od Iriga na kolima lakog vozenja kroza njive i neke sljivike,za pola sahata dolazi se u selo Neradin.".

  2. #17

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "NERADIN,

    Ovo je selo naseljeno bilo jos u pocetku XV veka,o cemu ima jasnog spomena,sem nekih belezaka po starim knjigama u seoskoj crkvi,jos i na jednom vrlo dobro ocuvanom kamenu u seoskom groblju.Taj nam kamen svojim jasnim jos natpisom svedoci,da je tu narod iz sela u ovom veku sahranjivan.
    Ime sela doslo je od stanovnika koji su tu ziveli a nisu imali nekih duznosti npr. da rade odredjene poslove na vlastelinskim zemljama,kao sto su to radili stanovnici okolnih sela.Zbog toga su ih ovi poslednji prekim okom gledali,pa su cak i mesto nazvali Neradin,a stanovnike mu Neradinima.
    Selo ovo ima lepo podignutu crkvu.Ima 170 srpskih domova sa 1020 Pravoslavnih dusa.
    Ima i lepu skolu,koju uredno polazi 102 deteta.
    Narod je pitom,miran i dobar,moglo bi se zeleti da sa malo vise volje prione na rad.
    Kuce su im dosta ciste i uredne,nosnja im je kao i u susednim planinskim mestima.
    Mladici i devojke lepog su rsasta,a zdravlje im je uopste postojano i krepko.Govore i pevaju pesme lepim srpskim jezikom.
    Vocarstvo je dosta razvijeno,pcelarenje slabo,svilena se buba vrlo malo hrani,iako je u okolini dosta dudovih drveta.
    Pre nego sto su vinogradi propali,bilo je u ovom kraju dobrog i lepog vina.Osobito je bilo na glasu crno vino.Danas nema vise starih vinogradi,a novi se vrlo slabo podizu.
    Tri cetvrtine od celog zemljista je sljivik i parlog,a jedna tek cetvrtina oranica i livada.
    U okolini ima vrlo bogatih izvora i nekoliko planinskih potoka,od kojih jedan protece sredinom sela; ima i nekoliko bunara,sa kojih je pijaca voda isto tako dobra,kao i izvorska.
    Okolina je divna,po brezuljcima je jos i danas dosta vinogradarskih kuca i zgrada.
    Zemljiste se ovog sela,po potesima,ovako zove:
    Kajnovac,Grabovac,Doljaca,Grmcara,Cot,Studenak,Kre cana,Mocilo,Provalija,Zadraga,Konjevic,Crvenka,Vra nkova strana,Kanjez,Bukovacki parlog,Kik,Gaj,Orasje,Ljubevac,Orljak,Sadovi,Pesak ,Popis,Jankovac,Vojlovac,Varadinski put,Belo brdo,Gliskova livada,Zmajevac,Karlovacki parlog.
    Kroz ubave vinograde,manje oranice i nekoje vrtove,za pola sahata stize se u cuveni i bogati manastir Grgeteg i u njegov prnjavor.".

  3. #18

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "GRGETEG,

    Kraj ovog manastira ima povelik prnjavor sa 145 Pravoslavnih dusa.Prnjavor ima urednu skolu,koju pohodi do 30 dece.
    Zemljiste ovog prnjavora i manastira,po potesima nosi ova imena:
    Radilovac,Plandiste,Carina,Sadovi,Zverenjak,Rovist e,Veliko voce,Luka,Seliste,Pavlovci,Mali i veliki Vagani,Rastova i Tresnjeva Anta,Kozara,Kamenac,Kalina voda,Pletena Anta.
    Za pola sahata na kolima dospe se iz Grgetega u selo Krusedo.".

  4. #19

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "KRUŠEDO,

    Ime je dobilo od dola u kojem je naseljeno: Krsni do.Selo je bilo nastanjeno pre nego sto su srpski despoti u Sremu despotovali,a Majka Andjelina,despotica srpska,sagradila krasnu,slavnu sebi zaduzbinu,lepu crkvu,koja je i dan danas parohijalna crkva u selu Krsedolu.
    Ima 145 srpskih kuca sa 716 Pravoslavnih dusa.
    Ima i lepu skolu,koju uredno polazi 92 deteta.Uza skolu ima osrednje uredjen skolski vrt.
    Narod je dosta dobar,ali je prilicno neuk svakom poslu i svakom radu.Sredom sela tece gorski potok,bogato natapajuci ceo taj do.Pa,pored svega toga,i vrtarstvo i vocarstvo je tek u povoju.Divan ovaj kraj ceka vestije radine,koji bi u njemu podigli lepe vrtove i bogate rasadnike svakojakog povrca i variva.
    Nekada je vinogradarstvo i ovde cvetalo.Sve do 1880.godine bilo je ovde lepih vinogradi,ali su do danas svi propali,a nov sad se vrlo malo dize.
    O pcelarenju nema ni spomena,a i svilena se buba vrlo malo hrani.
    Stoka se drzi i neguje za potrebu; pre desetak godina napredovase lepa vrsta svinja,ali opsta sadasnja bolest nije mimoisla ni ovo selo.I ovaca je danas mnogo manje,nego pre 20-30 godina.Konji i ostala im marva vrlo je sitna.
    Hrana na njivama je veoma dobra,osobito je na glasu i ceni zob krusedolska.
    Nosnja je ista kao i u ostalim planinskim selima; momci nisu bas visokog rasta,a ni devojke.Ove vesaju,ukrasa radi,o vrat niske dukata.Po tim niskama mozes poznati devojku,iz kakve je kuce.Sve odelo im je iz ducana,tudj posao,a oni ga po skupe novce kupuju,pa zato je ovo jedan od glavnijih uzroka,sa kojih je mnoga i mnoga kuca i porodica propala i do prosjackog,skoro,stapa doterala.
    Zemljiste ovog sela u jednoj je cetvrtini omanji brezuljak,a tri cetvrti je plodna ravnica i njiva.
    Potesi nose ova imena:
    Parlozi,Ovsiste,Duznice,Za osjanicom,Srednji zamet,Siroki do,Vrbara,Topolski do,Cigljana,Asanje,Obale,Pod palankom,Srednji breg,Seliste,Vrstica doljaca,Strana,Gradine,Osjanica,Srebrnica.
    U selu ima vise dobrih bunara,a u okolini znatni su izvori ovi:
    Kod fiskalove vodenice,U vrbari,Donja glava u Osjanici,Na palanki,Vrstic,U Srebrnici.
    U potesu Gradine ima nekih ostataka od zidina i raznog komadja opeke.Predanje govori,da je tu nekada bila crkva i kuca despotice Andjelije.
    Od seoske crkve u Krusedolu nedaleko,odmah na obliiznjem brezuljku,lezi seosko groblje,a iza ovog pruza se voce i lep vrt manastira Krusedola.Iz sela u manastir stazom se moze doci za cetvrt sahata.
    Zemljiste manastira Krusedola i prnjavora deli se na potese sa ovim imenima:
    Gudura,Narotik,Javorovi,Carina,Stodola,Zrvalj,Dobr odo,Arendasica,Selevrenac,Topola.
    Od manastira Krusedola kroz lepi i ubavi do,zasadjen vecinom sljivikom i kroz bogate livade pored cuvenog izvora "Ubavca" za cetvrt sahata laka hoda na kolima dolazis u manastir i prnjavor Velika Remeta.".

  5. #20

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "VELIKA REMETA,

    Zemljiste ovog manastira i prnjavora mu, deli se na ove potese:
    Grgeteski breg,Kameniti put,Velika kruska,Belilo,Sovljak,Sovljak gornji,Srednje brdo,Ludren,Carina,Dascara,Bukicev do.
    U grgeteskoj i remetskoj sumi napreduje osobita vrsta jagoda.Inace,u svima ovim potesima je vocarstvo dosta razvijeno.Grgeteska tresnja,kruska ,jabuka,orasi i ostalo voce,to je prvo, i najbolje prolazi na karlovackoj i novosadskoj pijaci.Covek se mora diviti durasnosti tih grgeteskih i remetskih prnjavorkinja,koje i po ruznom vremenu donose na svojim ramenima voce na pijacu.
    Zaista,vrednoca dostojna opste pohvale!Mnogom i mnogom bi trebalo da one budu ugled i primer,kako se rano rani.
    Narod je vrlo cist,osobito je uredan,a u kuci je svojoj umeren.
    Govori se lepo srpski,a i pristojna se pesma dosta razvila i procvala.
    Ako bi trebalo cemu zamerati,to se sme zameriti onom preterivanju i raskosi u odelu,na koje se silan a potreban novac izdaje.Zameriti se mora i onom stetnom i opasnom beljenju i rumenisanju lica,cime se skodi prirodnoj lepoti.Inace, narod je telesno lepo razvijen.Opasnih bolesti ovde vrlo retko.
    Pijaca voda je vrlo dobra,a mislim da vazduh nigde nije zdraviji.Svega sto je milostivi Bog dao,a priroda deci svojoj namenila,svega toga u ovim je krajevima u izobilju.I psenice,i vina,i smoka je zadosta u svakog cije su ruke zlatne a pamet neporemecena.
    Iz Velike Remete,pored znamenite pustare Bankovaca,koja je svojina manastira Grgetega,na kolima po lepom putu,dolazi se za po sahata u selo Satrince.".

  6. #21

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "ŠATRINCE,

    Selo je dobilo ime otuda,sto su mu prvi stanovnici kopajuci i oruci,po celo letnje doba proziveli u zemunicama i pod satrama,oko velikog bunara,koji je i danas u zivotu nasred dola,u kojem je selo naseljeno.
    Leto su tu zivovali,a kad su sabrali letinu i svrsili svoje poslove,vracali su se na zimnicu u selo Krusedo,Maradik ili Male Radince,koja su sela u blizini toga zemljista.Tako je to bilo sve do pocetka prosloga veka.Tada su poceli dizati na tom zemljistu kuce pa su i svoje selo tako nazvali,posto su ih susedi njihovi i dotle tim imenom zvali.Stalno se naselili oko 1713.godine.
    Narod je dobar i veoma vredan,zivi dosta u cistoti,a nosnja mu je kao i u okolnim mestima.Svi su ratari.Vocarstvo se neguje samo po vrtovima i dvoristima.Pcelari se neznatno.Prilicno se hrani svilena buba.Zivina,osobito patke i guske,ovde jako napreduju i neguju ih i drze,te ovo prilicnu korist mestanima donosi.
    Najvise se neguje rogata marva i svinji,manje konji,a ovca u srednju ruku.Nekad se ovde uveliko sadio duhan,danas mu nema ni traga ni spomena.
    Govor im je lep,cist.Pesma umerena.U ovom je selu isto toliko inoveraca,koliko je i Pravoslavnih.I oni su svi ratari.
    Pijaca je voda iz bunara;u okolini,u dolu,ima dva vrlo dobra izvora.Kroz selo protece planinski potok.
    Za tri cetvrti sahata na kolima,kroz lepo uredjen i drvetima zasadjen put,kroz plodne njive i livade dospeva se u selo Radince-Male.".

  7. #22

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "RADINCE - MALE,

    Ime ovog sela postalo je otuda,sto su prvi stanovnici imali neke duznosti prema tadasnjem vlastelinstvu,morali su u odredjeno doba kao radini na vlastelinskom zemljistu neke poslove vrsiti.Otuda je i selo tih radina dobilo ime Radinci,a mali se zovu za razliku od Velikih Radinaca.To je selo udaljeno jedan sahat od grada Mitrovice,blize planini.Selo Mali Radinci naseljeno je jos 1670-80. godine.
    Selo ovo ima lepu crkvu.Ima 280 Pravoslavnih stanovnika sa 53 srpske kuce.U selu je uredna skola,koju uredno polazi 50 dece.A ima i nekoliko inovernih porodica.
    Velika je zalost,sto je vecina zemljista u rukama stanovnika varosi Rume,koja je udaljena od Malih Radinaca tri cetvrti sahata.I u vreme zetve i kukuruznje berbe,sve to zberu rumski stanovnici,kao plod svoga truda,i u svoje koseve svezu,a Malo-Radincani su vecinom tudji radini,osim nekolicine,izmedju kojih se istice kuca Kalica,koja je u celoj okolini na lepom glasu.
    I selo i cela okolina ima vise omanjih brezuljaka.Celo zemljiste protece lep gorski potok,duz kojega ima vise lepih izvora.Zemljiste je uopste vrlo plodno.Osobito su im lepe bogate livade,da ih se covek sit ne moze nagledati.Imaju i tako lepo pasace polje,da mu nema ravna ni u kojem susednom selu.
    Vocarstvo i vrtarstvo je slabo razvijeno,samo oko kuca i u dvoristima.Pcelarenje je vrlo slabo:jedva ako se nadje koja kosnica.I svilena se buba vrlo malo neguje.U selu ima lep skolski vrt.
    Stocarstvo je dosta razvijeno,konji i rogata marva u srednju ruku,bolje napreduju ovci i svinji.
    U selu i okolini ima vise bunara,cija se voda ni malo ne razlikuje od vode sa gorskih izvora.
    Kroza selo prolazi glavni put,koji vodi iz Rume preko Krusedola u Karlovce i dalje.
    Narod je ovde vrlo pitom i dobar,nosnja mu je kao i u drugim planinskim mestima,govori lepo i cisto srpski,a i pesma mu je pristojna.
    Svi se srpski obicaji verno cuvaju i drze.
    U radu su gotovi na svako poduzece.Sve potrebe podmiruju iz Rume,kuda nose na pijacu zivinu,jaja,smok i sve ostalo.Selo je obgrljeno sa sviju skoro strana zemljistem i oranicama vlastelinstva rumskog.
    Zemljiste ovog sela,podeljeno na potese,ima ova imena:
    Bugarsko polje,Brestovi,Petrovcic,Svodol,Revidol,Lestanje,P anjevi,Mandra.
    Putevi sto u selo vode,a prema njima i pojedine strane ovako se nazivaju:
    Cerje,Mali Crkvenac,Veliki Crkvenac,Pregrevac,Nogavica,Gornji red.
    Na sredini sela ima lep kamenit krst,a u dnu sela,i s jedne i s druge strane,lepo ozidani bunari.Ukraj sela ima i dudara.
    Na lepom putu kolima za sahat vozenja dospeva se u selo Maradik.".

  8. #23

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "MARADIK,

    Ime ovog sela uzeto je od strane reci,koja u srpskom prevodu znaci : "ostatak".
    Selo ovo ima lepu i tvrdo sagradjenu crkvu,oko koje stoji u lepom redu nanizano 118 srpskih kuca sa 754 Pravoslavna stanovnika.
    Ima svoju skolu,koju uredno polazi 98 dece.
    Dve petine od celog stanovnistva su inoverci,po narodnosti Madjari.
    Zemljiste je ovog sela vecinom u ravnici,a jedna trecina dolovi i manji brezuljci.
    Do 1888.godine bilo je po bregu i nesto vinogradi,ali ih je filoksera sve unistila.Po dolovima ima vrlo lepih sljivika.U vecoj meri ima ovde oraha i jabuka,a manje krusaka i ostalog voca.
    Vocarstvo je razvijeno u srednju ruku,vrtarstvo slabije,pcelarstvo neznatno.Svilena se buba vrlo malo neguje.
    Stocarstvo dosta napreduje,osobito rogata marva,konji vec slabije,ovca neznatno,a svinji sve do 1892.godine vrlo dobro,ali se te godine useli i u ovo selo nesrecna bolsest te proredi ovo blago.
    Narod je dosta zaostao u svom poslu,pa zato se i ne moze govoriti o napretku ovoga sela.
    Zemljiste je dosta plodno.Hrana je vrlo lepa,osobito je maradicka zob na glasu i trazena je na svakoj pijaci.
    Zivina se i smok iz ovoga sela u vecoj meri,preko cele godine,prodaje na karlovackoj i iriskoj pijaci.
    U selu se govori lepo srpski.Svi se srpski obicaji cisto i brizljivo cuvaju i drze.
    Nosnja je kao i u ostalim planinskim selima.U selu i u okolini ima nekoliko bunara,sa kojih je pijaca voda vrlo dobra,a po dolovima ima i lepih gorskih izvora,kao sto su u : Senjskom dolu,Djevusu,Kabakuti,Gornjem Selistu,Pacanovcima,Brdezu.
    Zemljiste,podeljeno na potese,ima ova imena:
    Brdez,Kratine,Barica,Gladnos,Za Krstom,Za drumom,Sevara,Za kruskom,Mlecike,Duzine,Novi Sevinjak,Stari Sevinjak,Pasnjak,Tri Ante.
    Ovde se nalazi mesto koje zovu : Humka nad Krivajom (ogroman piramidalni praistorijski tumul,prim.felix) ,a u narodu zivi ovako predanje:
    Kad su Turci pre 200 godina krstarili po Sremu,imali su ovde iznad sela svoj glavni stan i Bogomolju.Kad su kasnije potisnuti morali ostaviti Srem,onda su u tom begstvu silno blago ovde zakopali,koje niko do danas nije podigao.
    Vrlo cesto,a najnovije pre 18 meseci,bilo je tu iskopavanja tako,da su jednog dana u zoru mestani naisli na neke ljude,strance,koji su tu blago trazili i dok su ovi to prijavili mesnom poglavarstvu,stranci su se okanuli kopanja i razbegli se.Ali od seljana niko ne sme da kopa,jer u selu veruju,da ce svako,ko se usudi kopati,na mestu mrtav ostati.
    Ti se ostaci od turskih opkopa i danas jos vide s desne strane pri ulazu u Maradik od Gladnosa.
    Na kolima lake voznje,preko plodnih njiva i poneke cvetne livade,za jedan sahat prispe se u selo Indjija.".

  9. #24

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "INĐIJA,

    O imenu ovog sela ima vise misljenja ili nagadjanja,od kojih cemo mi izneti samo ova,kao vaznija.
    Danasnja Indjija naseljena je u prvoj polovini XVIII veka.Jedan zapis na Svetom Jevandjelju u tamosnjoj crkvi svedoci,da je to bilo godine 1746.Naselise je Srbi iz Beske,Krcedina i nekoliko porodica,za koje se i danas zna,iz Backe iz sela Kulpina.
    Za vreme turskih ratova tim su putem prolazile vojske izmedju Zemuna i grada Varadina;na sredini,otprilike,toga puta behu silni hanovi,medju kojima bese i jedan znatniji,gde su se vojnici odmarali i Bogu molili.
    Kod Turaka je jutarnja molitva najjaca,najtoplija,i mesto gde se ta molitva svrsava,nazivaju oni Indji-han.Dakle,otuda je i okolina,gde je bio taj han,a na kojoj se selo naselilo kasnije,nazvana: Indjija.
    Nama Sremcima pak poznato je,da se u celoj okolini rumskoj,po svim obliznjim mestima,vrlo rado upotrebljava recca "indi".To je stara slovenska rec i znaci : dakle.
    Zemljiste,na kojem je Indjija naseljena,jeste okrajak izmedju stare vojene krajine i zemljista dva vlastelinstva: ilockog i rumskog,dakle u XV veku,kad su prvi stanovnici Indjije opsestarili svoj potes,uzviknuli su : "Indi ja" tj. dakle ovo ja za sebe uzimam.To je onaj potes,koji se i dan danas zove Indjija.To je svojina vlastelinstva,a lezi izmedju Beske i Indjije,gde se i sad nalazi mnogi ostatak od stare Indjije.Tako se nadje poneki grob,oruzje,ognjiste,jame za zitnice te ponekoja zemunica.
    U arhivi manastira Krusedola ima spomena,da je srpski despot Jovan 1496.godine poklonio istom manastiru nekoliko sela,medju njima i selo Indjiju.Otuda je i ovo novo naseljeno mesto uzelo svoje ime od pustare,koja se od davnina tako nazivala.
    Do godine 1825. stanovali su u Indjiji cisti Srbi Pravoslavne vere.Posle ove godine pozvalo je vlastelinstvo neke Cehe da se tu nastane.Ovi dodju,ali se od neke bolesti pobole i nakon kratkog vremena poumiru.Od godine 1830. stizali su,sve u vecim masama,Nemci iz raznih krajeva i tako nadmasise srpsko stanovnistvo ovoga mesta.
    Selo ima vrlo lepu srpsku crkvu i 106 nasih kuca sa 660 Pravoslavnih dusa.
    Lepo uredjenu skolu polazi uredno 96 srpske dece.Narod je ovde vrlo pitom i dobar,a posle izdrzane napasti cuva danas svaku stopu zemlje,koja im je od starijih u nasledje ostala.
    Trgovina,zanati i vestine,ukoliko su u rukama nasih ljudi,znatno napreduju.Vecina stanovnistva je poljski privrednik.
    Vinogradarstvo je do godine 1889. propalo,nanovo se malo dize.Vocarstvo,pcelarstvo,svilarstvo u srednju ruku.
    Stocarstvo se neguje,ukoliko je potreba sela.Do pre neku godinu negovani su vrlo mnogo svinji,ovaca je pak malo.Zivina,osobito patke i guske,drzi se veoma mnogo,jer je kraj kao stvoren za to.Pijaca se voda crpe iz bunara.
    Kroz selo tece dosta znatan potok,a kraj sela,s jedne i s druge strane,ima povecih bara.Vrtarstvo je razvijeno.
    U selu ima "Srpska zemljoradnicka zadruga".
    Ovo selo ima vrlo zivu,urednu nedeljnu pijacu.
    Narod nas govori lepo i cisto srpski,a i pesma mu je dosta ziva.Nosnja mu je vecma nalik na planinsku.I momci i devojke lepog su rasta,a i stariji su im cisti i uredni.Kuce su im dosta lepe,a zenska vrlo dobra i mudra kucanica.
    Svi se srpski obicaji lepo cuvaju,a kad bi poneki put bila kakva zabava,i ona bi nosila na sebi cisto srpski tip.
    Zemljiste ovog sela,podeljeno na potese,ima ova imena:
    Krcevina,Krivaja,Rupine,Ljukovo,Okop.
    Ovo su sve oranice,u Ljukovu ima nesto vinograda,pa i poneki vocnjak.Livada ima vrlo malo.
    Od Indjije,na kolima obicnim hodom,za sahat i po,preko Banstola,stize se u Karlovce.".

  10. #25

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "KARLOVCI,

    Ima dva misljenja o postanku imena ovoga mesta.U XIII veku imao je ovde srpski kralj Dragutin svoj letnjikovac (konstantovan na brdu Matej,prim.felix) ,izmedju dve doline,poznate danas pod imenom: Matej i Remetica.Ovamo je on cesto i kao vladar dolazio u lov sa svojim gostima i velikasima.Posle,kad se u mir povukao,najradije je ovde stanovao,pa je i stalnu strazu svojih lovaca,na protivnoj strani od Dobrilovca,imao.Ti su lovci bili na Strazilovu (otkuda je ta dolina dobila ime) i poznati su bili u celoj okolini kao "Kara-lovci".Otuda su i prvi stanovnici,koji uz njih u lovu pristajahu,nazvati tim imenom,a tako isto i njihovo mesto dobi ime :Karlovci.
    Drugo je misljenje ovo:
    Kad se u XIV veku Karlo Robert iz kuce Anzuvica u mir povukao,nastanio se na svom zamku u donjem Dunavu,ukrasivsi ga i povecavsi ga.Sa njegovim dolaskom podiglo se u toj okolini i mesto pod imenom: "Caroli vicus",sto znaci Karlovo selo,te otuda posle Karlovci t.j. Karlovi naseljenici.
    Mesto ovo ima tri lepo sagradjene parohijske crkve,od kojih u Sveto Nikolajevsku dolazi i svagdasnji mitropolit karlovacki.
    Ima svega do 1000 domova.Srpskih pak do blizu 700 sa 2500 Pravoslavnih dusa.
    Ima uredna osnovna skola sa cetir razreda; tu skolu uredno polazi 254 deteta.
    Ovo je mesto do godine 1880.,dok vinogradi behu u dobrom stanju i dok ih filoksera nije unistila,lepo napredovalo i zivelo,ali od tog doba teska ga nevolja tisti i pritiskuje.
    Zemljiste,za vinograde vrlo zgodno,danas vrlo male koristi donosi.Nov sad vinograda napreduje tek u srednju ruku,posto mnogo troska staje,a i ne napreduje prema ocekivanju.
    Vocarstvo je manje razvijeno,vrtarstvo jedva za mesnu potrebu,pcelarstvo nesto,svilarstvio netznatno.
    Stocarstvo samo za domacu potrebu,rogata marva tek za dnevni smok.Inace sve se domace potrebe podmiruju sa nedeljne pijace,dosta zive,na koju dolaze stanovnici okolnih sela,donoseci ono sto imaju na prodaju poreko cele godine.
    Narod je pitom i dobar.Prilike su bile uzrok,da su se u narodu odomacile neke mane.Naime,dok su vinogradi napredovali,dolaziio je silan radenik iz bela sveta ovamo.To su bili vecinom ljudi najnize vrste.S njima je u dodir dolazila svaka kuca,svaka porodica.Zato se u mestu zadrzalo od tih radenika dosta opacine,naime psovke i ruznih reci.Te su mane vidne,mozes ih sresti na svakom koraku,pa zato je i tesko iskoreniti ih.
    Mesto je veoma zdravo,ima sve uvete za miran zivot.Vazduh je ovde cist i uvek svez.Pijaca je voda vrlo dobra.Ima,kao nigde u okolini,bogatih cesama,vrela i bunara.
    Nosnja je uopste varoska,pa i najprostiji su pogotovu izjednaceni u svemu.Prema zalosnim prilikama raskos je velika,a stednje je veoma malo.
    Trgovina i zanatlijstvo slabo napreduje; od onog doba,kad su Karlovci spojeni zeleznicom sa Novim Sadom,i najsitnija se roba podmiruje sa strane.
    Svi se narodni nasi obicaji vrlo lepo cuvaju.svi stanovnici,bez razlike,govore cisto srpski,a i srpske pesme svi odreda pevaju.
    U Karlovce,tu srpsku varos,dolazi silan gost sa svih strana prostranog Srpstva,osecajuci se ovde kao medju bracom svojom.
    Tu je srpska patrijarsija,Bogoslovija,gimnazija.Osim drugih mesta tu je za radoznalog putnika i stranca i mio grob omiljenog pesnika nam Branka na ubavu Strazilovu.Uopste celo mesto ima tip srpske varosi.
    Zemljiste,podeljeno na potese,nosi ova imena:
    Kraljev breg,Matej,Sikirica,Kuvalovo,Tabaciste,Remetica,Kr ivi Banstol,Dikina gudura,Okop,Krivac,Cusilovo,Larmin cot,Lipovac,Krstusevina,Dobrilovac,Vrhovi,Liplje,K urjakovac,Dobosevac,Beljesevo,Dimsin do,Esikovac,Bocka,Popisano brdo,Cerat,Doka,Manastiriste,Avala,Zaguljanac,Rasa ,Seliste,Zanos,Dimsina gudura,Vezirac,Slavina bara,Rovine.
    Sa svih strana u okolini ima znatnih kamenoloma.
    U mestu su mnoge cesme i bunari,u celoj pak okolini ima,po vocima i livadama,pravih gorskih izvora.
    Ugodnih setalista ima u samoj varosi,a i cela je okolina vrlo prijatna i mila.Putevi i staze su svugde bezopasni,pouzdani.Okolni su bregovi srednje velicine.
    Prijatnom stazom,preko dva brega i jednog dola,za tri cetvrti sahata pesice,a inace kolima oko ovih bregova za jedan sahat lakog hoda,dolazi se kroz livade i vocnjake,a danas i poneki sad vinograda u Bukovac.".

  11. #26

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "BUKOVAC,

    Ime ovog sela postalo je otuda,sto je i danas,a u predjasna vremena jos i vise,sva okolina obrasla bukovom sumom.Zato je i mesto gde su se prvi stanovnici naselili prozvano Bukovac.Selo je naseljeno u prvoj polovini XVIII veka,sto potvrdjuju mnogo spomenici na starom groblju iznad sela.Tesko je tacno odrediti,je li pre toga bilo kakvih stanovnika u tom dolu.A i danas se nalaze ostaci od starih gradjevina,i s jedne i s druge strane sela,osobito u potesu Seliste.Tu se cesto iskopa po koje parce i ostatak radenickog orudja i komadici starih opeka.
    Danasnje selo ima vrlo lepo ukrasenu crkvu na najlepsem mestu u selu,oko nje 223 srpske kuce sa 1075 Pravoslavnih dusa.
    Ima urednu skolu sa cetir razreda,koju polazi 194.deteta.
    Selo je ovo cisto,svaka je kuca lepo sredjena prema polozaju istog mesta.
    Narod je uredan,no u svakom njegovu radu vidi se pregalacka njegova priroda i krvna zestina.Inace je veoma vredan i marljiv pregalac.
    Pre nego sto su od 1885.-1889. godine vinogradi propali,bio je ovde mnogo bujniji zivot.Nanovo se sadi vrlo malo.Vocarstvo je lepo razvijeno.Osobito je na glasu tresnja bukovacka,koja je vec o Spasovu danu u najboljem jeku te selu prilicno koristi donosi.Vrtarstvo je slabije,pcelari se neznatno,a i svilena se buba neguje vrlo retko.
    Stocarstvo je razvijeno samo u toliko,da se domaca potreba podmiri.I u narodu i u okolini vlada opravdano misljenje,da Bukovcani teraju najlepse i najdurasnije volove.Krave muzare,iako je mao zemljista i slabo pase,opet se u velikom broju neguju.Ovaca,koza i svinja u manjoj je meri.Zivine je,naprotiv,dosta.
    Sve se potrebe ovoga mesta podmiruju sa pijace karlovacke i novosadske,a vredne,Bukovkinje opet svaki dan,a osobito u nedeljne pijace,donose u obe ove varosi od pocetka do kraja sve sto ovim pijacama treba preko cele godine,kao : voce,smok,varivo,osobito u zimnje doba.Mnoga kuca u Bukovcu samo tako opstati moze.Muski trguju s drvima,koja seku u svojoj,kamenickoj i grgeteskoj sumi,pa ih preko cele godine u recene varosi donose.
    Narod se nosi cisto i uredno.Odelo im je planinsko.Zenskinje se krasi katkad i poduzim nizom zlacanih dukata,vise nego u okolini ostaloj.
    Govore lepo i cisto srpski,a pesma im je bujna i lepa.Mladez je veoma lepog rasta,a i muski i zenski su na glasu sa svoga lepog pevanja.
    Poneka kuca u selu tako je cista i lepo namestena,da bi se i najbolji gost,ma iz kojeg se kraja vinuo Bukovcu,mogao pohvaliti zgodnim boravkom kod tih gostoljubivih domacina,pa bi mu se omilio stanak medju njima.
    Selu se dolazi samo sa dve strane,od Karlovaca,stazom i kolima,i od Varadina,podignutim 1897.godine,novim putem.Selo je sasvim u dolu,opkoljeno odasvuda bregovima,zasadjenim plodnim vockama,vrtovima i ponekim vinogradom.
    U selu je dosta oskudica u pijacoj vodi.Najznamenitiji je izvor u dnu sela od strane karlovackog Strazilova.Ima jos i nekoliko bunara,a u okolini su znatni ovi izvori:
    Vilina vodica,Masna Djupa,Rakin izvor,Stubljina,Pomukara,Bravcev bunar.Popov izvor.
    Zemljiste ovog sela deli se na potese sa ovim imenima:
    Avala,Astal,Badanj,Veljevo,Vojkovica,Vezirap,Vilin a dolina,Golo brdo,Grobljiste,Guvna,Direk,Duguljac,Javornata gudura,Jazbine,Kalina gudura,Kestenova gudura,Kirtos,Kozara,Koracevac,Kosovinjak,Latova njiva,Lovranjski breg,Manastirski breg,Meses,Meletina strana,Okruglica,Parlog (Ovo je veoma lepa visoka ravan od 170 jutara u velicini ) ,Perine gudure,Plandiste,Povuzak,Popradine,Provalije,Surdu k,Seliste,Torinjski breg,Tresnjevica,Crkviste,Sevinci,Siroka gudura i Livade.
    Vazduh je ovde vrlo svez,pravi planinski.Ljudski vek dostize duboku starost,osobito vek zena.
    Do pre 1816.godine ovo je selo bilo cisto srpsko,a od to doba iz susednog inovernog majura varadinskog prirascuje po neka tudjinska kuca,ali je broj takih malen.
    Iz Bukovca na kolima pored grada Varadina za sahat hoda,dospe se u Kamenicu,udaljenu od Varadina na Dunavu po sahata.".

  12. #27

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "KAMENICA,

    Selo ovo dobilo je svoje ime od mnogih kamenih majdana,koji se u okolini prema sumi svuda redom nalaze.
    Selo je iz XIV veka.Ima spomena,da su se u to doba znatni ribari naselili tu i duz Dunava ribu lovili.Po kazivanju pak najstarijih zivih ljudi,oni su od svojih dedova slusali,da je staro selo bilo blize sumi,o cemu i mnogi ostaci svedoce.Zna se pak,da je jos u XIII veku ovde bio stan nekih Tatara,koji su po okolini pustosili i znatnu stetu Sremu nanosili,pod vodjom svojim Kadanom,o cemu ima spomena i u predanju kod mestana.
    Selo ovo ima veoma lepu crkvu od samog tesanog kamena,divno izradjenu.Ima 196 srpskih kuca sa 988 srpskih Pravoslavnih dusa.Ima skolu sa cetir razreda,koju uredno polazi 95 dece.
    Selo je vrlo zdravo,pa zato u mesecima juniju pa do septembra,mnogi stranci dolaze ovamo da ovde leto letuju.
    Sem mnogih prirodnih darova i lepota,selo je bogato i sa pijacom vodom,bunarima i izvorima u mestu i okolini.Od tih zasluzuju spomena ovi:
    Ladna voda,U vocu kod Andrije Marica,Gripovac,Paragov,Crkvina (za ovo mesto kazuje predanje,da je staro selo jos u III veku tu nastanjeno bilo) ,Bunar u malom dolu,Bunar u ataru Matorci,Izvor Pendrevis,Izvor Rovanja,Izvor na Tresnjevcu,Izvor na Sirinama,Izvor na Livadama,Bunar u Miselugu,Vojnova voda,Ivina vodica,Bajickin bunar,Vlastelinska cesma.
    I znamenit je usred sume Ajducki izvor,zatim cesma na Vencu.
    Celo selo pije ove zdrave i vrlo lepe vode,a neki deo kuca koje su pored Dunava,uzimaju i dunavsku vodu za upotrebu.
    Narod je vrlo pitom,dobar i dosta marljiv u svakom poslu i radu.Za osobitu je pohvalu njegovo pregalastvo oko podizanja novih vinogradi.Oni mogu u tom biti primer i ugled celoj okolini.
    Odelo i nosnja uopste je kao u okolnim planinskim mestima.Sve sto im treba tudja je rukotvorina.Jedino sto nose od domaceg platna belo rublje,sve drugo kupuju iz Novoga Sada.
    Pod planinskim odelom razume se za muskinje ovo:kaput,caksire,prsluk,od svakojake materije,za koju se placa ponekad i do 8 forinti po metru.Obuca su cipele,a sesir kao i u svakog boljeg od 2-3 forinte,i u tom se odevanju toliko nadmecu,da je to glavni uzrok propadanju neke kuce i porodice,jer se poneki siromasan ne da ni momku iz kuce ni prvom gazdi.
    Zenskinje nose gotovo isto ono sto i najbogatije,samo sto se unekoliko u kroju razlikuju i sto ratarska moma ne nosi sesira na glavi,i ne nosi suncobrana,vec lepezu i rukavice iste boje,koje je i lepeza.Svila i kadifa je i u najsiromasnijim svatovima ukras veselom kolu i drugim igrama.
    Ova je planinska nosnja svuda po selima duz Dunava;po nosnji odmah mozes planinca i planinkinju poznati.
    Trgovina je i zanat u zastoju;utoliko ih ima,ukoliko je preko potrbno za ovo selo.
    Vocarstvo je jako unapredjeno,jer ces na novosadskoj pijaci videti od ranog proleca do mrkle jeseni i zime Kamencanina sa korpama i kotaricama,prepunim svakojakog voca i grozdja.Vrtarstvo samo za domacu potrebu.Pcelarenje neznatno;svilena se buba neguje vrlo retko,posto drugi poslovi vise koristi donose.
    Vinogradi su ovde izginuli izmedju 1885.-1890.godine,ali se sada opet znatno dizu,i ima nade,da ce skorim doci vreme te ce u Kamenici biti opet onoliko vina,koliko ga je bilo pre 10-20 godina.
    Dok nije bilo parnih mlinova,Kamenica je bila poznata sa svojih vodenica: i potocara, i podunavskih.Danas toga nema,odrzala se tek poneka.Kroz selo protece bujni gorski potok.
    Kroz selo vodi vrlo lep put od Varadina ka Iloku,isto tako od Varadina Vencem kroz sumu Irigu i dalje Mitrovici.Venac je put mio i prijatan za svakog putnika.Divan mu je izgled sa obe strane,a osobito kad se blizi Kamenici,spustajuci se plahom Dunavu,te je redak putnik koji se nece ustaviti kod cesme usred ovog lepog puta.Svako ko prvi put ovuda prolazi,mora se,hteo ne hteo,zadiviti ovome putu.
    Zemljiste ovog sela,podeljeno u potese,nosi ova imena:
    Kip,Bocke,Duboka Provalija,Gornja Provalija,Mala Kamenica,Rtiljevo,Grigovac,Paragov,Stolica,Novo selo,Plandiste,Klisa,Matorci,Mali do,Cardak,Pendrevis,Staro selo,Rovalja,Kirtos,Sirine,Tresnjevac,Livade,Kurja kovac,Progon,Tatarsko brdo,Alibegovac (1716.godine bio stan i logor) ,Miselug.
    U Kamenici ima vrlo lep vlastelinski vrt,koji je na glasu sa lepote svoje i koji cela okolina,preko leta,rado pohodi.Nekad je tu bila i na glasu pivnica,pa i hladna kupka.
    Od Kamenice do Varadina,duz dunavske obale,vrlo je prijatna setnja,koja traje tri cetvrti sahata.Na sredini toga puta je Ivina vodica,vrlo prijatna i vrlo dobra za pice,a i inace u tom kutku kraj Dunava ima vise lepih izvora.U toj duzi,Dunavu na dogledu,ima dosta krasnih letnjikovaca,vecinom novosadskih stanovnika.Osobito je lep letnjikovac Plavsica,Vukicevica i drugih.
    Od Kamenice na kolima obicnog vozenja ima tri cetvrti sahata do sela Ledinci.".

  13. #28

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "LEDINCI,

    Ime sela uzeto je po prvim stanovnicima,koji su se sa ledina kraj Kamenice doselili u ove klance.
    Prvi stanovnici poceli su graditi sebi stanove nedaleko od druma na pola sahata u planinu.To je mesto i danas oznaceno kamenitim spomenikom pred ulaskom u selo,gde je nekad i crkva bila.Natpis se unekoliko moze procitati.Osim toga,ima ovde podignut i drveni krst.
    Drugo mesto,na kojem je selo naseljeno bilo,jeste ona ravnica u potesu Klisi,gde i dan danas ima rusevina od stare crkve,koja je bila posvecena Svetom Velikomuceniku Prokopiju,pa je i do danas ostao obicaj,da se taj dan u selu svetkuje.
    A treca je naseobina danasnje selo.
    Pocetak naseljavanja bio je u XIII veku.O tome je doskora svedocio kamen u sumi,no ovaj je danas nemarom i nepaznjom sasvim izlupan,i samo su ostaci od njega ostali.Starica Sofija Milosevic,koja je 1897.godine umrla u svojoj 85. godini,govorila je uvek,da se vrlo dobro seca,kad je tom kamenu mnogi stranac dolazio,sa njega nesto citao i zapisivao,u vreme kad njoj ni dvadeset godina ne bejase.
    Selo ovo ima sada vrlo lepu crkvu sa 252 srpske kuce,u kojima zivi 1305 Pravoslavnih dusa.
    Ima i lepu,musku i zensku,skolu sa cetir razreda,koju uredno polazi 120 dece.
    Selo je ovo odvajkada cisto srpsko.
    Narod je vrlo dobar i raden.Sve mu je u redu i cistoti,a uvek se brine o svom odrzanju i napretku.
    Od sviju struka zarade,najvise je razvijeno vocarstvo.Imao sam prilike uveriti se,da poneki gazda do 200 forinti godisnje katkad uzme samo za tresnje,a ovde je svakovrsnog voca od ranog proleca do pozne jeseni,sa cega i stanovnici veliku korist beru.Vinogradi se isto tako vredno dizu,a vrtarstvo je,iako je zemljiste dosta skuceno zbog silnih bregova,vrlo bujno.Pcelarstvo manje neguju,jer imaju precih poslova,a svilenu bubu retko ko hrani.
    O trgovini i zanatu ne moze ni govora biti; samo najpotrebnije mozes tu,u selu,dobiti,inace se sve kupuje u Novome Sadu,gde su mestani ovi,tako reci,svaki dan.
    U selu je u izobilju pijace voide.Osim nekoliko bunara ima svuda i znatnih cesama,a kroz celo selo protece bujan sumski potok.
    U ovom se selu veoma cisto srpski govori,a i pesma peva.Nosnja je planinska.Mome se krase nizom zutih dukata tako,da u neke taj adidjar vredi po nekoliko stotina.
    Narod je veoma lepog rasta,potpuno zdrav i razvijen.Prava je milina,gledati kolo u ovom selu i stasite momke i vite mome u njemu.
    Svi obicaji srpski cuvaju se,a crkvu i veru iznad svega ljube.
    Pogdegde bi i popravke trebalo,negde i lecenja,ali im se to oprostiti moze.
    Gostoljublje je pravo srpsko; ima nekoliko kuca koje zaista hvale zasluzuju.
    Zemljiste,po potesima,nosi ova imena:
    Klisa,Cukale,Madzerca,Krkljus,Salovaca,Brestovi,Pr ovalija,Guvna,Oranice,Delovi,Zbeg,Kicanj,Sandorova c,Sevinjak,Sentic,Liparje,Torine,Duznice,Kalonica, Divljakovac,Livade u ritu,Kisanjski potok,Lipova voda,Mali rit,Bukovaca,Sociviste,Livadice,Kudeljiste,Dabravi na,Stojin grob,Bubanja,Seliste,Topole,Deonice,Ugljara,Kisnje va glava,Mesecki.
    Iza sela u sumi ima majdana,gde se u odredjeno vreme jako kamen vadi.Vozenjem toga kamena,lepu krajcaru zasluzuju mestani.
    Od pravog druma do sela put je na kolima dobra po sahata,no u zimnje doba,a i inace dosta je neugodno voziti se tim putem.
    Zapadno od Ledinaca preko brega za tri cetvrti sahata hoda lezi lep stari manastir Rakovac.".

  14. #29

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "RAKOVAC,

    Kraj ovog manastira ima cisto srpsko seoce sa 95 srpskih kuca,u kojima zivi 530 Pravoslavnih dusa.
    Urednu skolu pohodi 68 srpske dece.
    Narod je pitom i dobar.Zivi isto kao i Ledincani.
    Zemljiste ovog sela i manastira,podeljeno na potese,ima ova imena:
    Salaksija,Belengir,Dumbovo (anticki pagus Josista,prim.felix) ,Marin do,Arsin do,Stolice,Cardak,Stojin do,Krvavic,Kesten,Banja,Plana,Lisajiv vrh,Gradac,Djurdjev do,Gradacko polje.
    Osim mnogih izvora po sumi,vocnjacima i dolovima,poznata je cesma u Marin dolu,gde se narod svagda,a najradije o Usekovanju skuplja.Tako isto znatan je izvor u sumi,poznat pod imenom: Banjski izvor.
    U sumi ima bogatih kamenih majdana,koji veliku korist donose mestanima,kad izvoze na drum i na Dunav kamen iz njih.
    Odavde se kolima,pravim drumom,obicnim hodom,stize za tri cetvrti sahata u selo Beocin.".

  15. #30

    Odgovor: "30 dana na ubavu putu"

    "BEOČIN,


    O tome kako je postalo ime ovog sela pricaju ovo:
    Pred istim selom i danas ima,a nekad ih je bilo i vise,furuna koje su krec pekle.Ovaj se krec raznosio po celoj okolini Srema,Backe,a donekle cak i Banata.Taj bogati rudnik krecnog kamena cinio je svu okolinu belom.Otuda su i oni koji su krec raznosili prozvani Beocinci,pa i njihovo selo nazvase susedi im najblizi: Beocin.Tako prica prosti narod,a tom se pricanju moze verovati.Bar ja mislim,da je ono istinito pa i oprvadano.
    Ima nekih kooji govore da je ime Beocin od nekih kaludjera,koji su bele haljine nosili,nosili,dakle beo cin.Koliko sam mogao cuti,ovo tvrde crevicki Sokci,navodeci da su fratri nekad ovde imali svoje vinograde.Ti su fratri,po njihovom kazivanju,dolazili ovde iz Iloka i Sarengrada.
    Selo ovo ima vrlo lepu crkvu i 232 srpske kuce sa 1107 Pravoslavnih dusa.
    Ima dve lepo uredjene skole sa cetir razreda,koje polazi 130 dece uredno.
    Narod je dobar,blag,marljiv za svoje poslove.Zivi dosta u cistoti i uopste svugde je red.
    Stari su vinogradi propali,nov pak sad vrlo malo se dize.Vrtarstvo je slabije razvijeno,a vocarstvo se dize i neguje marljivo.Pcelarenje je neznatno,a svilarstvo tek u povoju.Stocarstvo neguju za svoje potrebe,tako i zivinu.
    Narod u ovom selu izvozi mnogo kamen,u odredjeno vreme izvozi drva iz sume,kad je veca seca,te otuda znatnu zaradu vuce.
    O trgovini i zanatu malo imamo reci,jer se samo najpotrebnije u selu kupuje,ostalo se sve donosi iz Novoga Sada.
    Selo je cisto srpsko,govori se lepo i cisto srpski,a i pesma peva,svi se srpski,obicaji drze i cuvaju svojski.
    Odelo im je kao i u ostaloj okolini kod planinaca.
    Ljudi su lepog rasta,snazni i potpuno razvijeni,miloliki; obicno ih krase lepi brkovi i dobradnik.Lica su vecinom smedjeg,a kose i obrva crnih.Zenskinje je bujnog i krepkog zdravlja.Vek im je obican,duboka je starost redja.
    Selo ima vrlo dobru planinsku vodu.
    Kroz selo protece gorski potok.Potoci imaju ova imena:
    Dumbovacki,Casorski,Ragulja.
    Znatnije vode i izvori su ovo:
    Dobra voda,Bukova vioda,Drenovac,Ladna voda,Ajdukovac,Brankovac,Popov levak,Leska,Gornja voda,Bukva,Matorac,Bela voda,Preobrazenska,Marija,Planta,Kurjakovac.
    Zemljiste po potesima nosi ova imena:
    Cigljane,Bastine,Kip,Alasovac,Grujina stana,Vrkinjas,Nemcevac,Ragulja,Tuljos,Casor,Mator ac,Jerdelj,Podgorac,Lepinje,Dolovi,Viskalovac,Sako tinac,Tancos,Klisa,Brkinjas,Jelesevo,Gologlava,Bel o brdo,Salas,Ostra glavica,Preka medja,Planta,Ravanj,Dumbovo.Drenovac,Bukovina,Osov lje,Fasinara,Cerovac,Tijevci,Crvena krecana,Javor,Lipanovac,Cuknja,Opsiste,Brankovac,C andrevici cot.
    Od sela Beocina prijatnim putem i stazom izmedju dva povisa brega dolom pored nestasnog sumskog potoka kroz vocnjake,dolazi se u lep i veoma uredjen manastir Beocin,koji usamljen stoji na lepoj ravnici sa krasnom i kucom.Na samom potoku,malo dalje od manastira,sagradjena je mala kapela.
    S leve strane manastirske crkve grob je milog nam pesnika Jovana Grcica-Milenka,koji se rodio i umro u Cerevicu.Kraj kapele,opet,grob je bas pred vratima,cestitoga igumana Dionisija Cupica,koji je stekao osobitih zasluga za manastir Malu Remeticu,s one strane Fruske Gore,koja je do pre 6 godina bila uz Beocin.
    Iz sela Beocina,na kolima,obicnim hodom,stize se za tri cetvrti casa u Cerevic.".

Strana 2 od 3 PrvaPrva 123 PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Sta znaci "Nezavisnost" i "Suverenitet"?
    Autor Skidatch_Mraka u forumu Politika
    Odgovora: 8
    Poslednja poruka: 29.03.2012, 18:30
  2. "Napad" ambrozije za desetak dana
    Autor silvia u forumu Spomenar
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 08.08.2011, 00:18
  3. "Nova" i "stara" dijaspora
    Autor irnik u forumu Dijaspora
    Odgovora: 14
    Poslednja poruka: 10.10.2008, 10:20

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •