Izleti po Vojvodini (i blizu nje) - Strana 2
Strana 2 od 2 PrvaPrva 12
Prikaz rezultata 16 do 18 od ukupno 18
  1. #16

    Odgovor: Izleti po Vojvodini (i blizu nje)

    JUŽNIM OBODOM DELIBLATSKE PEŠČARE


    Na kraju 'ekspedicije' u sam jugoistočni ugao Banata, krenuli smo od Bele Crkve prema Kovinu putem koji ide južnim obodom Peščare. Ovde su slike od izlaska iz Banatske Palanke pa na zapad do sela Gaj.

    U Južnom Banatu ima najviše sačuvanih drvoreda dudova.


    Pored puta smenjivali su se slični ali ipak različiti slikoviti pejsaži. Bio je početak oktobra pa je vegetacija bila u žutim bojama.

    Na jednom od slikovitih mesta zastao sam da slikam, a video sam da nism jedini: pored puta je bio ostavljen još jedan automobil (a i taj sa registarskim tablicama NS!). Nazirale su se dve osobe koje su očigledno krenule u pešački foto-safari. Mžete ih uočiti i na slici.

    Usporio sam, pa zatim stao zbog krda goveda koje se pojavilo na putu. Ispostavilo se da idu na pojilo.


    Zaustavio sam jednog traktoristu i proverio: voda je bila reka Karaš.

    Kanal DTD koji počinje kod Novog Bečeja a u Dunav se uliva kod Banatske Palanke. Na jug pogled ide do Homoljskih planina.[/CENTER]

    Kanal sam slikao četiri minuta posle Karaša (tako kaže vreme koje je aparat zabeležio). Inače, gde god smo naišli na kanal, bilo je i pecaroša ili samo ljubitelja vode. Ovde, u Južnom Banatu kanal DTD je vrlo široka voda, pogodna i za ozbiljnija plovila.

    Koji kilometar dalje je ova tabla. Postupio sam prema uputstvu sa nje: slikao sam ispod same table plavi čičak - Echinops ritro (što sam kasnije utvrdio). I ovaj čičak, ne veći od petodinarke, je endemska vrsta.


    DUBOVAC

    Malo selo Dubovac je na obali Dunava. Tačnije: selo je odvajeno nasipom od reke, rukavaca i ritova.

    Dubovac je poznato izletište, na kartama ribolovnog i nautičkog turizma.

    Na obali Dunava je malo vikend-naselje.


    Iza naselja je rukavac Dunava. U vodi su panjevi posečene šume koja je rasla na obali. Kako sam zaključio (a one koje sam pitao nisu baz znali nešto pouzdano da mi kažu) šuma je trajno poplavljena kad je formirano Đerdapsko jezero. Jezerska voda je relativno stabilne visine i to je omogućilo stablima vrba da i ovako, trajno u vodi prežive.

    Uz put su česti nagoreli dudovi. Prema mom poznavanju te vrste drveta, ovaj je star izmedju 150 i 200 godina, znači iz vrema kad su dudovi sadjeni zbog industrije svile koja je u ovom delu Vojvodine bila veoma razvijena.

    Gaj

    Ovaj prikaz završavam dolaskom u Gaj.

    Nama iz Bačke, onima iz Srema ili i iz severnog Banata ovaj deo Vojvodine nije jako podoban za jednodnevne izlete. (To naročito ako do odredišta ne vozite bez zaustavljanja, što ja ne radim, već zastajem gde god nešto zanimljivo primetim). No, i pored udaljenosti, vredi doći i na jednodnevni izlet, a ima i mogućnosti za pristupačan smeštaj više nego u nekim drugim krajevima Vojvodine.
    Poruku je izmenio yige_gui, 31.01.2015 u 01:49

  2. #17

    Odgovor: Izleti po Vojvodini (i blizu nje)

    DELIBLATO


    ''Deliblato je locirano na periferiji lesne zaravni, na mestu gde se ona spaja s lesnom terasom, na 90 do 110 metara nadmorske visine. Deliblatska peščara je udaljena 2 kilometra od severnih delova naselja, dok je zapadna ivica naselja određena dolinom Obzovik - bare.

    Deliblato se nalazi na kružnom putu Pančevo - Kovin. Od Mramorka je udaljeno 6 kilometara, a od Kovina 9 kilometara. Kroz peščaru vodi put do Bele Crkve...

    2002. godine Deliblato je imalo 3.488 stanovnika. Najbrojniju etničku grupu čine Srbi i Rumuni .''

    U glavnoj ulici je bunar i pumpa sa dva klipa za vadjenje vode iz velike dubine. Postavljen je oko 1850. godine


    ''...Prvi pisani podaci datiraju iz 1660. godine i po njima naselje je verovatno nastalo za vreme Turaka i spominje se kao srpsko. Verovatno je veći broj doseljen pod grofom Đurđem Brankovićem i patrijarhom Aresnijem Čarnojevićem. U ratovima Austrije i Turske Deliblato je pretrpelo znatna oštećenja, tako da je nakon proterivanja Turaka ostalo samo 16 domaćinstava. Deliblato je izgrađeno 1689.godine, sa školom i crkvom od brvana i dasaka...'' (Sa sajta SO Kovin)

    Rumunska pravoslavna crkva sagrađena je 1925.


    ''Srpska Crkva Prenosa moštiju Sv. Nikole podignuta je na teritoriji koju je zahvatala Vojna granica u Banatu, na brežuljku sa koga dominira selom. Bila je to prva bogomolja u okolini, obnovljena u baroknom stilu. To je jednostavna, tipizirana građevina sa nevelikim tornjem na zapadnoj strani, čiji je ikonostas 1778. oslikao Jakov Orfelin koji je, uz Teodora Kračuna, naš najznačajniji predstavnik baroka u slikarstvu, što ikonostasu ove crkve daje posebnu vrednost...''

    Crkva je spomenik kulture velikog značaja.

    Kameni krst označava mesto na kome je bila prvobitna crkva.

    Pored crkve je nekoliko zgrada (medju kojima je i stara škola) koje su, po svemu sudeći, izgrađene u vreme Vojne granice.

    Već od Srpske crkve se vidi jedan od 'zaliva' jezera Kraljevac koje se zavuklo izmedju dve grede na kojima su sagradjene ulice.


    Jezero Kraljevac.

    ''...Obale jezera najvećim delom su čiste i uređene i načičkane drvenim nadstrešnicama sa klupama i stolovima. Napravljena je i takmičarska staza za sportski ribolov, a duž nje je planirano postavljanje ribolovačkih platformi, kao i električnog osvetljenja...''


    ‘’Usred banatske pitomine, u Deliblatskoj peščari nalazi se jezero Kraljevac. Prostire se na 160 hektara, a od septembra 2003. godine proglašeno je specijalnim rezervatom prirode i stavljeno je pod zaštitu države. Blagodareći podvodnim izvorima i jedinstvenim plivajućim ostrvima, većim i od hektara, delovi površine ovog jezera ne mrznu ni pri najvećim zimama. Zbog toga je Kraljevac postao dragoceno stanište raznih močvarnih ptica, gmizavaca, pa i nekih svetski ugroženih vrsta poput slepog kučeta ili stepskog skočimiša, kojeg sem u Deliblatskoj peščari nema više nigde u svetu...''


    ''...Jezero Kraljevac je veštačka akumulacija. U proseku je duboko oko 2,5 metara, mada je oko brane dubina veća od 8 metara. Najveći deo jezera „okovan“ je trskom, dno je puno panjeva i krša, pa ribe ima kao pleve. Zbog čestih ulova kapitalnih primeraka amura, šarana i štuke, jezero se nadaleko pročulo i redovno ga opsedaju ribolovci iz cele Srbije. Od 2001. godine jezerom Kraljevac gazduje Udruženje sportskih ribolovaca „Deliblatska peščara“...''


    ''...Kuriozitet jezera Kraljevac su plutajuća ostrva. Ima ih nekoliko, a najveće je površine od skoro dva hektara. Ova ostrva se pomeraju kako vetar duva i predstavljaju pravu atrakciju. Sličnih ostrva u Srbiji jedino još ima na Vlasinskom jezeru. U letnjem periodu površina jezera Kraljevac prekrivena je vodenom paprati i lokvanjima, što je odlika izuzetno čistih voda. Zdravu floru i faunu ovog jezera u poslednjih nekoliko godina upotpunile su i vidre.’’ (Zvanični sajt Deliblata)


    Vodica posvećena Usekovanju glave sv. Jovana.[/CENTER]

    ''Vodica u Deliblatu nastala je, prema usmenim kazivanjima, kada su se momci vraćali kolima u gluvo doba noći sa igranke u obližnjem Dolovu. Na putu im se pojavilo kolo milostivih (vila). Glavna milostiva je rekla kočijašu da skrene s puta, inače će rđavo proći. On je nije poslušao, već je konje naterao na milostive i povredio neku od njih.
    Glavna milostiva je rekla kočijašu da neće moći da siđe s kola kad se vrati kući. To se i dogodilo. Na ulasku u kuću, pošto je otpratio drugare, kočijaš nije mogao da otvori kapiju jer su mu se noge oduzele. Neka vračara mu je rekla da na mestu gde je sreo milostive neko od njegovih ukućana iskopa bunar i da se tom vodom pere pa će ozdraviti. Posle njegovog isceljenja narod je počeo da dolazi na lekovitu vodicu. Sagrađena je i kapelica nad njom...''

    Deliblato je na mene ostavilo veoma prijatan utisak: uredno selo smešteno na obodu visoravni iznad jezera sa okolinom koja se ipak razlikuje od većine vojvođanskih pejsaža. Obod Deliblatske peščare ipak daje bitan tom pejsažu ali i ukupnom utisku.

    Selo i okolina su jednako lepi i prijatni za prošetati se i malo razgledati.

    Nalazim na podatke da se u Deliblatu organizuju i manifestacije (interesantne kako za meštane tako i za turiste) vezane za berbu groždja a ovih dana će biti i pihtijada.

    Verujem da je Deliblato već sada, a i da će još više biti, odredište interesantno ne samo za ribolovce nego i za izletnike.
    Poruku je izmenio yige_gui, 31.01.2015 u 01:51

  3. #18

    Odgovor: Izleti po Vojvodini (i blizu nje)

    Perkov salaš, Fruška gora

    Ime: 3.jpg Pregleda: 1082 Veličina: 89.3 KB

    bio je topao septembarski dan.. krenule smo iz Novog Sada put Pančeva ne bi li se na vrijeme pridruzile ostatku ekipe sa blogerijade koja se tamo odrzavala.. ekipa valjda nece zamjeriti ako malkice zakasnimo.. Nevenche mi je otkrila pravi mali dragulj ~ Perkov Salash ~ skriven na obroncima Fruške gore, blizu Iriga, okruzen predivnom prirodom, kukuruznim poljima i vinogradima.. ma milina za sva culna osjetila.. salash je star preko 100 godina.. ime nisu birali no su ga dobili po nekom clanu porodice, kako se to onomad radilo.. kuca je prepuna detalja, starih sitnica koje su se nekad svakodnevno koristile, a danas u mnogim kucama skupljaju prasinu negdje po tavanicama.. tu vrijeme kao da je stalo vecina nas koji su iole imali doticaj sa selom sjecaju se tih stvari.. ovo mjesto je idealno za jednodnevni odmor od grada i gradske strke.. uz iće i pice tu mozete pazariti domace proizvode poput pekmeza, vina, i naraFski rakije te uzivati u ljepotama prirode i prijatnom razgovoru sa domacinima koji zaista imaju svasta da kazu, pogotovo deda domacin (sa slike) koji vas doceka u izvornoj narodnoj nosnji..

    Ime: 4.jpg Pregleda: 964 Veličina: 96.9 KB

    ma divota, kazem vam ja.. na ovom salasu, ovi dragi ljudi cuvaju svoju tradiciju i ne dozvoljavaju da uspomene padnu u zaborav!


    Ime: 5.jpg Pregleda: 859 Veličina: 61.4 KB

    Ime: 6.jpg Pregleda: 902 Veličina: 90.9 KB
    moomoo meee jooouu

Strana 2 od 2 PrvaPrva 12

Slične teme

  1. 10 signala da je prevara blizu
    Autor alokin74 u forumu Ženski kafić
    Odgovora: 9
    Poslednja poruka: 10.12.2009, 15:30
  2. Tvrđave u Vojvodini
    Autor Invisibleman u forumu Vojvođanski bircuz
    Odgovora: 10
    Poslednja poruka: 10.08.2008, 22:43

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •