JUŽNIM OBODOM DELIBLATSKE PEŠČARE
Na kraju 'ekspedicije' u sam jugoistočni ugao Banata, krenuli smo od Bele Crkve prema Kovinu putem koji ide južnim obodom Peščare. Ovde su slike od izlaska iz Banatske Palanke pa na zapad do sela Gaj.
U Južnom Banatu ima najviše sačuvanih drvoreda dudova.
Pored puta smenjivali su se slični ali ipak različiti slikoviti pejsaži. Bio je početak oktobra pa je vegetacija bila u žutim bojama.
Na jednom od slikovitih mesta zastao sam da slikam, a video sam da nism jedini: pored puta je bio ostavljen još jedan automobil (a i taj sa registarskim tablicama NS!). Nazirale su se dve osobe koje su očigledno krenule u pešački foto-safari. Mžete ih uočiti i na slici.
Usporio sam, pa zatim stao zbog krda goveda koje se pojavilo na putu. Ispostavilo se da idu na pojilo.
Zaustavio sam jednog traktoristu i proverio: voda je bila reka Karaš.
Kanal DTD koji počinje kod Novog Bečeja a u Dunav se uliva kod Banatske Palanke. Na jug pogled ide do Homoljskih planina.[/CENTER]
Kanal sam slikao četiri minuta posle Karaša (tako kaže vreme koje je aparat zabeležio). Inače, gde god smo naišli na kanal, bilo je i pecaroša ili samo ljubitelja vode. Ovde, u Južnom Banatu kanal DTD je vrlo široka voda, pogodna i za ozbiljnija plovila.
Koji kilometar dalje je ova tabla. Postupio sam prema uputstvu sa nje: slikao sam ispod same table plavi čičak - Echinops ritro (što sam kasnije utvrdio). I ovaj čičak, ne veći od petodinarke, je endemska vrsta.
DUBOVAC
Malo selo Dubovac je na obali Dunava. Tačnije: selo je odvajeno nasipom od reke, rukavaca i ritova.
Dubovac je poznato izletište, na kartama ribolovnog i nautičkog turizma.
Na obali Dunava je malo vikend-naselje.
Iza naselja je rukavac Dunava. U vodi su panjevi posečene šume koja je rasla na obali. Kako sam zaključio (a one koje sam pitao nisu baz znali nešto pouzdano da mi kažu) šuma je trajno poplavljena kad je formirano Đerdapsko jezero. Jezerska voda je relativno stabilne visine i to je omogućilo stablima vrba da i ovako, trajno u vodi prežive.
Uz put su česti nagoreli dudovi. Prema mom poznavanju te vrste drveta, ovaj je star izmedju 150 i 200 godina, znači iz vrema kad su dudovi sadjeni zbog industrije svile koja je u ovom delu Vojvodine bila veoma razvijena.
Gaj
Ovaj prikaz završavam dolaskom u Gaj.
Nama iz Bačke, onima iz Srema ili i iz severnog Banata ovaj deo Vojvodine nije jako podoban za jednodnevne izlete. (To naročito ako do odredišta ne vozite bez zaustavljanja, što ja ne radim, već zastajem gde god nešto zanimljivo primetim). No, i pored udaljenosti, vredi doći i na jednodnevni izlet, a ima i mogućnosti za pristupačan smeštaj više nego u nekim drugim krajevima Vojvodine.