JOGA i SPORT
Prikaz rezultata 1 do 5 od ukupno 5

Tema: JOGA i SPORT

  1. #1

    JOGA i SPORT

    Ne postoji sportska disciplina koja posle napornog rada ne traži opuštanje i istezanje...Više od dvadeset godina se bavim sportom i ne mogu da kažem da sam imao bolji način za opuštanje i istezanje od Hata Joge. Ova indijska disciplina ogleda se u načinu disanja i zauzimanju određenih položaja telom.

    Disanje je veoma značajan činilac u sportu. Od pravilnog disanja zavisi naše zdravlje psihička i fizička spremnost u savlađivanju otpora..Hata joga ima sistem disanja koji se naziva kompletno disanje, sastoji se iz tri dela, a rukovodi se potpunim izdisajem, udisajem, zadržavanjem daha i izdisajem..

    Ako neko želi da proba vežbe disanja, treba to da uradi na mestu koje je bogato kiseonikom ( park, šuma, otvoren prostor ) a ako ne može da stvori takve uslove može to učiniti i ispred otvorenog prozora..Dalji uslov za pravilno disanje je da vam kičma i glava budu u prirodnom, pravom položaju..možete sedeći, ležeći pa i stojeći..najbolje sedeći..kada ste zauzeli vaš položaj, izbacite sav vazduh iz pluća i stomaka, zatim polako uvlačite vazduh kroz nozdrve puneći prvo stomak u istom nastavljenom ritmu širimo rebra i podižemo ključnjače..zadržavamo dah onoliko koliko nam prija ( kao početnik ) a zatim ispuštamo vazduh na sledeći način: prvo uvlačimo stomak, zatim skupljamo rebra i na kraju spuštamo ključnjače..

    Kada praktično isprobate ovakav način disanja, onda treba da se uverite da je pored pravilnog disanja, ritam glavni faktor uspostavljene ravnoteže..i da to nije nimalo lako..
    Formula jogi disanja je 1:4:2.. to praktično znači da će te uzeti vazduh za neko vreme ( u sekundama ) , da će te taj isti vazduh zadržati četiri puta više a da će te ga izbaciti u dva puta većem vremenu od unetog.. Svako sebi šteluje vreme u skladu sa trenutnim psiho-fizičkim stanjem a poštujući formulu... Treba voditi računa da se ne silite i previše naprežete..budite umereni ali uporni i redovni..

    Koristi od ovakve jednostavne vežbe su neprocenjive..probajte

  2. #2

    Odgovor: JOGA i SPORT

    Pred spremanje velikih sportskih događaja, sportisti uglavnom rade na svojoj fizičkoj spremi...Od dobre kondicije umnogome zavisi vaš rezultat..štednja snage i povremeno, kontrolisano, maksimalno angažovanje u toku neke sporstke aktivnosti, direktno zavisi od vašeg disanja..
    Ja sam uspeo, radeći vežbe disanja, da svoju fizičku spremu da podignem za 25%od uobičajne....i ne samo to..uspeo sam kontrolisanim disanjem da zadržim sve one mentalno-emocionalne procese koji vam se mogu dogoditi u toku neke sportske aktivnosti a koje odnose mnogo energije...

    O pravilnom disanju zaista ima mnogo napisanih knjiga..ali samo praktična primena može čoveku pokazati da li ono funkcioniše ili ne..

    E, sad zamisli Srbin radi vežbe disanja Indijske joge..?? Teret je pogroman..nije to u modi..ma koliko dragoceno bilo..
    Čovek će sam odlučiti šta mu u životu najviše odgovara... mi srbi volimo provereno dobre stvari.. ali samo u pojedinim oblastima..na primer BMW, Mercedes.. a ja volim jogi disanje..

    neka ovo radi znanja , možda nekom i zatreba..

  3. #3

    Odgovor: JOGA i SPORT

    Nakon vežbi disanja nije loše uraditi par položaja koji su jako važni za naše unutrašnje organe..Po mom mišljenju čovek ne treba da se opterećuje indijskim nazivima, već treba shvatiti i praktično upotrebiti svaki položaj.. ja se rukovodim sa nekoliko vežbi koje u mojoj ličnoj praksi pokazuju rezultate..možda će prijati nekom od vas.. osobe koje imaju zdravstvenih problema sa žlezdama , srcem i povišenim krvnim pritiskom trebaju da konsultuju svog lekara pre nego što na svoju ruku rade bilo koju od jogi vežbi..

    Stav skakavca (poluskakavac), stav luka , stav kobre i sveća..

    Ove tri vežbe se uglavnom izvode zajedno u toku jednog vežbanja..Od njihove pravilne primene u mnogome zavisi njihovo dejstvo..stav skakavca je mnogo zahtevna vežba i prvo se radi poluskakavac dok se ne postigne mogućnost za pun polžaj....

    Stav Skakavca ( pun i polu položaj )

    Legnemo licem okrenuti prema zemlji tako da nam čelo dodiruje prostirku, tj. pod. Ruke stavimo pored tela, a šake stegnemo u pesnice koje nam ujedno služe kao podupirači..Izvršimo potpuni udah na nozdrve, zadržimo dah i podižemo obe noge uzad, nagore koliko je to moguće a pritom vam trup ostaje zalepljen na zemlji. Važno je da noge budu sastavljene i da se pri maksimalnom mogućoj visini zadrže onoliko koliko vam prija.. U tom trenutku pokušajte da osetite donji deo leđa i karlicu..zatim izvršimo izdisaj i u isto vreme spuštamo noge nadole..ponovite onoliko puta koliko vam prija..

    Poluskakavac se radi na isti način samo se prvo radi jednom pa onda drugom nogom..prvo treba raditi ovu vežbu jer je mnogo lakša...

    Ova vežba utiče na rad probavnih organa..obnavljaju se jetra, bubrezi i creva.. jedan od najefikasnijih načina za probleme sa zatvorom...



    Stav Luka

    Legnemo na pod, licem okrenuti prema podu.. izvršimo udah kroz nozdrve i uhvatimo se iza za članke nogu.. Izvijemo se u struku tako da nam telo dobije oblik luka. Ostajemo u tom položaju i dišemo..čim osetimo veći napor spuštamo se dole..

    Ova vežba je idelano sredstvo protiv gojaznosti..jača kičmu i vrlo brzo nadoknađuje energiju..dobra je za pauze u nekim vrlo važnim sportskim aktivnostima kao mogućnost nadoknade energije.. podstiče rad štitne i grudne žlezde..

  4. #4

    Odgovor: JOGA i SPORT

    Stav kobre

    Ležimo licem okrenuti prema podu. Noge treba da su sastavljene. Postavimo ruke ispred sebe, u širini ramena, šake su dlanovima okrenutim prema zemlji. Izvršimo udisaj na nos i polako dižemo glavu, ramena i gornji deo trupa, vodeći računa da se ne podiže i donji deo trupa, već da se oseća pregib u donjem delu kičme. zadržite dah koliko vam prija i svest usmerite na mišiće koji vas drže u toj poziciji. Ruke treba da služe tek toliko da se ne vratite nazad na pod..


    Stav sveće

    Možda,najvažniji položaj u yogi za naš organizam jer se koristi celo telo..Ležimo okrenuti leđima prema podu. Ruke se nalaze pored tela dlanovima prema zemlji. Noge su skupljene i opružene. Sada polako udišemo i dižemo noge ne savijajući kolena do iznad glave. zatim izdižemo trup na gore praveći pregib samo u vratu. Brada treba da je priljubljena uz grudi. ispuštamo vazduh i nastavljamo da u tom položaju dišemo trbušno. Ostajemo koliko nam prija i zatim se lagano vratimo suprotnim putem na zemlju. Ostanemo nekoliko minuta u čistom ležećem položaju i tek onda ustanemo.Prilog 1839
    Poruku je izmenio Vlada Vasic, 20.11.2008 u 11:19

  5. #5

    Odgovor: JOGA i SPORT

    Nasla sam ovaj interesantan clanak o disanju u joga vjezbama pa sam htjela podijeliti s vama. Ovaj nacin disanja se moze primjeniti i u svakodnevnom zivotu.


    Disanje u jogi

    Dragan Lončar, učitelj joge

    Čovek se rađa s udahom i napušta telo s izdahom. Dah je saputnik naše duše. Disanje je prema tome, više od prostog širenja i skupljanja pluća.

    Bili mi toga svesni ili ne, disanje se neprekidno odvija tokom dvadeset četiri časa. Dah je naše najveće bogatstvo i bez njega ne bismo mogli da živimo duže od tri minuta. Međutim, nije svako disanje i pravilno disanje. Jogičke tehnike daju precizna uputstva kako treba disati.

    Danas ljudi uglavnom dišu površno. Ako obratite pažnju, videćete da je dah kod većine ljudi isprekidan i neujednačen. Takav neprirodan ritam disanja nastao je kao posledica tenzije formirane u grudnom košu. Taj grč je očigledan u držanju tela, ukočenosti vrata i ramena, odslikava ga i facijalna ekspresija itd.

    Površno grudno disanje je kod većine postala navika i odražava fizičke i mentalne probleme i tenzije koje polako ali sigurno prelaze u hroničnu prenaglašenu stimulaciju simpatičkog nervnog sistema. To dovodi do ubrzanog rada srca, povećanog krvnog pritiska, digestivnih i ekskretornih smetnji, hladnoće u šakama i stopalima. Nedostatak kiseonika u krvi ogleda se u potrebi ljudi koji površno dišu da s vremena na vreme duboko udahnu ili zevaju, kako bi nadoknadili hroničnu glad za vazduhom.

    Kada smo u uspravnom položaju, najviše krvi nalazi se u donjim režnjevima pluća. I to je još jedan od razloga zbog kojeg ljudi površnog načina disanja osećaju potrebu za kiseonikom. Naime, srednji režnjevi pluća pri takvom disanju dobijaju dosta kiseonika, ali u njima nema dovoljno krvi kako bi došlo do neophodne razmene gasova u alveolama.

    Čak ni dodatna ventilacija pluća nije dovoljna da zadovolji potrebu organizma za kiseonikom, usled siromašne cirkulacije krvi u srednjegrudnom delu pluća. Nije čudo da smo nastojeći da dođemo do potrebnog kiseonika prinuđeni da duboko udahnemo, ali ovog puta punim plućima.

    Joga počinje onda kada polako, duboko i svesno udahnemo vazduh.


    Fiziološki učinak
    Pre nego što objasnimo neke od tehnika disanja u jogi, da pogledamo šta je zvanična medicina otkrila kada je reč o kompleksnom fiziološkom učinku respiracije. Poznati učitelj joge, Belgijanac Andre Van Lisbet u svojoj knjizi Učim jogu, navodi interesantna zapažanja dvojice doktora, Fritschea i P. Hegera, o korelaciji između dubokog disanja, koje se toliko potencira u jogi i krvotoka. Pluća pored svoje dobro poznate funkcije služe i kao sisaljka za venoznu krv. Učinak isisavanja, usisavanja, nastao kao posledica dubokog disanja, predstavlja jednu od najvažnijih korelacija između dubokog disanja i krvotoka. Velika vena koja dolazi iz jetre i neprekidno izliva krv u srce, pravilno se prazni usisavanjem koje obavljaju pluća pri disanju.


    Ako jetrena venozna krv ne teče slobodno, jetra otiče, krv navaljuje sa neugodnim protivdelovanjem na cirkulaciju krvi koja dolazi iz probavnog trakta, pa dolazi do poremećaja u varenju. Duboko i polagano disanje gotovo neprestano razbija to nagomilavanje krvi u jetri, jer pluća doslovce, usisavaju preteranu količinu krvi koja se nagomilala u jetri a koja se izliva u desni deo srca.

    Prema istraživanju doktora Hegera, upravo u trenutku kada pluća sadrže najviše vazduha, sadrže i najviše krvi. Zato je duboko i polagano disanje snažan pokretač cirkulacije krvi u organizmu. Duboko, mirno i ujednačeno disanje ne deluju samo na cirkulaciju krvi, već se njegovi efekti očigledni i na autonomni nervni sistem. Da bi do toga došlo potrebno je produžavati izdah.

    Idealno je kada su izdah i udah u odnosu 2:1. Znači, postepeno vežbom doći do toga da izdah bude dva puta duži od udaha. Da podsetimo, disanje se obavlja isključivo kroz nos, kao što je većina tehnika disanja u jogi.

    Poznata je međuzavisnost brzine otkucaja srca i disanja, tzv. respiratorna aritmija, pri kojoj srce sporije kuca pri izdahu nego pri udahu. Ona je prirodna. I ako prvo počnete sa dugim i što potpunijim izdahom, nakon kojeg sledi lagan i dubok udah, pogotovo ako ste u opuštenom stanju, vrlo brzo ćete se osvedočiti u delotvornost ovog osnovnog pristupa kod joga disanja, kada je reč o svesnom uticaju na autonomni nervni sistem.

    Produžen izdah ne samo da odmara srce, već i smanjuje volumen zaostalog vazduha u plućima, smanjuje psihičku tenziju i oslobađa nas napetosti i anksioznosti. Još jedan praktičan primer delovanja tzv. respiratorne sinus aritmije jeste disanje kada napućimo usne, praksa koju decenijama savetuju lekari kod opstruktivnih plućnih poremećaja. Ali, ona deluje upravo zahvaljujući produženom izdahu.

    Iskusnom učitelju joge je jasno da se isti efekti postižu i disanjem kroz nos kada se izdah produžava a pred kraj izdaha se blago kontrahuju abdominalni mišići, kako bismo što više vazduha izbacili iz pluća.

    Ova objašnjenja odnose se na ritam disanja koji joga preporučuje a koji treba da bude ujednačen i lagan. Uvek počinjemo sa doslednim izdahom, pre nego što krenemo sa laganim i dubokim udahom. Međutim, to nije sve. Videli smo da donji režnjevi pluća pri površnom grudnom disanju ostaju neaktivni, a po volumenu su najveći, drugim rečima, ostaju neiskorišćeni, a mi uskraćeni za toliko potreban kiseonik.


    Abdominalno disanje
    Ne samo u jogi već i u drugim tehnikama koje dolaze sa Istoka, isticana je vrednost abdominalnog disanja. Ovo disanje osim što opušta, predstavlja jedan od najaktivnijih pokretača krvotoka, tvrdi Van Lisbet. On navodi da je dijafragma drugo srce, jer njeni pokreti poput klipa, pune osnovu pluća i obilno usisavaju venoznu krv. Samo pomeranje dijafragme prema dole pri udahu, blago masira i tonifikuje organe gornjeg abdomena. Dolazi do dekongestije jetre i pojačava se peristaltika creva.

    Abdominalno disanje je veoma korisno i blagotvorno i svako može da ga usvoji, uz malo vežbe. Najbolje je početi sa vežbanjem iz ležećeg položaja kada su svod dijafragme i abdominalni organi malo podignuti u odnosu na stojeći položaj, što povećava pokretljivost dijafragme i uslovljava da se pri izdahu lakše oslobađamo zaostalog vazduha u plućima (preciznije: dolazi do redukcije ekspiratornog rezervnog volumena).

    To nam omogućava da se udahnuti vazduh obogaćen kiseonikom meša u plućima sa manjom količinom zaostalog vazduha (jer se tidalni volumen pluća pri svakom udahu meša sa manjom količinom funkcionalnog rezidualnog kapaciteta), tako da više ne osećamo potrebu da dišemo duboko i brzo.

    Evo kraće instrukcije i opis vežbe: lezite na leđa, dlan desne šake stavite na gornji deo abdomena a leve preko leve strane grudnog koša. Počnite da dišete samo abdomenom, koji počinje blago da se nadima kada se pri udahu dijafragma spušta prema dole. Dlan leve ruke treba da vas opomene kada ili ako počnete da dišete srednjegrudnim delom pluća, koji u ovom delu vežbanja treba da ostane pasivan. Kada ste završili sa udahom, pri izdahu, sledi splašnjavanje gornjeg dela abdomena i dijafragma se povlači u svoj prirodan položaj. Nastavite da dišete na ovaj način desetak minuta. Na početku će taj pokret možda biti isprekidan ali vremenom će teći glatko i ujednačeno.

    Dišite na ovaj način desetak minuta dnevno, sve dok vam to ne postane normalno. Kada usvojite ovaj veoma koristan način disanja, pređite na sledeću fazu.



    Pun jogički udah
    Ona se sastoji u tome da nakon što smo udahnuli abdominalno i na taj način vazduhom popunili donje režnjeve pluća, nastavite dalje sa udahom, nadovezujući se na već poznato srednje grudno disanje, koje se u svom nastavku nadovezuje na klavikularni udah, kada se u završnici popunjavaju i sami vrhovi pluća.

    To bi bio pun jogički udah koji aktivira cela pluća. Ali ne zaboravite, u jogi uvek počinjemo od doslednog izdaha, kada se pred kraj izdaha blago kontrahuju mišići abdomena, kako bi se ostavilo što više slobodnog prostora za svež vazduh.

    Da bismo savladali abdominalno disanje neophodno je da područje abdomena bude opušteno. Često je taj deo tela pod tenzijom, nagomilanim stresom i u praksi sam viđao ljude koji i pored najbolje volje nisu bili u stanju da osete taj deo tela, kao da je pod anestezijom. Bilo je potrebno vreme da pomoću joga položaja i usmeravanjem pažnje na područje abdomena otklone nagomilani stres i hronični spazam mišića abdomena.



    Pranajama
    Ovo su preliminarni uslovi da počnemo sa pranajamom tehnikama disanja u jogi. Sama reč Pranajama, ne znači disanje već širenje ili kontrolisanje energije u telu. Da bismo se pripremili za vežbe koje se sastoje od posebnih tehnika manipulacije dahom, prethodno treba da naučimo i usvojimo ono što smo zaboravili, pravilno disanje punim plućima. Nakon toga nađite kompetentnog učitelja joge u kojeg imate poverenja i počnite da vežbate.

    Ono što svako može sam za sebe da učini jeste opisano abdominalno disanje, tj. puno jogičko disanje. Kada ga usvojite, možete ga upražnjavati na ulici ili na poslu, kad god vam to situacija u svakodnevnom životu dozvoljava.


    Istraživanja:
    Dr William Jaz Elliot koji se bavio istraživanjem uticaja dubokog disanja na krvni pritisak je sa timom svojih kolega ustanovio da deset minuta sporog, redovnog i dubokog disanja kod pacijenata koji boluju od hipertenzije snižava pritisak u proseku za 1020 jedinica.

    Jednostavno i svakodnevno desetominutno vežbanje pravilnog disanja može da spreči infarkt miokarda, izliv krvi u mozak, slabljenje funkcije bubrega, slepilo i mnoge druge bolesti koje nastaju usled visokog krvnog pritiska "Slow breathing improves health conditions".


    Neil Pearson, joga terapeut na Orion Health Vancouver Pain Clinic, opisuje disanje kao način da se isključi aktiviranje nervnog sistema koji stvara osećaj bola. Kada bilo šta uključi alarm koji je zadužen za aktivizaciju osećaja za bol, dolazi do promene u ritmu disanja. To može biti površno disanje, hiperventilacija ili zadržavanje vazduha u plućima.

    U procesu aktivizacije osećaja za bol ne postoji ništa što bi uključilo i relaksirano disanje. Ako želite da smirite bol i stres, počnite sa opuštenim disanjem. Njegova iskustva u radu sa pacijentima pokazala su da upravo opušteno, duboko i abdominalno disanje može da olakša hroničan bol.

    Podela i namena
    Bez obzira na to što smo bavljenje tehnikama joga disanja uslovili prethodnim savlađivanjem i osvešćivanjem pravilnog disanja, pomenućemo samo njihovu grubu podelu i shodno tome namenu. Aktivirajuće ili stimulišuće tehnike energizuju telo i vraćaju životni optimizam.

    Pogodne su za introvertne i pasivne osobe koje se lako razočaraju i obeshrabre, nemaju dovoljno poverenja u sebe. Ove tehnike ih vremenom aktiviraju i daju im snagu da prevaziđu melanholiju i nezadovoljstvo.

    Histeričnom tipu ličnosti su potrebne smirujuće tehnike koje imaju za cilj da uravnoteže ekstatičnu energiju i pogoduju ekstravertnom tipu ličnosti.

    Balansirajuće tehnike na duže staze uravnotežuju suprotne energije.

    Da bi se postigli željeni efekti potrebna je redovnost. Joga položaje možete i ne morate vežbati svakog dana, ali sa tehnikama disanja je drugačije. One daju brže rezultate ali su zahtevne u pogledu redovnosti.

Slične teme

  1. Konjički sport
    Autor DarkRed u forumu Sportska centrala
    Odgovora: 5
    Poslednja poruka: 14.05.2014, 09:16
  2. Vaš omiljeni sport?
    Autor DakiAleksinac u forumu Sportska centrala
    Odgovora: 27
    Poslednja poruka: 12.08.2012, 19:37
  3. Deca i sport
    Autor blueella u forumu Roditeljski kutak
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 15.03.2009, 16:45
  4. Ishrana i sport
    Autor DrinChe u forumu Zdravlje
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 29.09.2008, 16:27
  5. Joga i pilates
    Autor suncica01 u forumu Spomenar
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 03.11.2006, 14:42

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •