Digitalna fotografija - Strana 2
Strana 2 od 6 PrvaPrva 1234 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 16 do 30 od ukupno 77
  1. #16

    Odgovor: Digitalna fotografija

    Q: shta pixel imade shto srebro ne imade?
    A: PHOTOSHOP!

    trideset sekundi u fotoshopu mogu chuda uchiniti s vashom fotografijom. nebo mozze biti plavo i bRez UV filtera



    & underpaid......

  2. #17

    Odgovor: Digitalna fotografija

    ... ... tema najzad zaživela ... skroz sam zaboravila na nju ... evo, i ja da postujem fotku ...
    Hvala svima na porukama koje ste mi pisali na "zid". Davno me nije bilo na forumu.

  3. #18

    Odgovor: Digitalna fotografija



    Sacuvani detalji

    Za advance preporucujem upotrebu The Foundry Nuke


    (saturation na 1.18, srednji tonovi samo gamma korigovana, highlights gamma i malo kontrasta)

    Preprucujem kalibraciju monitora, kolor profil sRGB i linear workflow
    Poruku je izmenio neobarocco, 30.03.2010 u 16:16

  4. #19

    Odgovor: Digitalna fotografija

    ... koja je orijentacija dinamichnija, horizontala ili dijagonala? (naravno treba da zamislite ostatak cveta i to...)


    Ladybug on white daisy ------- by Michael Flick


    & underpaid......

  5. #20

    Odgovor: Digitalna fotografija

    Drago mi je što ima zainteresovanih za ovu temu.
    Pokušaću mojom fotkom da vam dočaram nekoliko tema koje ste načeli;
    kadar (zlatni presek), noćni snimak sa stativa i HDR tehniku,...a sa jako malo svetla.

    HDR tehnika



    original

    Meni je strogo zabranjeno da stavljam te u pesmu...

    Bane Krstić


  6. #21

    Odgovor: Digitalna fotografija

    Evo jedne sa vrlo malo rada:


    Ram dosta utiče na samu sliku, dobar odabir rama postiže snažne efekte. Naravno pogrešan izbor boje rama itekako može upropastiti fotografiju.

    Kada fotografišete, početnici često prave grešku da ne puste aparat da fokusira, dugme treba lagano pritisnuti tako da bi aparat fokusirao, negde na pola a na većini aparata se uključuje i lampica sa svetlom koje signalizira da je aparat fokusirao. Nikako ne treba odmah pritisnuti dugme bez fokusiranja.

    Kada fotografišete iz blizine, da bi eleminisali senke uključite blic. Eto par kratkih saveta.



  7. #22

    Odgovor: Digitalna fotografija

    Citat Turkmenbashi kaže: Pogledaj poruku
    E sada, možda može i meni neko da pomogne, koliko se kreću cene podnih tripod stalaka za aparate u BG ili u NS? Ovde kod mene ima samo profi podnih koji su jako skupi i malih stonih tripodova koji mi ne bi puno značili...
    Eh - mač sa dve oštrice!

    Oni po pristupačnijim cenama (do 1500 - 2000 din.) su stvarno amaterski, tj. klate se i pri slabom vetru. Iz iskustva znam da se retko desi da nema ni toliko vetra da ne klati tripod (iliti 'srpski' - stativ). Skraćivanjem nožica se može smanjiti ili neutralisati klaćenje, ali se kod aparata koji nemaju pokretni displej tada javlja problem gledanja kroz vizir.

  8. #23

    Odgovor: Digitalna fotografija

    Smatram sebe intenzivnim korisnikom fotoaparata. Barem u poređenju sa okolinom. Fotoaparat je uvek pored mene. Kada se desi da ga zaboravim ili ustupim nekome na korišćenje, osećam kao da mi je nešto amputirano. Svojim najčešćim "pacijentima" sam se već popeo na vlasište fotografisanjem. Koliko sam naporan pokazuje i anegdota sa mojom mlađom ćerkom. Onomad na moru, kada je Biljana imala tri godine, oko dva sata po ponoći, buncala je u snu "Ne. Ne. Ne. Ne tata, nemoj da me slikaš"!

    To je bilo prve godine kada su digitalci postali kvalitetom i cenom prihvatljivi za amatersku, turističku, upotrebu. Koristio sam ja digitalce još od polovine devedesetih, ali oni tada nisu zadovoljavali kvalitetom, niti je njihova papirna verzija slike bila prihvatljive cene. Seća li se neko Sonijeve Mavike, što je fotke snimala na tri i po inčnu disketu?

    I tako, tog leta sam se iživljavao i svet oko sebe promatrao isključivo kroz objektiv Iksusa, nadoknađujući godine suzdržavanja u češćem okidanju fotke na celulozu.

    No, ne smatram se i fotoamaterom, jer aparat koristim skoro 100% za dokumentovanje, bez velikih umetničkih pretenzija. Ipak, veoma mnogo vodim računa o tehnici fotografisanja. O kadriranju, osvetljenju, pozama objekata, odnosima objekata u kadru... Sve u granicama mog iskustva, mogućnosti fotoaparata i strpljenja onih koje ovekovečujem.

    Nisam narcis, ali ponekad mi smeta što i ono malo fotografija na kojima je i moj lik, ne zadovoljava ni najniže standarde. Što onima koje zamolim da me "okinu" nije bitno ni što aparat nije fokusirao, ni što mi je pola glave odečeno, ni što se... Ma, jbg.

    Malo je reći da je digitalni fotoaparat spravica koju volim. A šta ne volim?

    Ne volim fotošopiranje!

    Da se odmah u startu razumemo, prihvatam kao "dozvoljenu" intervenciju na fotografiji samo isecanje (kropovanje). To mi je pandam pozicioniranju svetlosnog snopa prilikom osvetljivanja papira onomad, dok smo u kupatilu izrađivali svoje umetnine.

    Sve ostale, naknadne, intervencije računarom su mi svetogrđe. Svaki digitalni fotoaparat ima mogućnost da podesiš da slikaš crno belo, ili sefija ili... Pa hajde majstore, opredeli se u startu, pa uhvati momenat na pravi način.Kao što su se majstori razlikovali od fotoamatera po korišćenju filtera, okvira i sličnih alata prilikom samog osvetljivanja filma. Ne posle toga.

    Posebno ne podnosim delimične intervencije na "fotografiji", među kojima se ističe sastavljanje više fotografija u jednu i "prodavanje", predstavljanje toga kao fotografije. Ljudi, pa to je kolaž, to spada u grafičku umetnost!

    Zašto je problem stvari nazvati pravim imenom? I zbog čega je meni ovo važno?

    Jednostavno zato što se veoma četo prodaju muda za bubrege. Što "ispada" da je "umetnik" bio na pravom mestu, u pravo vreme i sofisticirano osetio momenat i način kako da nešto ovekoveči. A to je degradacija onih majstora koji to stvarno rade. Koji rezultat dobiju jednim pritiskom na okidač, a ne na stotine klikova mišom.

    Nemam ja ništa protiv i takvih umetničkih dela, štaviše i sam sam ljubitelj grafike. Ali pripremu fotografija za štamu i objavljivanje u elektronskim medijima rade grafičari, a ne fotografi. Fotografija je samo polazište za konačno delo.

    Nazovimo stvari pravim imenom.

    Volim prijateljski da karam, bez obaveze da mi se uzvrati. © Maski

  9. #24

    Odgovor: Digitalna fotografija

    kako to radi chase jarvis

    dekonstrukcija fotografije



    1. "plafonsko" osvetljenje. za strob iznad glave korishchen Broncolor Scoro A4s pack sa 2 glave i PAR reflektori kroz 30x30cm svilu, paralelna s podom i podignuta iznad glave za oko 25cm uz pomoch stalaka.

    zashto? ovo stvara ogroman izvor svetla i senke u uglovima sale (u ovom sluchaju na snimku) koje simulira "bezvezno" osvetljenje kakvo obichno imaju ovakve sale.... da dovoljno osveti centar a da bude srednje ili nikako osvetljeno sve ostalo. razlika izmedju ova dva plana je malo prenaglashena di bi se dobilo na dramatichnosti scene. sala je bila prilichno mrachna tako da je postavljanje osvetljenja direktno iznad subjekta bilo izuzetno znachajno.

    2. Fill light. iznad kamere i modela levo. u ovom sluchaju korishchen Broncolor Mobil A2r pack i jedna glava opremljena beauty dish-om.

    zashto? ovo je istaklo definiciju muskulature modela i jagodichne kosti... malo ga je "ogrubelo" i u isto vreme odbilo malo svetlosti o pod i na taj nachin osvetlelo ga sa donje strane dajuchi bolje izbalansiranu sliku. ovo je bilo posebno vazzno uzimajuchi u obzir da je model u potpunosti obuchen u crno i da je slika bila nekako mutna pre nego smo dodali ovo osvetljenje...

    3. svetla na zidu. ta svetla su bila deo sale i bila su chvrsto vezana za deo ispod plafona. u postprodukciji smo izbrisali sijalice a ostavili svetlo.

    zashto? dopada mi se kako svetla definishu pozadinu , plus jako je mrachno ispod te galerije i bilo bi mutno da malo svetla nije pomoglo sceni.

    4. model. ovo je pravi yogi, koji radi pravu pozu na pravoj lokaciji. nije "kolaz". drzzao je ovu pozu vishe od nekoliko puta i po trideset sekundi. FWIW (for what's it worth), trebalo nam je malo vremena i rada da pronadjemo pozu koja je imala bash tu pravu ravnotezzu, snagu i eleganciju i ova poza to jeste. konachno smo se slozzili i izabrali ovu pozu na osnovu autentichnosti i snage, plus dozvolila nam je da ga uokvirimo lepo u odnosu na zid u pozadini a iznad stolica.

    zashto? po mom mishljenju, uvek je bolje kreirati sliku "u kameri" ako je to moguche. u mnogim sluchajevima, ako je aktivnost u sceni ljudski mogucha, malo vishe rada ili troshkova na sceni, ispred kamere, mozze ushtedeti desetine radnih sati, i vrlo verovatno isto toliko novca, u postprodukciji kasnije. izuzetci su brojni, ali ja naginjem ka ovome kad god je to moguche. u ovom snimku, model bi se podigao u pozu i ja bih napravio 10-20 snimaka dajuchi mu uputstva za izraz lica i onda napravio dodatnih 10-20 snimaka s zadatim izrazom lica, a onda bi smo napravili pauzu. ovo smo ponovili desetak puta isprobavajuchi razlichite aspekte snimka dok nismo konachno dobili ono shto smo hteli. ovaj je yogi ispao pravi pastuv.

    5. kompozicija scene. simetrija i ravnotezza su dirigovale stil ove scene. na primer, chetri stolice u ravnotezzi s chetri koraka. crveni krug na sredini sale, zatim LuluLemon logo, itd.

    6. u vezi kamere. Nikon D3x. iz ruke lezzechi na stomaku. f5.6 na 1/160. ISO 1000. Nikkor 24-70 2.8 snimljeno na 32mm.

    zashto? D3x je uvek pravi izbor za snimke s jednim izvirom svetla. mnogo megapixela ako je potrebno da neshto doradimo, veliki dynamic range i ISO moguchnosti. izabrao sam expoziciju kojom mogu da ugrabim i malo ambijentalnog osvetljenja, ali ne previshe. najvishe sam se odio osvetljenjem zida ispod obrucha. hteo sam da uhvatim svetla na zidu koja bi govorila o "staroj fiskulturnoj sali" i onda smo sve ostalo podesili prema toj expoziciji. f5.6 mi je dala dubinu koja mi je bila potrebna za modela i dozvolila da prednji plan ode izvan fokusa zbog logoa a i pozadina da ode izvan fokusa da bi istakla model ali dovoljno da se vidi ambijent.

    7. post produkcija. proturili smo ovo kroz Aperture da bi dobili atmosferu i onda manja doterivanja (pod, obruch itd) - u photoshopu.


    & underpaid......

  10. #25

    Odgovor: Digitalna fotografija



    Назвати ово фотографијом је неозбиљно.

    Сам назив фотографија говори о томе да је дело (графика) настало утицанјем светла, а то се никако не може рећи за ретуширање фотошопом.

    По чему се рад на левој страни разликује од на пример овога доле?



    Не постављам питање о уметничком дојму. Оно, уметност вс. кич. Постављам питање чисто везано за технологију.

    Ако можете овог "симпатичног" псића назвати фотографијом, онда завршавамо причу. Барем ја, јер ћу је сматрати неозбиљном.

    А ако се слажете да псић никако није фотографија, онда ми реците у чему се разликује од оног горњег примера?

    И једно и друго дело за основ имају фотографију. И једно и друго дело су стварани у фотошопу или сличном алату. Имају избрисане делове, наглашене делове, додате елементе...

    Па како онда да се могу називати фотографијом?

    А ова фотографија, која је послужила као полазиште је одлична. Врхунска.



    Свакако би могла да нађе своје место на зиду какве изложбе спортске фотографије. Али, сама по себи, не задовољава потребе штампаних медија, односно рекламе и пропаганде, због чега се и мора графички дорадити, а тиме се и мења њена суштина. Она више није фотографија, она је део нечега другога, графичког рада припремљеног за штампу или качење на веб презентацију.

    И опет морам да нагласим следеће. У потпуности разумем цео текст који прати настајање те графике. И сам сам требао да идем у школу за примењену уметност, да нисам скренуо десно код Албукеркија.

    Само ми смета што се о фотошопирању разговара као да је само фотографисање.

    Volim prijateljski da karam, bez obaveze da mi se uzvrati. © Maski

  11. #26

    Odgovor: Digitalna fotografija

    "retushirana" FOTOGRAFIJA je nesumljivo bolja od "sirove" (u zadatom primeru) - toga se ne treba stideti niti od toga bezzati.

    i u laboratoriji se svetlo i kontrast podeshavao duzzinom drzzanja papira u hemijskom rastvoru. znachi, 100% autentichnost nije mogucha.

    biti konzervativan u toj meri da se pogodnosti i prednosti inovacija ne priznaje i ne koristi je kontraproduktivno i suludo. postprodukcija je sastavni deo izrade i kreiranja fotografije, kao shto je sastavni i tezzinski deo izrade filma. ja posmatram kadar i vech znam shta da ochekujem kad je prebacim na komp. ne vidim nishta sporno u tome niti postoji razlog da to pljujem. osim ako sam matora za uhvatim korak s teKnologijom pa zauzmem opozicioni stav da bi maskirala svoju zadihanost i lenjost.

    osim toga chipovi u svakoj kameri kao i softver se toliko razlikuju da naprosto namechu potrebu za dodatnom obradom. recimo moj nikon nema kolichinu crvene koju ja preferiram a koju ima sony sa carl zeis optikom.
    & underpaid......

  12. #27

    Odgovor: Digitalna fotografija

    Citat maski kaže: Pogledaj poruku
    "retushirana" FOTOGRAFIJA je nesumljivo bolja od "sirove" (u zadatom primeru) - toga se ne treba stideti niti od toga bezzati.

    i u laboratoriji se svetlo i kontrast podeshavao duzzinom drzzanja papira u hemijskom rastvoru. znachi, 100% autentichnost nije mogucha.

    biti konzervativan u toj meri da se pogodnosti i prednosti inovacija ne priznaje i ne koristi je kontraproduktivno i suludo. postprodukcija je sastavni deo izrade i kreiranja fotografije, kao shto je sastavni i tezzinski deo izrade filma. ja posmatram kadar i vech znam shta da ochekujem kad je prebacim na komp. ne vidim nishta sporno u tome niti postoji razlog da to pljujem.

    osim ako sam matora za uhvatim korak s teKnologijom pa zauzmem opozicioni stav da bi maskirala svoju zadihanost i lenjost.
    Слатка моја...

    1. Ја не пљујем обраду фотографија!!!

    2. И сам назив "обрада фотографија" говори о томе да се обрађује нешто што је већ фотографија, а резултат није и не може да буде фотографија, него графика.

    3. Израда фотографије у лабараторији је саставни део настајања фотографије. И прави мајстори и фотоаматери су имали своје лабараторије, те се њихов лични стил осликавао и у самом развијању филма, осветљавању папира, концентрацијама хемикалија, те дужинама самих међупроцеса. Одкада се распространила фотографија у боји, све мање је било фотоаматера. Мање мислим пропорционално у односу на кориснике фотоапарата. Јер израдом фотографија у аутоматима губила се осебност аутора фотографије, његова могућност да сам утиче на крајњи резултат. Познајем људе који још увек фотографишу на црно бели филм и сами развијају филм и израђују фотке. То су прави фотоаматери, што за себе не могу (више) да кажем.

    Ево, паде ми на памет једно поређење. Можда није најпримерније, али донекле може да послужи.

    Сети се времена од пре 20 и кусур година, када си хтео да будеш фрајер и фаца, било је пожељно да свираш неки инструмент. А да би могао да свираш, на пример бас гитару, морао си добро да нажуљаш прсте. Или на пример бубњеве, ако си и успео да искамчиш лову од тетке из Америке за комплет Сонора, имао си проблем са комшијама и временом вежбања. Ипак, када си савладао све препреке и вежбао и вежбао и вежбао и ... Па на крају врхунац. Свирка у дому културе, школској сали за физичко или гитара на плажи. Ту покажеш све што си научио и поберереш награду, ако си заслужио.

    А данас? Данас је, како ти кажеш, технологија отишла даље. И нека је. И треба да иде. И треба је пратити. Данас клинци и даље морају да савладају музичке препреке (мелодија, ритам, ноте, повислице, снизилице... Лупам, нисам компетентан о томе да причам.), ако желе да њихова музика задовољава естетске критерије. И ту нема помоћи. Тако ће да буде вјек вјекова. Али зато им технологија помаже. Све (скоро) имају од технологије. Рачунар је саставни део намештаја сваке дечије собе, тако да тетка из Америке не мора да дреши кесу. Софтвери су одавно торентовани, па ни то није проблем. Слушалице решавају проблем комшилука и олаааа... Хајде да стварамо. Синтисајзер невероватних могућности је на столу. О томе је Лаза Ристовски само сањао. Цео оркестар савршеног звука је на располагању. И онда свирка. Лепо се тури матрица преко УСБ стика учита, а девојка и најбоља другарица отпевају своје пред публиком. Или у многим случајевима на плејбек иде и певање.

    Да ли је то исто? Мислим, жива свирка и певање на матрицу или плејбек? Не, нећу да кажем да је музика, која је настајала на "правим" инструменттима боља од ове креиране на рачунарима. Не пљујем по технологији.

    Него, свирка брате. Не може се упоредити. Ко свира? Само се (углавном) репродукује музика. И тако десетинама, стотинама и небројено пута по потреби. Увек исто. Без грешке. Не може се пуштање матрице назвати свирањем.

    Ма може се и бело назвати зелено, по личном избору. И ако се довољан број пута понови, више се нико и неће сећати да се то некада звало бело. Али ја не могу. Није то то.

    Citat maski kaže: Pogledaj poruku
    "retushirana" FOTOGRAFIJA je nesumljivo bolja od "sirove" (u zadatom primeru) - toga se ne treba stideti niti od toga bezzati.

    ...
    Проблем је у терминологији.

    Ово што ти зовеш "ретуширана фотографија" више није само "фотографија".

    И реч боље је упитна.

    Боље за чега?

    За штамање у часопису, за билборд, за постер, за качење на веб презентацији, за емитовање на ТВ-у, за штампање на амбалажи, за... За чега боље?

    Приупитај неког професионалца, графичара, да ли може исту "фотографију", без посебног прилагођавања да примени на свим местима које сам набројао.

    Е, о томе се ради.

    Једна ствар је сама фотографија, као извориште. А друга ствар њено прилагођавање намени.
    Poruku je izmenio AdrijanKronauer, 01.04.2010 u 14:13

    Volim prijateljski da karam, bez obaveze da mi se uzvrati. © Maski

  13. #28

    Odgovor: Digitalna fotografija

    Citat AdrijanKronauer kaže: Pogledaj poruku
    Слатка моја...

    1. Ја не пљујем обраду фотографија!!!

    2. И сам назив "обрада фотографија" говори о томе да се обрађује нешто што је већ фотографија, а резултат није и не може да буде фотографија, него графика.

    3. Израда фотографије у лабараторији је саставни део настајања фотографије. И прави мајстори и фотоаматери су имали своје лабараторије, те се њихов лични стил осликавао и у самом развијању филма, осветљавању папира, концентрацијама хемикалија, те дужинама самих међупроцеса. Одкада се распространила фотографија у боји, све мање је било фотоаматера. Мање мислим пропорционално у односу на кориснике фотоапарата. Јер израдом фотографија у аутоматима губила се осебност аутора фотографије, његова могућност да сам утиче на крајњи резултат. Познајем људе који још увек фотографишу на црно бели филм и сами развијају филм и израђују фотке. То су прави фотоаматери, што за себе не могу (више) да кажем.
    da mi je da i ja upoznam neke od tih shto i dalje slikaju na crno belom filmu a da nisu skupo placheni profesionalci.

    orwo nije proizveo novi film ima bar deset godina a kodak i fuji se nikad nisu ni mogli pohvaliti kvalitetnim crno belim filmom. i gle dodjosmo opet do priche o nepostojanju autentichnosti - razlichit proizvodjach, razlichit kvalitet filma, razlichit sklop tonova, razlichit odnos hemikalije u meshavini, razlichit papir bla bla bla ... sve stavke koje sluzze da preinache ili promene osvetljeni kvadrat.

    i sada kao i tada znanje potrbno da bi se sirov snimak obradio/doradio/usavrshio, je ogromno. i ulozzeno vreme u sticanje tog znanja je veliko samo se tiche drugachije tehnologije. digitalna fotografija iziskuje poznavanje softvera za obradu iste. moguchnosti su daleko veche nego nekad, ali niko ne mozze da tvrdi da je tada bilo "tezze" nego shto je sad, te je time old school znanje "jedino praaaaavo" znanje.

    ja sam liberal. shto se mene tiche, sve mozze osim da se lazze. da se prodaje dorada kao RAW. to ne mozze. al ko je imalo ukljuchen u temu mozze da provali instantly o chemu se radi.

    btw, ja volim elektronsku muziku vishe nego muziku chetvorochlanog benda u domu kulture u stepojevcu.

    Citat AdrijanKronauer kaže: Pogledaj poruku

    Проблем је у терминологији.

    Ово што ти зовеш "ретуширана фотографија" више није само "фотографија".

    И реч боље је упитна.

    Боље за чега?

    За штамање у часопису, за билборд, за постер, за качење на веб презентацији, за емитовање на ТВ-у, за штампање на амбалажи, за... За чега боље?

    Приупитај неког професионалца, графичара, да ли може исту "фотографију", без посебног прилагођавања да примени на свим местима које сам набројао.

    Е, о томе се ради.

    Једна ствар је сама фотографија, као извориште. А друга ствар њено прилагођавање намени.
    ... i da nema nikakvu komercijalnu namenu, obradjena fotografija yogija ge bolja od sirove. boje su jasnije, kontrast je bolji, bistrija je (nema onu sivu skramu preko sebe).... kao kad protrljash ochi posle spavanja.

    bio bi greh prema tolikom trudu oko kompozicije da se boje ne dovedu u red u postprodukciji.

    pri tom ovde govorimo o skupo plachenom profesionalcu koji nema ogranichen budzet za opremu. znachi, neko ko zzeli i mozze da u samom kvadratu dobije najvishe shto mozze i da postprodukciju svede na minimum. onda zamisli kako je svima ostalima koji imaju sliku u glavi ali ne mogu da je materijalizuju zbog slabe opreme nego moraju da je izvuku iz sirovog snimka koristechi fotoshop ili neku drugu aplikaciju za obradu fotografije.

    nechu ovde da ulazim u definiciju grafike te zato namerno koristim termin - fotografija....
    Poruku je izmenio maski, 01.04.2010 u 14:28
    & underpaid......

  14. #29

    Odgovor: Digitalna fotografija

    Citat maski kaže: Pogledaj poruku
    da mi je da i ja upoznam neke od tih shto i dalje slikaju na crno belom filmu a da nisu skupo placheni profesionalci.
    Odgovor na PP.
    orwo nije proizveo novi film ima bar deset godina a kodak i fuji se nikad nisu ni mogli pohvaliti kvalitetnim crno belim filmom. i gle dodjosmo opet do priche o nepostojanju autentichnosti - razlichit proizvodjach, razlichit kvalitet filma, razlichit sklop tonova, razlichit odnos hemikalije u meshavini, razlichit papir bla bla bla ... sve stavke koje sluzze da preinache ili promene osvetljeni kvadrat.
    Normalno. Isto tako danas biramo Nikon, Kanon, HP... Svaki od navedenih alata različito utiče na rezultat. Tu nemamo spora.
    i sada kao i tada znanje potrbno da bi se sirov snimak obradio/doradio/usavrshio, je ogromno. i ulozzeno vreme u sticanje tog znanja je veliko samo se tiche drugachije tehnologije. digitalna fotografija iziskuje poznavanje softvera za obradu iste. moguchnosti su daleko veche nego nekad, ali niko ne mozze da tvrdi da je tada bilo "tezze" nego shto je sad, te je time old school znanje "jedino praaaaavo" znanje.
    Niko i ne tvrdi da je tada bilo teže. I posebno ne da je jedino pravo. Barem ne ja. Pogrešno si me shvatila. Ja samo tvrdim da rezultat u oba slučaja jeste "radost za oči", ali da je samo jedno od ta dva fotografija. Fotografija po definici same reči.
    ja sam liberal. shto se mene tiche, sve mozze osim da se lazze. da se prodaje dorada kao RAW. to ne mozze. al ko je imalo ukljuchen u temu mozze da provali instantly o chemu se radi.
    Izvin' me, ali ovaj deo o doradi i "RAW" ne razumem. Šta je za onaj tvoj primer gimnastičara dorada, a šta "RAW" ?
    Zar nije ono što ti kažeš da je bolje dorađena "RAW" fotografija?
    btw, ja volim elektronsku muziku vishe nego muziku chetvorochlanog benda u domu kulture u stepojevcu.
    Poštivam i ne sporim kvalitet! A posebno ne ukus.
    Samo bi priupitao kada si poslednji put slušala "elektroničara" da svira uživo? Da svira, a ne da pušta matricu.
    ... i da nema nikakvu komercijalnu namenu, obradjena fotografija yogija ge bolja od sirove. boje su jasnije, kontrast je bolji, bistrija je (nema onu sivu skramu preko sebe).... kao kad protrljash ochi posle spavanja.

    bio bi greh prema tolikom trudu oko kompozicije da se boje ne dovedu u red u postprodukciji.

    pri tom ovde govorimo o skupo plachenom profesionalcu koji nema ogranichen budzet za opremu. znachi, neko ko zzeli i mozze da u samom kvadratu dobije najvishe shto mozze i da postprodukciju svede na minimum. onda zamisli kako je svima ostalima koji imaju sliku u glavi ali ne mogu da je materijalizuju zbog slabe opreme nego moraju da je izvuku iz sirovog snimka koristechi fotoshop ili neku drugu aplikaciju za obradu fotografije.

    nechu ovde da ulazim u definiciju grafike te zato namerno koristim termin - fotografija....
    Dobro, ti nećeš da ulaziš u definiciju i ja protiv toga ništa ne mogu. Ali to ne znači da je tvoj termin ispravan.

    Volim prijateljski da karam, bez obaveze da mi se uzvrati. © Maski

  15. #30

    Odgovor: Digitalna fotografija

    Citat AdrijanKronauer kaže: Pogledaj poruku
    Izvin' me, ali ovaj deo o doradi i "RAW" ne razumem. Šta je za onaj tvoj primer gimnastičara dorada, a šta "RAW" ?
    Zar nije ono što ti kažeš da je bolje dorađena "RAW" fotografija?
    da. ja upravo to govorim. bolja je doradjena nego raw. i u ovom sluchaju autor nije ni pokushao da kazze da se dorada nije ni dogodila shto dobar deo fotografa voli da tvrdi.

    Citat AdrijanKronauer kaže: Pogledaj poruku
    Samo bi priupitao kada si poslednji put slušala "elektroničara" da svira uživo? Da svira, a ne da pušta matricu.
    Dobro, ti nećeš da ulaziš u definiciju i ja protiv toga ništa ne mogu. Ali to ne znači da je tvoj termin ispravan.


    svaki set je uzzivo kombinovanje "matrice". table turning -> table je instrument, turning je "sviranje".... shta tu ima nejasno?

    u vezi linka na PP - volim da vidim zrno vishe no leba da jedem.....

    u vezi grafika : fotografija = jednostavno, nisi u pravu. podesiti kontrast, boje, levele ili kropovati u fotoshopu je isto shto i podesiti hemiju, koristiti ovaj ili onaj papir, osvetleti ovaj ili onaj deo kvadrata u laboratorijskim uslovima. do te granice i jedno i drugo su fotografije. to shto fotoshop pruzza i druge opcije za manipulaciju to je samo njegova prednost i mera korishchenja tih opcija na samoj fotografiji mozze da pokrene polemiku o granici "dozvoljenog". svaka izlozzba ili takmichenje za fotografiju godine ili kojechega ima precizno definisan dozvoljeni limit intervencije na RAW file.
    Poruku je izmenio maski, 01.04.2010 u 15:05
    & underpaid......

Strana 2 od 6 PrvaPrva 1234 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Fotografija i muzika
    Autor DrinChe u forumu Umetnost
    Odgovora: 15
    Poslednja poruka: 31.03.2015, 09:49
  2. Srpska Fotografija Kroz Istoriju
    Autor zrNce u forumu Umetnost
    Odgovora: 13
    Poslednja poruka: 05.12.2009, 23:50
  3. Šišanje - nova filmsko/digitalna generacija
    Autor silvia u forumu Spomenar
    Odgovora: 4
    Poslednja poruka: 23.11.2007, 15:54
  4. Galerija ličnih fotografija
    Autor yige_gui u forumu Spomenar
    Odgovora: 237
    Poslednja poruka: 04.09.2007, 23:45

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •