Firenca i Mediči
Prikaz rezultata 1 do 5 od ukupno 5
  1. #1

    Firenca i Mediči

    Firenca pod Medičijima ,1378-1492.

    Bilo je potrebno nesto vise od ozivljavanja antike da bi nastala renesansa.Pre svega,bio je neophodan novac,visak koji su stvarali vesti mesetari,trgovci i jeftina radna snaga;novac od riskantnih putovanja na Istok i od teskih prelazaka Alpa da bi se roba kupila jeftino ,a prodala skupo;od pomnih proracuna,ulaganja i pozajmica;od kamata i dividendi koje su se kupovale dok se ne bi ustedeo visak posle zadovoljenja prohteva tela,kupovine senata,gospode i ljubavnica,da bi mogao da se plati poneki Mikelandjelo ili Ticijan da preobrazi bogatsvo u lepotu i zacini imovinu dahom umetnosti.
    Novac je temelj celokupne civilizacije.Sredstvima trgovaca,bankara i crkve placani su rukopisi koji su oziveli antiku.Nisu ti rukopisi bili glavni u oslobadjanju misli i cula renesanse; bio je to,ipak,visak slobodnog vremena bogatasa koji je nastupio zahvaljujuci usponu srednje klase.Taj uspon je uslovio razvoj univerziteta,znanja i filosofije,realisticko izostravanje uma proucavanjem istorije i prava,sirenjem vidika sirim upoznavanjem sa svetom.
    Sumnjajuci u dogme katolicke crkve,i ponovno prihvatajuci ostatke vizantijske civilizacije i kulture,videci da se katolicko svestenstvo prepusta uzivanjima kao i laici,obrazovani Italijan je odbacio stege i poceo da uziva u ovaplocenjima prirode i umetnosti.Njegova sloboda i vizantijski likovni uzor (kao El Greko u Spaniji) ucinili su ga kreativnim za jedan citav vek (1434-1534).Iako se kasnije vizantijska osnova odrzala,moralno je covek pao u veliki i bludni haos,rusilacki individualizam i unistavanje vec postignutog umetnickog savrsenstva.Interval izmedju pocetka razvoja srednje klase i pocetka samounistenja sopstvenih dostignuca u Italiji, bilka je renesansa.

  2. #2

    Odgovor: Firenca i Mediči

    Kozimo Medici,

    Samo ime predstavlja zagonetku jer nije bilo lekara u toj porodici da bi dobio ime po Svetom Kozmi.
    Godine 1428. kad mu je bilo 39 godina,nasledio je velkiko imanje u Toskani,banku,zemljiste,fabrike svile i vune i raznovrsne trgovinske akcije sa Rusijom,Sirijom,Skotskom i Spanijom.Bio je u srdacnim odnosima sa kardinalima i sultanima.Toliko je doprineo javnim radovima i ulagao u dobrotvorne svrhe da je narod mirno primio njegovu posrednu diktaturu nad firentinskim poslovima.
    Uspeo je da pronadje dovoljno novca da finansira dvadesetak pesnika,naucnika,umetnika i filozofa.Deo imetka je potrosio na skupljanje klasicnih tekstova.Kad je Nikolo de Nikoli propao kupujuci anticke rukopise,Kozimo mu je otvorio neograniceni kredit u banci Medici i pomagao ga do njegove smrti.
    Angazovao je 45 prepisivaca,da prepisuju one spise koji nisu mogli da se kupe.Knjige je smestao na tri mesta:u manastir San Marko,opatiju u blizini Fjezola i sopstvenu biblioteku,i sve tri ustanove su morale besplatno da daju rukopise na izucavanje naucnicima i studentima.
    U Firenci je 1445.godine osnovao Platonicarsaku akademiju radi proucavanja Platona i omogucio Marsiliju Ficinu da pola zivota posveti prevodjenju Platonovih dela.Godine 1430. cubveni Donatelo je izlio skulpturu Davida za Kozima i tim,verovatno,izazvao Mikelandjela na rivalstvo.Kozimo je drzao Donatela u Firenci neprestano mu davajuci nove zadatke.Donatelo je i ubedio Kozima da kupi izuzetna anticka dela koja su krasila vrt vile Medici.Kozimo je mirno umro,ispunivsi skoro sve snove, 1464.godine.

  3. #3

    Odgovor: Firenca i Mediči

    Lorenco Medici,(1),

    Lorenco je nasledio svog oca Piera vec 1469.godine,i postao jedan od najvecih predstavnike te loze i dobio nadimak-Velicanstveni.
    Njegov deda Kozimo je sve uradio kako bi bistrog Lorenca pripremio za upravljanje novcem i ljudima.Lorenco je imao ucitelje grckog i filosofije,a usvojio je desetak disciplina sludsajuci govore pesnika,drzavnika,umetnika,humanista i vojskovodja.Pisao je strastvene sonete ucenim damama.
    Otac Piero ga je,smatrajuci da je brak dobar lek za romanticnu dusu,ozenio sa Klarice Orsini,udruzujuci tako porodicu Medici sa jednom od najmocnijih porodica u Rimu,porodicom Orsini koja je imala veze i sa bocnim granama nasih Nemanjica.Klarice Orsini je bila,naime,praunuka srpskog cara u Tesaliji,Simeona,brata cara Dusana.
    Iz saveza Medicija i Orsinija kasnije ce doci pape Lav X i Klement VII.
    Dva dana nakon smrti Piera,delegacija vodecih gradjana Firence dosla je Lorencu i molila ga sda preuzme vodjenje drzave.Okolnosti su ga ubedile da prihvati.Finansije porodice Medici bile su toliko isprepletane sa finansijama grada da se plasio propasti u slucaju da neprijatelji njegove kuce preuzmu politicku vlast.
    Da bi utisao kritiku svog pristanka,imenovao je savet iskusnih gradjana koji je trebalo da ga savetuje po svim vaznim pitanjima.
    Tokom cele karijere zaista se savetovao sa ovim telom,ali je ubrzo pokazao tako dobar smisao za procenu da njegova vodeca uloga nije dolazila u pitanje.
    Vladao je kao sto su to radili i Kozimo i Piero,ostajuci do 1490.godine privatni gradjanin,ali predlazuci politiku savetu u kojem su pristalice njegove kuce imale sigurnu vecinu.
    Kada je Galeaco Sforca ,vojvoda od Milana,posetio Firencu 1471.godine,bio je zapanjen znacima bogatstva grada,a jos vise umetnoscu koju su Kozimo,Pierio i Lorenco prikupili u svojim palatama i vrtovima.Tu se vec nalazilo muzej kiparstva,vaza dragog kamenja,slika.
    Galeaco je izjavio da u toj zbirci ima vise lepih slika nego u celoj Italiji.

  4. #4

    Odgovor: Firenca i Mediči

    Lorenco Medici (2)

    Za vreme napretka usled Lorencove vladavine,stare firentinske frakcije zivele su u miru,kriminala gotovo da nije bilo,red se postovao,iako je ,ipak,slobode bivalo sve manje.
    "Ovde nemamo",pisao je jedan savremenik "pljacke,nocnih nereda ili ubistava.Nocu ili danju svaka osoba moze da obavlja poslove savrseno bezbedno!"."Ako je Firenca morala da ima despota,boljeg nije mogla naci."govorio je razboriti istoricar Gvicardini.
    Trgovci su vise voleli prosperitet nego slobodu (sto je i danas slucaj),proletarijat je umiren javnim radovima koji su obezbedjivali posao,turniri su mamili elitu,konjske trrke su ushicavale burzoaziju,a trke kocija su zabavljale narod.
    Za vreme karnevalskih dana Firentinci su obicno setali ulicama pod veselim ili zastrasujucim maskama,pevajuci satiricne ili erotske pesme.
    Najpoznatija Lorencova karnevalska zabava bila je "Bahusovo slavlje",u kojem se povorka kocija sa lepim devojkama i raskosno odeveni mladici na konjima prelazili preko starog mosta (ponte Vecchio) i dolazili do velikog trga ispred katedrale i pevali pesmu koju je sam Lorenco napisao:

    Ova mladost lepa li je,
    Ali se brzo nekud seli!
    Ko god hoce nek' se veseli!
    Sutra nista sigurno nije!

    Evo Bakha i Arijadne strasne!
    Oni prkose prolaznosti,
    Poljupce razmenjuju slasne;

    Oni,nimfe njine,svita sto se vije,
    U vecnost snuju slavlje za nas.
    Momci i devojke,uzivajte danas;
    Sutra nista sigurno nije...

    Dame i ljubavnici mladi!
    Neka zivi Bakh,neka zivi zud'!
    Igrajte,svirajte,pesma nek' sladi,
    Neka vam ljubav pali grud.

    Sta god hoce,sutra nek' se zbiva,
    momci i deve,danas se uziva;
    Sutra nista sigurno nije.

  5. #5

    Odgovor: Firenca i Mediči

    Lorenco Medici (3),

    Pesme i zabave koje je izmisljao Lorenco,davale su povoda optuzbama protivnika da je iskvario firentinsku omladinu.
    Ona bi,medjutim,i bez njega bila "pokvarena",moral u Veneciji,Ferari i Milanu nije bio nista bolji nego u Firenci;i bio je bolji u Firenci pod vlascu Medicija bankara,nego kasnije u Rimu pod vlascu Medicija papa.
    Lorencov estetski senzibilitet bio je preosetljiv za njegov moral.Poezija je bila jedna od njegovih glavnih briga,a pesme su bile ravne najboljima u to doba.
    Dok je jedini pesnik veci od njega,Policijano,bio neodlucan da li da pise na latinskom ili italijanskom,Lorencove strofe na narodnom jeziku vracaju knjizevni primat koji je Dante uspostavio,a humanisti odbacili.
    Vise je voleo Petrarkine sonete nego ljubavnu poeziju latinskih klasika,iako ih je sa lakocom citao u originalu,i vise puta licno napisao poneki sonet koji je mogao da se ravna sa Petrarkinim "Kanconijerom".
    Ali ljubav prema pesnistvu nije uzimao krajnje ozbiljno.Pisao je krajnje iskreno o seoskim predelima koji su vracali snagu njegovom telu i mir u dusi;njegove najbolje pesme slave sume i potoke,drvece i cvece,stada i pastire krajolika.
    Ponekad je pisao humoristicke tercine koje su obicni jezik seljaka uznosile u poletan stih.Znao je da napsie i satiru u rableovskom stilu;napisao je jednu religijsku dramu za svoju decu i nekoliko svecanih pesama posvecenih Bogu.
    Ali,najkarakteristicnije su mu pesme "Canti carnascialeschi " (Karnevalske pesme) napisane za pevanje u festivalskom raspolozenju,a izrazavaju opravdanost uzivanja i nepristojnost devicanske obazrivosti.
    Nista ne moze da ilustruje moral i ponasanje,kompleksnost i raznovrsnost italijenske renesanse od slike njegove glavne licnosti koja je vladala drzavom,upravljala imanjem,takmicila se na turnirima,pisala odlicnu poeziju,pomagala umetnike i pisce,sa lakocom se mesala sa naucnicima i filosofima,seljacima i lakrdijasima,ucestvujuci u karnevalskim povorkama,pevajuci skaredne pesme,pisuci nezne slavopojke,igrajuci sa ljubavnicama,radjajuci papu,a pri tom je bila licnost slavljena sirom Evrope kao najveci i najplemenitiji Italijan svoga doba.

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •