Bolonjska deklaracija
Strana 1 od 3 123 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 33
  1. #1

    Bolonjska deklaracija

    Koliko ste upoznati i sta mislite o Bolonjskoj deklaraciji?
    Neki ljudi samo zinu, pa zagade okolinu...


    Nisam paranoičan, ali to ne znači da me neko ne progoni!

  2. #2

    Odgovor: Bolonjska deklaracija

    Upoznata sam sa nekim osnovnim stvarima i takav sistem mi se jako svidja. Gradivo je podeljeno na vise tematskih celina, samim tim i ispit na vise delova, tako te teraju da ucis redovno, ne moras da drzis hiljade strana u glavi... ma, kamo srece da sam mogla parcijalno da polazem ispite
    Gather ye rosebuds while ye may...

  3. #3

    Odgovor: Bolonjska deklaracija

    Sve ima svoje prednosti i mane. Ali bolje bolonjska nego ne bolonjska.

  4. #4

    Odgovor: Bolonjska deklaracija

    Citat Meggy kaže:
    Upoznata sam sa nekim osnovnim stvarima i takav sistem mi se jako svidja. Gradivo je podeljeno na vise tematskih celina, samim tim i ispit na vise delova, tako te teraju da ucis redovno, ne moras da drzis hiljade strana u glavi... ma, kamo srece da sam mogla parcijalno da polazem ispite
    Upravo tako.

  5. #5

    12 Odgovor: Bolonjska deklaracija

    Jednostavniji sistem učenja i polaganja (parcijalno, seminari...), a i vremenski kraće studije. Više se potencira na individualnom radu i prezentovanju znanja kroz redovnu nastavu. Sve u svemu, povoljnije.

  6. #6

    Odgovor: Bolonjska deklaracija

    Dobar nacin za sticanje znanja- zahtjeva se stalan rad, kampanjsko ucenje skoro da nije ni moguce pa samim tim znanje ostaje duze u glavi..
    Parcijalno podjeljeno gradivo, obavezno prisustvovanje predavanjima, razne radionice, skoro obavezni domaci zadci, eseji i seminarski radovi.. Putovanja, razmjena studenata..
    Bolonja je neso najbolje sto se desilo nasem skolstvu.

  7. #7

    Odgovor: Bolonjska deklaracija

    Po Bolonjskoj deklaracji se dobija veća prolaznost studija. Naime, kod nas je do sada bi stav takav da su studenti najprije cijeli semestar ili čak cijelu godinu imali predavanja i vježbe, ali ih do ispita ili eventualno kolokvijuma niko ništa nije pitao. Sada bi trebalo da se bodovi skupljaju tokom semestra što prisiljava studente na kontinualan rad, dok je do sada bilo spavanje sve do ispita, a onda - onda se nekako provući. To je rezultiralo time da su neki puno puta izlazili na ispit jer su se pojavljivali na ispite nespremni ("možda izvučem nešto što znam"). Kako su neki profesori bili "zaguljeni" i nisu htjeli puštati, visok pprocenat studenata nikad nije diplomiralo ili im se studiranje odužio.

    Sada bi studenti trebali prijavljvati ispite preko weba; treba redovno da radi "domaće zadatke", prezentacije, seminare itd.; da se redovno pojavljuje na predavanja. S druge strane i profesori moraju mnogo više da rade. Moraju da drugačije da organizuju nastavu i da se bolje pripreme, zatim trebalo bi da imaju više posla oko redovnog ocjenjivanja "domaćih" zadataka i izvještaja posle završenih vježbi (mada bi ti možda bio posao asistenata)... U svakom slučaju - više posla.
    Iako postoji, pitanje je sada da li se i koliko se fakulteti pridržavaju odredbe Bolonjske deklaracije. Na većini naših fakulteta to postoji samo na papiru...

    Šta reći na kraju?

    1. Mislim da ovom deklaracijom školstvo nije orijentirsano na izvrsnost, nego na to da svaki student mora zadovoljiti zadani minimum, odnosno, mogućnosti provlačenja su sada puno manje.
    2. Insistira se na kontinuiranom radu studenata. Na kraju - studentima ipak bude lakše i prolaznost bolja nego do sada.
    3. A i dosta raznih muljaža otpada

    Sve u svemu, radne navike nasuprot kampanji i muljaži tipičnim za naš mentalitet trebale bi biti glavni dobitak. S druge strane, bojim se da najbolji studenti neće puno doći do izražaja i da bi ih ovo moglo otupiti. No, pretpostavljam da će ukupan rezultat biti bolji.
    "Ability is what you're capable of doing. Motivation determines what you do. Attitude determines how well you do it." Lou Holts

  8. #8

    11 Odgovor: Bolonjska deklaracija

    mislim da je "bolonjska" bolja od onoga ranijega sistema. kad se sjetim onih nasih megalomanskih dvosemestralaca, kosa mi se digne na glavi. medjutim, imam jednu jedinu zamjerku, na koju nitko izgleda nije obracao paznju, ni u onoj ranijem sistemu ni u ovom novom. na zalost, nigdje nije predvidjena obavezna praksa (znam da je neki fakulteti imaju, ali vecina ih nema). misljenja sam da bi ono sto se ucilo teorijski mnogo bolje "leglo" poslije u prakticnom radu.
    nattydread is coming to dinner

  9. #9

    Odgovor: Bolonjska deklaracija

    Po svemu sto znam o bolonjskoj , odlicna je ......
    pogotovo sto je gradivo razdeljeno , nema vise ispita od po 1600 strana i sl...
    Eh da je dosla ranije , gde bi mi kraj bio ,mada nikad nije kasno
    jedina zamerka mi je sto stvarno kao i u ranije sistemu studiranja fali prakse ........ mnogo vise prakse bi trebalo , tu se stvarno uci i usvaja znanje
    Possibility of dream come true makes life worth living.....

  10. #10

    Odgovor: Bolonjska deklaracija

    Ono što znam o njoj uglavnom mi se sviđa. Ono što mi se ne sviđa je što ljudi zaposleni na univerzitetu još uvek favorizuju prethodni sistem. Možda im treba dati vremena da se priviknu na promenu.
    ... Ko nije drvo razumeo prvo, pa tek onda sadio, taj nije ništa uradio... I, shvatiće, kad-tad, da ne zna šta je hlad....

  11. #11

    Bolonja! Da ili ne?!

    Kod mene na faxu od ove godine krece skolovanje po principu bolonje! Kad sam ja krecala program se promenio u odnosu na stari ali to je bio samo prelazak na ovo sto je sad aktivirano, tako da ni ne znam po kom principu sad ove dve generacije (mi i druga god.) treba da nastave! Nude nam da se prebacimo sa recenicom da nam pruzaju sansu, traze 100% pristanka za prelazak, ali ljudi su skepticni! Uglavnom zbog finansija jer sto se tice skolovaja iz budzeta za 4 i 5 god. ne znaju ni oni, posto to jos nije odluceno ni na nivou ministarstva!!!!

    Da li krenuti po principu 3+2, za master diplomu?! Ja licno sam za, ali koliko je sad tesko uklapati se u sve to?!
    "toliko puteva.. koji izabrati, gde poci, koga povesti..???"

  12. #12

    Odgovor: Bolonja! Da ili ne?!

    Правила студија
    Члан 87.
    При упису сваке школске године студент се опредељује за предмете из студијског програма.
    Студијским програмом се прописује који су предмети обавезни за одређену годину студирања.
    Студент који се финансира из буџета опредељује се за онолико предмета колико је потребно да се оствари најмање 60 ЕСПБ бодова.
    Студент који се см финансира опредељује се, у складу са студијским програмом, за онолико предмета колико је потребно да се оствари најмање 37 ЕСПБ бодова.
    Студент који се сам финансира плаћа део школарине обрачунат према предметима за које се определио.
    Полагањем испита студент стиче одређени број ЕСПБ бодова у складу са студијским програмом.
    Студент који не положи испит из обавезног предмета до почетка наредне школске године, уписује исти предмет.
    Студент који не положи изборни предмет, може поново уписати исти или се определити за други изборни предмет.
    Студијским програмом може се условити опредељивање студента за одређени предмет претходно положеним испитима из једног или више предмета утврђених студијским програмом.
    Правила студија ближе се уређују општим актом високошколске установе.
    Статус студента
    Члан 88.
    Студент који се финансира из буџета и који је у току школске године, у оквиру уписаног студијског програма, по положеним испитима стекао 60 ЕСПБ бодова, има право да се и у наредној школској години финансира из буџета.
    Студент који се финансира из буџета и који у току школске године оствари мање од 60 ЕСПБ бодова, може наставити студије у статусу студента који см финансира студије.
    Студент који се см финансира и који у току школске године оствари 60 ЕСПБ бодова из текуће године студијског програма, може да се у наредној школској години финансира из буџета.
    Право из става 3. овог члана студент остварује ако се рангира у оквиру укупног броја студената чије се студије финансирају из буџета, на начин и по поступку утврђеним општим актом високошколске установе.
    Студент који се финансира из буџета може у том статусу да има уписан само један одобрен, односно акредитован студијски програм на истом нивоу студија.
    Оцењивање
    Члан 89.

    Успешност студента у савлађивању појединог предмета континуирано се прати током наставе и изражава се поенима.
    Испуњавањем предиспитних обавеза и полагањем испита студент може остварити највише 100 поена.
    Студијским програмом утврђује се сразмера поена стечених у предиспитним обавезама и на испиту, при чему предиспитне обавезе учествују са најмање 30, а највише 70 поена.
    Успех студента на испиту изражава се оценом од 5 (није положио) до 10 (одличан).
    Високошколска установа може прописати и други, ненумерички начин оцењивања, утврђивањем односа ових оцена са оценама из става 4. овог члана.
    Општим актом високошколске установе ближе се уређује начин полагања испита и оцењивање на испиту.
    Испити
    Члан 90.

    Испит је јединствен и полаже се усмено, писмено, односно практично.
    Испит се полаже у седишту високошколске установе, односно у објектима наведеним у дозволи за рад.
    Одредба става 2. овог члана односи се и на извођење студијског програма на даљину.
    Високошколска установа може организовати полагање испита ван седишта, ако се ради о испиту из предмета чији карактер то захтева.
    Студент полаже испит непосредно по окончању наставе из тог предмета.
    Испитни рокови су: јануарски, априлски, јунски, септембарски и октобарски.
    Изузетно, за уметничке предмете у пољу уметности може да се утврди један испитни рок у складу са општим актом високошколске установе.
    Уколико студент из става 5. овог члана не положи испит, има право да испит полаже још два пута у току исте школске године.
    Изузетно, студент коме је преостао један неположени испит из студијског програма уписане године има право да тај испит полаже у накнадном испитном року до почетка наредне школске године.
    Студент са хендикепом има право да полаже испит на начин прилагођен његовим могућностима, у складу са општим актом високошколске установе.
    ОБЈАШЊЕЊЕ
    Оно што посебно треба нагласити је разлика између ЕСПБ бодова, који се најчешће називају кредитима и оцена на испитима (које се добијају на основу сакупљених бодова у оквиру одређеног курса). Сваки курс има одређену „тежину“ која се процењује на основу времена које се на њега утроши. У то време урачунато је време проведено на вежбама, предавањима, консултацијама, као и време потребно за припремање испита и израду семинарских радова. Време потребно за припремање неког испита израчунава се према броју страница и тежини текста (нпр. текст средње тежине студент почетне године може да савлада брзином од 5 страница за један сат). Слични стандарди постоје и за израду семинарских радова, с тим што се приликом свих израчунавања ослања на способности просечног студента. На тај начин квантификује се тежина одређеног курса, која се изражава у ЕСПБ бодовима, тј. кредитима.
    Број кредита предвиђених за један курс осваја се добијањем пролазне оцене. Оцена са којом је неки курс завршен говори о нивоу знања које је студент савладао, а број кредита који тај курс носи говори о тежини самог курса. Са било којом пролазном оценом из неког курса студент осваја све кредите које тај курс носи. Број освојених кредита не зависи од оцене.
    Новина коју носи овај план и програм је да се не уписују године, већ курсеви, па се самим тим не плаћа школарина за годину, већ за сваки курс појединачно. То значи да износ школарине зависи од броја уписаних курсева. Ово се наравно односи на самофинансирајуће студенте
    "toliko puteva.. koji izabrati, gde poci, koga povesti..???"

  13. #13

    Odgovor: Bolonja! Da ili ne?!

    Ja sam za Mislim da je mnogo bolje
    Evo, promenila sam potpis

  14. #14

    Odgovor: Bolonjska deklaracija

    Citat Mish kaže: Pogledaj poruku
    Ono što znam o njoj uglavnom mi se sviđa. Ono što mi se ne sviđa je što ljudi zaposleni na univerzitetu još uvek favorizuju prethodni sistem. Možda im treba dati vremena da se priviknu na promenu.
    Bojim se da treba da se sačeka neka smena generacija kako bi ovo zaživelo.
    Ne znam kako je na nivou države, ministarstva prosvete, da li je to zvanična forma konačno i kod nas. Znam da na pojedinačnim fakultetima niko ne radi u skladu sa deklaracijom.
    Teško je prihvatiti to da neki mali bezvezni studenti mogu da budu eventualna konkurencija (tako se još na to gleda sa velikim strahom od toga možda na katedri može da postoji još jedan Bog i Batina). Nisam baš optimista po pitanju sprovođenja Bolonje kod nas, a jedni koji će da plaćaju cenu neefikasnog sprovođenja su studenti, sadašnji, budući pa čak i bivši.

    Tako nam se država postavlja prema ljudima u koje bi trebalo da ulaže najviše i od kojih bi, u budućnosti, pametnom politikom mogla da izvuče najviše koristi.
    "...There is a crack in everything. That's how the light gets in..."

  15. #15

    Odgovor: Bolonjska deklaracija

    Zvuci mi mnogo lakse i bolje!
    ja studiram po starom programu, i sada u trecoj godini sam dobila jedan ispit koji je petosemestralan, i dva koji su cetvorosemestralna! A ne polazu se kolokviumi, nego odslusamo do kraja petog odnosno cetvrtog semestara, pa tek onda...
    ako u medjuvremenu ne zaboravim sta smo ucili..
    A opet nekako mi je nejasno kako ce se sve to regulisati, moje studije traju 5 godina, a ovima iz bolonje-njima 3 godine???

    Nego, mene zanima u Evropi i svetu, da li diplome nas koji studiramo po starom programu tretiraju drugacije nego Bolonju??

Strana 1 od 3 123 PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Prva bolonjska generacija bez šanse za zaposlenje
    Autor Cecara u forumu Obrazovanje
    Odgovora: 4
    Poslednja poruka: 01.04.2013, 09:55

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •