Dobrica Ćosić
Prikaz rezultata 1 do 3 od ukupno 3
  1. #1

    Dobrica Ćosić

    Ponovo sam počela da čitam romane ovog, po meni, sjajnog pisca i ponovo sam se uživela u sudbinu njegovih junaka...
    Pošto ovde na forumu nema prikaza njegovih dela i biografije, odlučila sam da vas, dragi moji, upoznam sa ovim velikim piscem. Ne želim da ulazim u njegov politički angažman, ja ga poštujem kao književnika, a politika me ne interesuje.

    biografija:

    Dobrica Ćosić je rođen 29. decembra 1921. godine u selu Velika Drenova kod Trstenika. Školovao se u srednjoj Poljoprivrednoj školi u Bukovu kod Negotina ali je prekinuo školovanje za vreme Drugog svetskog rata i kasnije završio Višu političku školu "Đuro Đaković". Bio je partijski komesar u resavskom odredu, ratni urednik lista Mladi borac, član Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Srbiju i član AGITROP-a CK KP Srbije. Republički i savezni poslanik bio je 12 godina. Jedan je od retkih koji su se javno usprotivili političkoj likvidaciji Aleksandra Rankovića. U domaću i svetsku književnost ulazi 1951. godine sa svojim prvim delom "Daleko je sunce". Godine 1968. otvara pitanje Kosova čime izaziva pozornost članova iz CK. Postao je jedan od najpoznatijih opozicionara Josipu Brozu Titu posle razmimoilaženja sa njim.Od 1951. godine slobodan je umetnik, književnik koji je napisao kultne romane: "Korene", "Deobe", "Vreme smrti", "Vreme zla", "Vreme vlasti" ...Godine 1977. postaje član SANU,i tada je izjavio da je "srpski narod dobijao u ratu,a gubio u miru".Sredinom osamdesetih osnovao je Odbor za odbranu slobode misli i govora koji je ustajao u zaštitu raznih protivnika socijalističke Jugoslavije.Podržao je predsednika Srbije,Slobodana Miloševića,i njegov politički program 1988.godine.Tokom 1989. i 1990.godine osnovao je srpske nacionalne stranke u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.Prvi predsednik SRJ odlukom Savezne skupštine postaje u junu 1992. godine. Smenjen je godinu dana kasnije (31. maj 1993) tajnim glasanjem oba veća Saveznog parlamenta posle sukoba sa Slobodanom Miloševićem.


    Dobrica Ćosić je započeo svoj književni rad romanom „Daleko je sunce“ 1951. godine, u kome evocira svoje ratničko iskustvo iz narodnooslobodilačke borbe i slika moralnu i psihološku krizu ličnosti u uslovima rata. Dok je ovaj roman za sadržinu imao najsvežije događaje nacionalne istorije, drugi roman „Koreni“ koji je objavljen 1954 godine uzima građu iz stvarnosti Srbije s kraja 19. veka. To je slika raskola u jednoj patrijarhalnoj porodici, ali i raskola u narodu. Ovde je Ćosić pažljivom psihološkom analizom razotkrio mentalitet srbijanskog sela, uočio začetke i uzroke političkih previranja, predočio nekoliko upečatljivih karaktera.

    Romanom „Deobe“ 1961. godine Ćosić se ponovo vraća Drugom svetskom ratu. Središnja tema je deoba u narodu, deoba na partizane i četnike i posledice ove podele. Sa književnoumetničkog stanovišta, ovaj roman donosi niz novina, osobenu kompoziciju, dominaciju unutrašnjeg monologa, otkrivanje umetničkog funkcionisanja poliloga kao sredstva za ispoljavanje mase kao književnog junaka, unošenje dokumentarnog materijala, stilsku raznovrsnost i izuzetno slojevitu leksiku.

    književni rad:

    Posle kratkog izleta u eksperiment sa antiromanom „Bajka“ iz 1966. godine, Ćosić se vraća epskoj temi i piše istorijski roman „Vreme smrti“ koji je objavljivan od 1972. do 1979. godine u četiri knjige. To je roman o Prvom svetskom ratu, široka freska vremena, događaja i ljudskih sudbina. Nastavljajući priču o pojedincima iz porodice Katića iz sela Prerova, započetu u romanu „Koreni“, Ćosić ispisuje sagu ne samo o porodici Katić nego i o Srbiji koja je doživela golgotu. Trilogijom „Vreme zla“ ( „Vernik“ 1984.,“Grešnik“ 1985., „Otpadnik“ 1986.), koja se može odrediti kao politički roman, Ćosić nastavlja priču o pojedincima iz iste porodice, ali i o ličnostima koje su započele svoj romaneksni život u „Vremenu smrti“. Tako je „Vremenom smrti“ i „Vremenom zla“ popunjena praznina između romana „Koreni“ i romana „Deobe“ i ostvarena kontinuirana povest o Srbiji, Prerovu i dvema prerovskim porodicama. Romanom „Vreme vlasti“ nastavlja se povest započeta romanom „Koreni“.

    (preuzeto sa wikipedie)

  2. #2

    Odgovor: Dobrica Ćosić



    Objavljena dela:

    Daleko je sunce (1951)
    Koreni (1954)
    Deobe 1-3 (1961)
    Bajka (1965)
    Vreme smrti 1-4 (1972-1979)
    Vreme zla – Grešnik (1985), Otpadnik (1986), Vernik (1990)
    Vreme vlasti 1 (1996)
    Piščevi zapisi 1-4 (2001-2002)
    Srpsko pitanje 1-2 (2002-2003)
    Pisci moga veka (2002)
    Kosovo (2004)
    Prijatelji (2005)
    Vreme vlasti 2 (2007)

  3. #3

    Odgovor: Dobrica Ćosić

    Nisam nikada bila poštovalac Dobrice Ćosića,zato što su me u životu uvek dok sam počinjala da čitam njegovu bilo koju knjigu ali samo vezanu za školsku lektiru podsećale na sasvim druge priče one koje mi je moj otac pričao a vezana za ratna događanja i jedan deo srpske istorije koji sam ja razumela nasuprot pisanju D.Ćosića.
    No evo nešto iz njegove knjige zapisi,kojih ima nekoliko.Samo mali rezime.Možda sa ovim mojim prilogom želim malo da se oslobodim onoga što nisam volela kod njega čitajući ga.


    "Piscevi zapisi"
    nisu istorija, nisu ni memoari u klasicnom smislu; oni su dozivljajni fragmenti jednog i drugog. Kompozicija knjige je problemsko jedinjenje oko kljucnih dogadaja i licnosti, sa asocijacijama koje pruzaju kontekst pretpostavki i posledica. Jezik je i knjizevno-literarni i filozofsko- istorijski, sa analizama kolektivno-psiholoskim. Profili licnosti: Tita, Kardelja, Krleze, Rankovica, Ive Andrica... ogledaju se u stvarnosti ili u porukama njihovih dela i njihovih datih akcija. Knjiga je prikaz ideoloskog "meduvremena", diskontinuiteta u odnosu na prirodno-istorijski tok. Ukupnost dela tvori drustvenu atmosferu vremena, sa dokumentarnim okosnicama.
    "Piscevi zapisi" Dobrice Cosica su nova istorijska lektira za sve, za srednjoskolce i studente u prvom redu. Ona je i "udar" za one koji su posleratno vreme sagledavali preko ideologizatorsko-istorijskih prikaza ili preko partijsko-politickih pregleda, u kojima su politicke licnosti sakrivene iza zvucnih zvanja i titula, iza foruma i simbola..





    izvor




    Piscevi zapisi 1951-1968
    Dobrica Cosic
    Poruku je izmenio Cecara, 14.06.2010 u 23:30

    Uskoro ni o meni ni o tebi niko neće pričati niti znati,neki drugi ljudi živet će ovde...mi nećemo nikome nedostajati

Slične teme

  1. Dobrica Erić
    Autor lunejuvenal u forumu Srpska poezija
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 04.03.2012, 18:12
  2. Dobrica Ćosić, književnik ili političar?
    Autor pera lozac u forumu Spomenar
    Odgovora: 31
    Poslednja poruka: 16.05.2011, 22:36

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •