Istorija Jezika
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 26

Hybrid View

Prethodna poruka Prethodna poruka   Sledeća poruka Sledeća poruka
  1. #1

    Istorija Jezika

    Ja sam veoma fasciniran ovom granom istorije...
    Sta vi mislite o tome?
    Tesko je biti glup u danasnje vreme... Konkurencija je velika...
    A uostalom ko danas nije glup? (bez uvrede)

  2. #2

    Odgovor: Istorija Jezika

    S obzirom da nas jezik spada u porodicu Indoevropskih jezika, pozabavicemo se malo vise upravo time.
    Indoevropski jezici su najrasprostranjeniji na svetu. Ovde spadaju gotovo svi jezici kojima se govori u Evropi (i svim zemljama koje su evropljani osvojilil) i veliki broj jezika u upotrebi u Aziji. Svi ovi jezici su tesno povezani i mogu se primetiti brojne slicnosti u njima, tako da se lako da zakljuciti da su, u davnoj proslosti, svi oni u stvari, bili celina.

    Postojbina Indoevropskih jezika

    Ocigledno je da ako jezici iz IE porodice predstavljaju razlicite varijante jezika pretka, ova preteca jezika je morala biti koristena negde, tokom izvesnog perioda. Moguce je da su pripadnici Indoevropskog naroda vec sami po sebi bili etnicki pomesani. Period kada su ziveli zajedno morao je biti dug i procenjuje se da su se razdvojili negde izmedju 3500. i 2500. godine pne.

    Prvobitna postojbina morala je biti u onom delu sveta u kom se ovi jezici mogu sresti i danas, tako da u obzir ne dolaze Afrika, Australija i americki kontinent, jer je poznato da je do sirenja i upotrebe IE jezika na ovim prostorima doslo relativno skoro. Takodje, u obzir ne dolaze ni Britanska ostrva kao ni poluostrva juzne Evrope. Dakle, moze se sa izvesnom sigurnoscu tvrditi da su oblasti gde je realno traziti postojbinu IE jezika, evropsko kopno i zapadni delovi Azije.

    Do 19. veka, smatralo se da je Azija postojbina IE jezika. Ovo je bilo sasvim normalno, s obzirom na uticaj Biblije i njeno ucenje da se Raj nalazi u dolinama Mesopotamije. Ovakvim tvrdnjama doprinelo je i otkrice Sanskrita u Aziji koji je ne samo bio Indoevropski jezik, vec je u mnogome bio blizak prajeziku. Jer ipak, Evropa je vec videla najezde Huna i Turaka kao i drugih naroda iz Azije, pa je bilo prirodno smatrati da su se narodi kretali ka zapadu.

    Zar nije bilo prirodnije predpostaviti da je nekoliko predstavnika u Aziji u stvari, u jednom trenutku doslo tu, krecuci se ka istoku, umesto da su svi jezici kojima se govori u Evropi tu zbog pomeranja naroda ka zapadu usled najezda osvajaca? Tokom 19.veka, komparativne studije Indoevropskih jezika rasvetlile su niz cinjenica koje idu u prilog bas ovoj teoriji. Ocigledno je da su sve one karakteristike koje svi IE jezici imaju zajednicke, u stvari potekle iz prvobitnog jezika. Preciznije, rec koja je zajednicka za dve ili tri grane porodice jezika, (naravno, ovo vazi za jezike koji se nisu razvijali jedan pored drugog, i na taj nacin usvojili iste reci ili uticali jedan na drugog) verovatno vodi poreklo iz prajezika.

    Svi Indoevropski jezici imaju zajednicko poreklo za reci zima i sneg. Iz ovog sledi da je na podrucju gde su ziveli ljudi koji su govorili ovim prajezikom, u jednom periodu godine bila zima. S druge strane, nije sigurno da je postojala rec za more. Neke grane iz porodice IE jezika su iz tog razloga, kada su se susrele sa ovom pojavom, morale da iznadju svoju rec kako bi oznacile ovaj pojam. Dakle, prvobitna zajednica zivela je u unutrasnjosti. Drugi pokazatelj je flora i fauna koju su poznavali. Kako se u jednoj knjizi navodi, postojale su reci za sneg i hladnocu, hrast, bukvu, bor, medveda, vuka, jelena, zeca, misa, konja, ovcu, svinju, psa, govedo, divlju gusku i patku, zmiju mrava, pcelu...

    Arheoloska iskopavanja u Rusiji vode ka novim fascinantnim otkricima. Grobovi u stepama izmedju reke Don i Urala ukazuju na postojanje Kurganske kulture koja je postojala severno od Kaspijskog mora od petog do treceg milenijuma pne. Posebno je zanimljiva flora i fauna tog doba na ovoj teritoriji. Mesovite sume hrasta, breze, bresta, jabuke, visnje i vrbe rasle su duz reka. U tim sumama su ziveli medvedi, divlji konji, vukovi, lisice, dabrovi, veverice, jeleni. Prema tome, smatra se da su pripadnici Kurganske kulture u stvari preci Indoevropljani i da je postojbina Indoevropskih jezika, dakle, u severnom delu centralne Evrope, izmedju reka Vistule i Elbe. Ovo misljenje dele mnogi arheolozi i lingvisti.

    malko sam prelistala skripte s faxa....


    Isn't it funny how day by day, nothing changes, but when you look back, everything is different?
    C. S. Lewis

  3. #3

    Odgovor: Istorija Jezika

    Citat Cecara kaže: Pogledaj poruku
    S obzirom da nas jezik spada u porodicu Indoevropskih jezika, pozabavicemo se malo vise upravo time.
    Indoevropski jezici su najrasprostranjeniji na svetu. Ovde spadaju gotovo svi jezici kojima se govori u Evropi (i svim zemljama koje su evropljani osvojilil) i veliki broj jezika u upotrebi u Aziji. Svi ovi jezici su tesno povezani i mogu se primetiti brojne slicnosti u njima, tako da se lako da zakljuciti da su, u davnoj proslosti, svi oni u stvari, bili celina.

    Postojbina Indoevropskih jezika

    Ocigledno je da ako jezici iz IE porodice predstavljaju razlicite varijante jezika pretka, ova preteca jezika je morala biti koristena negde, tokom izvesnog perioda. Moguce je da su pripadnici Indoevropskog naroda vec sami po sebi bili etnicki pomesani. Period kada su ziveli zajedno morao je biti dug i procenjuje se da su se razdvojili negde izmedju 3500. i 2500. godine pne.

    Prvobitna postojbina morala je biti u onom delu sveta u kom se ovi jezici mogu sresti i danas, tako da u obzir ne dolaze Afrika, Australija i americki kontinent, jer je poznato da je do sirenja i upotrebe IE jezika na ovim prostorima doslo relativno skoro. Takodje, u obzir ne dolaze ni Britanska ostrva kao ni poluostrva juzne Evrope. Dakle, moze se sa izvesnom sigurnoscu tvrditi da su oblasti gde je realno traziti postojbinu IE jezika, evropsko kopno i zapadni delovi Azije.

    Do 19. veka, smatralo se da je Azija postojbina IE jezika. Ovo je bilo sasvim normalno, s obzirom na uticaj Biblije i njeno ucenje da se Raj nalazi u dolinama Mesopotamije. Ovakvim tvrdnjama doprinelo je i otkrice Sanskrita u Aziji koji je ne samo bio Indoevropski jezik, vec je u mnogome bio blizak prajeziku. Jer ipak, Evropa je vec videla najezde Huna i Turaka kao i drugih naroda iz Azije, pa je bilo prirodno smatrati da su se narodi kretali ka zapadu.

    Zar nije bilo prirodnije predpostaviti da je nekoliko predstavnika u Aziji u stvari, u jednom trenutku doslo tu, krecuci se ka istoku, umesto da su svi jezici kojima se govori u Evropi tu zbog pomeranja naroda ka zapadu usled najezda osvajaca? Tokom 19.veka, komparativne studije Indoevropskih jezika rasvetlile su niz cinjenica koje idu u prilog bas ovoj teoriji. Ocigledno je da su sve one karakteristike koje svi IE jezici imaju zajednicke, u stvari potekle iz prvobitnog jezika. Preciznije, rec koja je zajednicka za dve ili tri grane porodice jezika, (naravno, ovo vazi za jezike koji se nisu razvijali jedan pored drugog, i na taj nacin usvojili iste reci ili uticali jedan na drugog) verovatno vodi poreklo iz prajezika.

    Svi Indoevropski jezici imaju zajednicko poreklo za reci ’zima’ i ’sneg’. Iz ovog sledi da je na podrucju gde su ziveli ljudi koji su govorili ovim prajezikom, u jednom periodu godine bila zima. S druge strane, nije sigurno da je postojala rec za ’more’. Neke grane iz porodice IE jezika su iz tog razloga, kada su se susrele sa ovom pojavom, morale da iznadju svoju rec kako bi oznacile ovaj pojam. Dakle, prvobitna zajednica zivela je u unutrasnjosti. Drugi pokazatelj je flora i fauna koju su poznavali. Kako se u jednoj knjizi navodi, postojale su reci za sneg i hladnocu, hrast, bukvu, bor, medveda, vuka, jelena, zeca, misa, konja, ovcu, svinju, psa, govedo, divlju gusku i patku, zmiju mrava, pcelu...

    Arheoloska iskopavanja u Rusiji vode ka novim fascinantnim otkricima. Grobovi u stepama izmedju reke Don i Urala ukazuju na postojanje ’Kurganske kulture’ koja je postojala severno od Kaspijskog mora od petog do treceg milenijuma pne. Posebno je zanimljiva flora i fauna tog doba na ovoj teritoriji. Mesovite sume hrasta, breze, bresta, jabuke, visnje i vrbe rasle su duz reka. U tim sumama su ziveli medvedi, divlji konji, vukovi, lisice, dabrovi, veverice, jeleni. Prema tome, smatra se da su pripadnici Kurganske kulture u stvari preci Indoevropljani i da je postojbina Indoevropskih jezika, dakle, u severnom delu centralne Evrope, izmedju reka Vistule i Elbe. Ovo misljenje dele mnogi arheolozi i lingvisti.

    malko sam prelistala skripte s faxa....



    Nisam jos cuo ni za jedan fakultet na kojem se predaje/govori istina.
    Povezivati na bilo koji nacin prva tri poglavlja Genesis-a (Postanka) sa stvarnoscu je mentalni poremecaj. Kakva Mesopotamija ?
    Jel' tamo postoji Drvo Zivota, Drvo spoznaje dobra i zla, zmija koja govori,
    ili andjeo koji ne dozvoljava coveku da udje u taj vrt ?
    Po Bibliji (tom istom Postanku) Postanak 11:1 " A beše na celoj zemlji jedan jezik i jednake reči. " svi drugi jezici koji danas postoje su Kazna Bozija
    a ne nagrada, Postanak 11:7 " Hajde da siđemo, i da im pometemo jezik, da ne razumeju jedan drugog šta govore. "
    Istorija vrlo dobro zna da je Vincha skript prva forma pisma, a Vincha je u Srbiji, a ne u Aziji.
    Po Jovanovom Otkrovenju, Gospod Bog je rodjen u Evropi, u svom narodu,
    tako da je samo jedan jezik Gospoda Boga, jezik kojim ce svi zivi govoriti.
    Tako da bi se ja skromno drzao izreke koja kaze "Pricaj Srpski da te ceo svet
    razume." (sto je naravno moja licna spoznaja Gospoda Boga, koju nikome ne
    namecem.)

    jewpiter
    Poruku je izmenio Kalina, 24.11.2008 u 07:54 Razlog: vredjanje

  4. #4

    Odgovor: Istorija Jezika

    Ne mozemo biti tako striktni i drzati se samo onog sto se nama dopada. Neke cinjenica moramo prihvatiti i ako se ne slazem sa njima. Malo je nas upuceno u istoriju jezika, tako da je neophodno da se prenese ono sto se nadje na NET-u. Da li je to ispravno ili ne, e to je vec diskutabilno i uvek moze da nam posluzi kao tema za razmenu misljenja i stavova.
    "Zivot je ono sto ti se desava dok ti pravis planove za zivot"

  5. #5

    Odgovor: Istorija Jezika

    Citat tutifruti kaže: Pogledaj poruku
    Ne mozemo biti tako striktni i drzati se samo onog sto se nama dopada. Neke cinjenica moramo prihvatiti i ako se ne slazem sa njima. Malo je nas upuceno u istoriju jezika, tako da je neophodno da se prenese ono sto se nadje na NET-u. Da li je to ispravno ili ne, e to je vec diskutabilno i uvek moze da nam posluzi kao tema za razmenu misljenja i stavova.
    Samo je jedna istina o svemu, nema dve, tri....
    Meni se dopada sve sto znam, i nemam niceg drugog cega bi se drzao.
    Uopste mi nije jasan koncept u kojem se neko ne slaze sa cinjenicama/istinom/onim sto postoji ?
    Znam neke kulture koje odbacuju ono sto postoji, ali ne da se ne slazu da te stvari postoje (kao recimo Amish-i).
    Da li bi mogla da mi objasnis kako si ti upucena u 'istoriju jezika', kada niko na ovoj planeti nezna koji je bio prvi jezik, i sa kim je taj prvi covek koji je progovorio taj prvi jezik komunicirao ?

    jewpiter

  6. #6

    Odgovor: Istorija Jezika

    Citat DzuPiter kaže: Pogledaj poruku
    Samo je jedna istina o svemu, nema dve, tri....
    Meni se dopada sve sto znam, i nemam niceg drugog cega bi se drzao.
    Uopste mi nije jasan koncept u kojem se neko ne slaze sa cinjenicama/istinom/onim sto postoji ?
    Znam neke kulture koje odbacuju ono sto postoji, ali ne da se ne slazu da te stvari postoje (kao recimo Amish-i).
    Da li bi mogla da mi objasnis kako si ti upucena u 'istoriju jezika', kada niko na ovoj planeti nezna koji je bio prvi jezik, i sa kim je taj prvi covek koji je progovorio taj prvi jezik komunicirao ?

    jewpiter

    Nisam rekla da sam upucune, naprotiv. Da si bolje citao ne bi tako rekao. Rekla sam da sa raznim informacija, koje prilozimo, mozemo lepo da diskutujemo i damo svoje misljenje i stav.
    Slazem se da je uvek samo jedna istina, ali svako ima pravo da diskutuje dok ne utvrdi tu istinu. Nadam se da se s tim slazes?
    Poruku je izmenio Kalina, 24.11.2008 u 07:31 Razlog: ..slovce
    "Zivot je ono sto ti se desava dok ti pravis planove za zivot"

  7. #7

    Odgovor: Istorija Jezika

    Citat dule_legenda kaže: Pogledaj poruku
    Ja sam veoma fasciniran ovom granom istorije...
    Sta vi mislite o tome?
    Rec/Jezik je jedina stvar koja razdvaja coveka od ostatka prirode u kojoj zivi.
    Bez reci/jezika covek bi bio samo jos jedna zivotinja, ovako, covek nije zivotinja,
    bez obzira koliko tu iluziju neki ljudi koji koriste rec/jezik zele da nametnu drugima.

    jewpiter

  8. #8

    Odgovor: Istorija Jezika

    Srpskohrvatski jezik pripada slovenskoj grupi, jednoj od tri najveće grane indoevropske jezičke porodice, uz romansku i germansku. Slovenski jezici su uzajamno znatno razumljiviji od romanskih ili germanskih. U ranom srednjem veku razlike među slovenskim jezicima bile su relativno neznatne, verovatno manje od onih između današnjih nemačkih dijalekata u Švajcarskoj. U sedmoj deceniji 9. veka dva učena Vizantinca iz Soluna, braća Konstantin (docnije u kaluđerstvu Ćirilo) i Metodije, koji su odlično poznavali slovenski govor okoline svoga grada, preveli su, po naredbi vizantijskog cara Mihajla, najvažnije hrišćanske verske knjige na slovenski. Do kraja desetog veka jezik tih prevoda postao je bogoslužbeni i književni jezik većine Slovena, u prostoru od Jadranskog i Egejskog mora do severa Rusije. Osnovni korpus apstraktnih termina, verskih, filozofskih i psiholoških, u koji su se bile ulile tekovine razvoja grčke misli tokom antičkog perioda i ranog srednjeg veka, dobio je tako jednim potezom adekvatne slovenske prevode. Tako su i Sloveni ovladali pojmovnim arsenalom koji je mnogo ranije latinski preuzeo iz grčkog, a kasnije zapadnoevropski jezici iz latinskog.

    Staroslovenski jezik tvorevina solunske braće, ušao je tako u porodicu velikih sakralnih i književnih jezika hrišćanske Evrope, naporedo sa grčkim i latinskim. Van hrišćanskog sveta sličnu su ulogu igrali hebrejski, klasični arapski i sanskrit.

    Konstantin (koji je pred smrt, primajući monaški čin promenio ime u Ćirilo) i Metodije izmislili su i poseban alfabet kojim su ispisali svoje prevode. Taj alfabet, poznat danas pod imenom glagoljice, sadržao je blizu četrdeset slova. Tadašnji glasovni inventar slovenskih jezika bio je daleko bogatiji od onoga u grčkom, a glagoljica je za sve te glasove imala različita slova. Uskoro je glagoljica kod pravoslavnih Slovena zamenjena azbukom koja je kasnije prozvana ćirilicom. Ona je ustvari tadašnje grčko uncijalno pismo dopunjeno sa četrnaest posebnih slova za slovenske glasove kojih nije bilo u grčkom. Time je stvoren instrument kulture daleko podesniji od latinice, koja je nastala adaptacijom grčkog alfabeta za latinski jezik još u antičko doba, ali su joj nedostajala slova za posebne glasove kasnijih evropskih jezika, što je pismenost tih naroda opteretila mnogim problemima, kolebanjima i nedoslednostima. Izlaz se najčešće tražio u tome da se jedan glas obeležava grupom od dva ili tri slova. Tako se poznati šuštavi konsonant u engleskom označava sa sh, u francuskom sa ch, u italijanskom sa sc, ili sci, u nemačkom sa sch, u švedskom sa sj, u poljskom sa sz itd., dok ćirilica ima jedno slovo za taj glas, i to isto svugde gde se ta azbuka upotrebljava.


    Projekat Rastko :"Književni jezik kao instrument kulture i produkt istorije naroda"
    "Zivot je ono sto ti se desava dok ti pravis planove za zivot"

  9. #9

    Odgovor: Istorija Jezika

    Citat dule_legenda kaže: Pogledaj poruku
    Ja sam veoma fasciniran ovom granom istorije...
    Sta vi mislite o tome?
    Istorija jezika nije samo grana istorije - to je naucna disciplina koja obuhvata istoriju, sociologiju, antropologiju, lingvistiku (i još par društvenih nauka i naučnih disciplina ), te tako nije teško biti fasciniran njome, pošto pokušava da objasni nas same - kako smo se razvili kao svesna, inteligentna bića koja koriste govor za komunikaciju, kako su se razvili toliki (raznoliki) jezici i razna pisma - zbog čega su slični/različiti i po čemu su slični/različiti, kako su se razvijali kroz vreme, i kako se i dan-danas razvijaju.

    Jer, jezik je kao živo stvorenje, koje se neprekidno menja i razvija - neki jezici umiru, neki drugi se radjaju (npr. kreolski i pidžin jezici), i svi živi jezici na svetu u tome su jednaki, jer nikad ne stoje u mestu. Samo se mrtvi jezici (to jest, jezici bez govornika kojima je to maternji jezik) ne menjaju, što znači da su ljudi ti koji utiču na jezik i oblikuju ga po sopstvenim potrebama. Te promene su ponekad tako spore i neznatne da ih tek buduće generacije mogu uočiti, a ponekad se odvijaju veoma brzo. Uzroci jezičkih promena su raznoliki: mogu poticati iz društvenih, političkih, tehnoloških promena; mogu nastati iz kontakta sa drugim, stranim, jezicima; i tako dalje, i tako dalje...

    Sve to znači da je ova tema veoma široka, te nije čudo što se o njoj može pisati veoma mnogo....
    Tiger Facts:
    1. Tigrovi su macke koje obozavaju kupanje.
    2. Tigrove pruge su jedinstvene kao otisci prstiju.

  10. #10

    Odgovor: Istorija Jezika

    Posto vidim da ima veoma dobrih poznavalaca istorije jezika na ovoj temi,zeleo bih da znam sta misle o delu Ranke Kuic (prve zene doktora anglitike u Jugoslaviji)-"Crveno i belo,srpsko-keltske jezicke paralele",i o delu Velsanina Roberta Grejvsa-"Istorijska gramatika pesnickog mita".

  11. #11

    Odgovor: Istorija Jezika

    Citala sam o srpsko-keltskim jezickim paralelama, mada mi "Istorijska gramatika pesnickog mita", od Grejvisa, nikad nije dosla do ruku, a jos manje do ociju.

    Cinjenica je da su Kelti ostavili traga na nasim prostorima, kako u kulturi, tako i nekim drugim sferama, pa i u genetici. Nije da nemamo slicnosti (karakterne osobine)
    Smatra se da je prapostojbina Kelta bila onako odokativno neka granica Zapadne i srednje Evrope, gde od V do III veka p.n.e. pocinju seobe koje ih dovode na teritorije danasnje Engleske, Francuske, Italije, na severni Balkan.

    Bilo ih je od Dunava do Stare Planine(valjda pleme Besi) i na istočnim obodima Homolja, a u zapadnom Homolju (resavska pećina) mali Skordisci...
    Pominju se i oko Velike Morave, Nišave..a oko planine Stol( nedaleko od Babušnice) ima ostataka..

    Evo, nadjoh nesto sto bi bilo mozda interesantno videti. Paralelni vokabular kamrijskih i srodnih srpskih reči (po R.Kuić)

    Samo malo primera, ima toga mnogo vise.

    kaku... (cacu)..izmet..KAKA
    kadar,kadarn..(cadarn)..snažan, moćan ..KADAR
    kal, kaljav ..(cagl, caglau)...kalj,kaqavost..KAL, KALJAVO
    krav..(crau)..krv, usirena krv...KRV
    krug..(crug).. brežulja, otok, čir, okrugla izraslina...KRUG
    kukulj..(cwcwll)..kapuljača..KUKULJICA, zakukuljiti štogod
    kupan..(cwpan)...čaša, putir....KUPA

    da..(da).....dobro!...DA
    del..(del)...deo...DEO,DEL
    derven..(derwen)...hrastovo drvo, hrastovina....DRVO
    đavol..(diafol)...đavo...ĐAVO,ĐAVOL
    dilead (dilead)...ivica, otpisivanje(valjda nešto van granica normalnog)..DILEJA
    dim..(dim)...ništa...DIM (sve je to ništa)
    dizgina,dizginva, dizgined..(disgynwa,disginhed)..silazak, gravitacija..DIZGINA;DIZGINE (DA SE DRŽI RAVNOTEŽA NA KONJU)


    P.S. Da li je mozda Ranka Kuic u nekom srodstvu sa Gordanom Kuic? Zna li neko?
    Poruku je izmenio tutifruti, 17.12.2008 u 19:19
    "Zivot je ono sto ti se desava dok ti pravis planove za zivot"

  12. #12

    Odgovor: Istorija Jezika

    Mislio sam samo na jezicke paralele,a ne arheologiju...Besi nisu Kelti...Kelti su Skordisci,Kornakati ,Trikornensi,Bastarni...najznacajniji su bili pomenuti Skordisci (ime im je oznacavalo pripadnost vrhovnoj ratnickoj kasti) prestonica im je bila u istocnom Sremu,na lokalitetu "Več" kod danasnjeg Krčedina....

  13. #13

    Odgovor: Istorija Jezika

    Autorka je ulozila mnogo truda i vremena da bi napravila jezicku paralelu. To je citav naucnoistrazivacki rad, koji je zahtevao dobro poznavanje istorije i kulture, tako da nije lose i to pomenuti. Zao mi je, ako je i to offtopic.

    By the way, hvala na informaciji za Bese.
    "Zivot je ono sto ti se desava dok ti pravis planove za zivot"

Slične teme

  1. Odgovora: 4
    Poslednja poruka: 23.10.2013, 10:58
  2. Najlepše ljubavne pesme srpskog jezika
    Autor izabelitta u forumu Poezija
    Odgovora: 10
    Poslednja poruka: 26.03.2012, 12:38
  3. Nepoznavanje srpskog jezika od strane nacionalnih manjina
    Autor Isahara u forumu Društvo oko nas
    Odgovora: 117
    Poslednja poruka: 24.09.2011, 09:47
  4. Ubacivanje srpskog jezika u Sony ericsson telefone
    Autor dixy u forumu Mobilna telefonija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 11.06.2008, 19:43

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •