James Joyce (Džejms Džojs)
Prikaz rezultata 1 do 10 od ukupno 10
  1. #1

    James Joyce (Džejms Džojs)

    Dzejms Dzojs





    Džejms Džojs oko 1918. godine



    Džejms Džojs (engl. James Augustine Aloysius Joyce; 2. februar 1882 13. januar 1941), irski književnik. Rodio se u Ratgardu, blizu Dablina u neobičnoj porodici. Otac je bio poslovni fanatista, koji nije mario ni za kakav intelektualni napor, dok je veoma religiozna majka često obitavala u svetu muzike. Vaspitavan u strogom katoličkom duhu, mladi Džejms, pod majčinim uticajem, umalo nije izabrao sveštenički poziv. Ali, u jednoj mladalačkoj krizi napravio je drastičan rez: otrgao se i od religije i od porodice, izabravši Odiseja za svog junaka i duhovnog vodiča. Iako je jedno vreme studirao medicinu u Dablinu, već 1902. godine napustio je Irsku, da joj se više nikad ne vrati, sem na kratko u dva navrata. Svoju Itaku tražio je u Trstu, Parizu, Cirihu, u kome je i umro 1941. godine. Od Irske je uz sebe samo iamo Noru Branakl, devojku koja je pošla s njim i uskoro mu postala supruga.

    Književni rad

    Džojs se u književnosti javio još kao student, 1899. godine, jednom zanimljivom esejističkom analizom Ibzena. On je eksperimentima u narativnoj tehnici i strukturi romana i primeni toka svesti dao nov pravac modernoj književnosti. Prva zbirka pesama Kamerna muzika izišla mu je 1907. (jedno vreme pripadao je grupi imažinista, sa Paundom i Eliotom), a zatim je pred sam Prvi svetski rat objavio jedinu knjigu pripovedaka Dablince. Portret umetnika u mladosti pojavio se 1916, drama Izgnanci 1918, 1922. svetska književnost dobila je njegovo remek-delo roman Uliks, na kome je radio još od 1914. To delo smatra se biblijom evropskog proznog modernizma i uprkos vrlo oštroj i ekstremističkoj polemici oko Džojsovog književnog dela, izvan svake sumnje je njegov ogroman uticaj na razvoj književne proze 20. veka. Posle Uliksa, Džojs je napisao još samo Fineganovo bdenje (1939), delo na kome je radio više od petnaest godina, ali kojim nije ni dotakao visine svog najboljeg dela.





    izvor: Vikipedija
    "....svet kakav zelimo,treba izgraditi u sebi...."

  2. #2

    Odgovor: James Joyce

    Pre desetak godina sam dobila Portret umetnika u mladosti, i tada mi nikako nije legla...procitala sam svega dve tri strane...Ovih dana sam citajuci neke druge knjige naletela na komentare o Uliksu, pa se nosim mislju da ponovo uzmem da citam Portret ,pa ako mi se dopadne i ostalo...

    Covek je sinteza beskonacnosti i konacnosti,prolaznog i vecnog, slobode i nuznosti, kratko: sinteza.

  3. #3

    Odgovor: James Joyce

    rado bih zalepio nekoliko pisama Nori.....
    no se bojim da se nekima bas ne bi dopalo....



    za JJ
    worst day of fishing is better than excellent day at work

  4. #4

    Odgovor: James Joyce

    "Tezak" je za citanje...Ali je izuzetan...
    Trazim vec duze vreme "Pisma Nori",pisma koja je Dzojs pisao svojoj zeni tokom osam godina...
    "....svet kakav zelimo,treba izgraditi u sebi...."

  5. #5

    Odgovor: James Joyce

    ČUJEM VOJSKU

    Čujem vojsku, što na kopno srne,
    I topot konja kroz vodu, s pjenom oko koljena,
    Osorni iza njih stoje, odjeveni u oklope crne,
    Vozači preziruć uzde, uz zvižduk bičeva.

    Oni uzvikuju u noć svoje bojne pokliče
    Ja jecam u snu slušajuć smijeh im objestan.
    Mrak mojih snova ko plameni bljesak rasporit će,
    Kujuć na srce moje ko na nakovanj.

    Dolaze pobjednički tresuć duge zelene vlasi:
    Izlaze iz mora i s klicanjem jure po obali.
    Moje srce, gdje ti je mudrost, tako očajno da si?
    Moja ljubavi, ljubavi, ljubavi zašto me samog ostavi?
    "....svet kakav zelimo,treba izgraditi u sebi...."

  6. #6

    Odgovor: James Joyce

    Citat Kalina kaže: Pogledaj poruku
    Pre desetak godina sam dobila Portret umetnika u mladosti, i tada mi nikako nije legla...procitala sam svega dve tri strane...Ovih dana sam citajuci neke druge knjige naletela na komentare o Uliksu, pa se nosim mislju da ponovo uzmem da citam Portret ,pa ako mi se dopadne i ostalo...


    Dobila i ja pa čitam, čitam i opet čitam pa posle dve strane ne znam ni šta sam pročitala. Pa prođe neko vreme pa opet uzmem pa čitam, čitam i razmišljam koji će mi kad mi nije interesantno...
    Sandy: I don't know if you're a detective or a pervert.
    Jeffrey: Well, that's for me to know and you to find out.

  7. #7

    Odgovor: James Joyce (Džejms Džojs)

    Još uvek smo na "Vi", Mr. Džojs i ja....i posle višegodišnjeg bistrenja Uliksa...

    O, kako bi bezobrazno precenio sebe, kada bi rekao da razumem Džojsa. Ne, samo ga poštujem , čitam, opet i opet, radujem se kao dete kada skopčam nešto što nisam u prethodnih "x" pokušaja čitanja... A samo sam hteo da imam temu za razgovor uz neizrecive količine nektara u pabu, kao ja sam čitao ovo i ono i ....zaglavih se, a sada nazad nema.
    Samo naslućivanje onoga što je dotični imao u glavi i čime je baratao u kojekakvim stanjima uma me nagoni na duboki naklon(ili jako visoko dizanje kape)

    Iimam Uliksa u odličnom prevodu profesora engleske književnosti Zorana Paunovića,koji je dosta toga spakovao u primedbu prevodioca, što poprilično olakšava čitanje, tačnije pokazuje prstom u pravcu Džojsovih razmišljanja i aluzija....

    "Finnegans Wake" još nije preveden kod nas, a ako je verovati Dablinersima, koji imaju pesmu na tu temu, radi se o jako komplikovanoj Dablinskoj uličnoj baladi,pretočenoj u prozu...

    I ne bi ja više lupetao, nego, eto, natrčah na temu, a nick mi je njegova tvorevina...












    Čini mi se da sam negde pročitao i film da je snimljen...

  8. #8

    Odgovor: James Joyce (Džejms Džojs)

    imam Dzojsa u nekom hrvatskom prevodu....tesko je za citanje....uvek mi je bio tezak hrvatski prevod....
    inace.....
    Pisma Nori......otkrivaju onog drugog Dzojsa...volim tu vrstu voajerisanja.....posmatranje nekog iza kulisa.....kao i mnogi drugi geniji u odnosu sa tom zenom je bio ona jebena strana.....
    Ploviti se mora i bez broda ..

  9. #9

    Odgovor: James Joyce (Džejms Džojs)

    NORA: Desetog juna 1904. godine, u jednoj blumovski besciljnoj šetnji Dablinom, Džejms Džojs je prema tvrdnji njegovog najpouzdanijeg biografa Ričarda Elmana u ulici Nasau ugledao visoku mladu ženu tamnocrvene kose i gorda koraka. Njegovo drsko obraćanje naišlo je na tek nešto manje drzak odgovor, koji je omogućio da se zapodene razgovor. Svojim očigledno ne preterano izraženim detektivskim sposobnostima, Nora je po kapi koju je nosio neznanac zaključila da je ovaj svakako mornar, a po njegovim plavim očima da je Šveđanin. Džojsovi nalazi bili su nešto pouzdaniji: saznao je da je devojka zaposlena kao sobarica u ne sasvim neuglednom Finovom hotelu, a po pevuckanju u govoru lako je zaključio da mlada dama potiče iz provincije, tačnije iz pokrajine Golvej. Da je tražio celovitije i čistije otelovljenje Irske da ga sa sobom povede u svet koji ga je čekao s druge strane Severnog mora, Džojs bi ga teško uspeo pronaći. Nora je ne samo pojavom već i poreklom nosila u sebi suštinu onog tipičnog, tradicionalnog i arhaičnog irskog duha. Ili je to bar tako izgledalo mladom, pomalo blaziranom Dablincu naprečac zaljubljenom u stasitu provincijalku. Džojsova Pisma Nori svedoče o ljubavi, strasti i ljubomori kojima je, naročito u prvim godinama, bio obeležen njihov međusobni odnos. Razloge za ljubav i strast nije potrebno objašnjavati; razloga za ljubomoru po svoj prilici nije ni bilo, izuzev u prekomernoj posesivnosti mladog pisca koji je do tada u svojim površnim vezama sa ženama s lakoćom nosio masku muškog šovinizma, tako karakterističnog za Irce njegovog doba, posebno Dablince. "Žena je stvorenje koje masturbira jednom dnevno, prazni creva jednom nedeljno, ima menstruaciju jednom mesečno, i porađa se jednom godišnje", tipična je ulična mudrost dablinske mačo-romantike, koju je Džojs s odobravanjem prihvatao, potajno sanjajući o susretu sa ženom koja bi osim sposobnosti za obavljanje pobrojanih telesnih funkcija bila u stanju da makar nagovesti da u sebi krije i nešto više. Kada se ona konačno pojavila, namah je zaboravio svoja dotadašnja ubeđenja o ženskom rodu i naglavce uskočio u doživotnu vezu. Nije vredelo ni upozorenje sadržano u Norinom prezimenu barnacle je kolokvijalni izraz koji označava osobu ili stvar koje se nije lako otarasiti. Nema dokaza da je Džojs ikada istinski i poželeo tako nešto. Sigurno je, međutim, da je tog 10. juna 1904. godine poželeo da se s Norom što pre ponovo sretne. Naravno, nije mu bilo ni na kraj pameti da čeka novi slučajan susret: odvažno je pohitao da joj već nakon prvih nekoliko minuta razgovora zakaže sastanak.



    izvor: Vreme

  10. #10

    Odgovor: James Joyce (Džejms Džojs)

    Volim njegove "Dablince" i "Fineganovo bdenje"."Portret umetnika u mladosti" vau i to.Prošlo je dosta godina od čitanja.Dobra ideja za povratak...Eh,da,volim i onu fotografiju gde sav onako uštogljen svira gitaru .

Slične teme

  1. 007 James Bond filmovi
    Autor Charlie Harper u forumu Film i pozorište
    Odgovora: 2
    Poslednja poruka: 30.05.2011, 19:55
  2. James Blunt
    Autor starsica u forumu Strani spotovi i tekstovi
    Odgovora: 38
    Poslednja poruka: 14.10.2009, 06:09
  3. James Bond 007 -potrebna pomoc!!!!!!!
    Autor believer u forumu Igre
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 18.08.2008, 23:33
  4. James Eugene Carrey - Džim Keri
    Autor silvia u forumu Film, pozorište i televizija
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 26.06.2007, 23:26
  5. Alfredo James Al Pacino
    Autor silvia u forumu Film, pozorište i televizija
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 25.04.2007, 00:02

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •