Strancizmi u srpskom jeziku
Strana 1 od 3 123 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 35
  1. #1

    Leksikon stranih reci

    U nasem jeziku se koriste mnoge reci stranog porekla.
    Na ovoj temi mozete da napisete prevod stranih reci, i njihovo poreklo, a koje se - svakodnevno - u velikoj meri upotrebljavaju u Srpskom jeziku. Izvestan broj reci, najceske latinskog porekla, koristi se kako u nasem, tako i u drugim stranim jezicima.
    Navescu par primera:
    indigo -(latinskog porekla, indicum=indicus color); chivit, najstarija i jedna od najlepsih prirodnih modrih boja, postojana prema svetlosti i vodi, a i prema uticaju kiselina i boja, dobija se od lisca raznih vrsta civitnjaca (Indigofera) u Indiji; indigo-hartija indigom modro obojena hartija, koja sluzi istovremenom pisanju kopija.

    dijadema - (grckog porekla - diadeo) plava ili bela traka oko cela, koju su, kao znak vladarskog dostojanstva nosili persijski kraljevi i grcki carevi; kruna; zenski ukras za glavu; vladarsko dostojanstvo i vlast.

    gitara - (spanskog porekla - guitarra) Instrument sa sest do deset zica, koji su Mavri doneli u Spaniju; danas u celoj Evropi veoma rasprostranjen za pratnju pri pevanju.

    musema - (arapskog porekla -musamma) Vostano (ovosteno) ili gumirano platno.

    kurir - (fr. - courrier) Glasnik, skoroteca, ulak; sluzbenik ili poverljiva osoba koja vlada ili poslanstvo salju sa vaznim vestima, aktima ili sl.(zbog hitnosti ili vece sigurnosti).

    emigrant - (lat. emigrans) Onaj koji se iseljava, iseljenik; onak koji pobegne iz otadzbine, narocito iz politickih ili verskih razloga, izbeglica
    neunistiva zlojebaba!

  2. #2

    Odgovor: Leksikon stranih reci

    Iz knjige "Teraj kera, lutko moja bela"
    u podnaslovu: Vojvodjanski recnik za panonce-pocetnike

    Ajavoj! - uzvik zdravo velikog bola
    ajzliban- voz, zeleznica; ajzliban je i u pesmu usao, pa se, na primer, peva: Irizani svaki dan / mole Boga z' ajzliban / da ih vodi sve do Beca / da prodadu malo kreca
    ajzlog - izlog
    aldumash - cast za dobro obavljen posao
    andrak - vrag, djavo; 'Koji ti je andrak?'
    apash - nevaljalac
    asna (glagol 'asnirati')- materijalna ili kakva druga korist, hasna: 'Cujes Ciro, dosta si me diro / dosta diro, al' malo asnir'o...'

    baba (dugouzlazni) - otac, baa
    bazhdar oznaka za meru (kad se za nekog kaze da nije bazhdaren, to znaci da u jelu, a narocito u picu nema mere)
    begati bezati, trcati
    begesh kontrabas
    bezecovati rezervisati
    bekrija pijanica, lola
    berber glavoukrasitelj (e gde su ovo iskopali ) za muske
    bermet vrsta karlovackog vina, crvenog s mirisljavim travama (vodite racuna ako ovo pijete, posto ocas posla udari u noge )
    besne gliste izvoditi praviti gluposti
    becariti se veseliti se sa svircima, terati kera
    becarusa zena koja voli tudje muske, ali i meka domaca rakija
    bircuz mala neugledna kafana na cosku, birc, birtija
    bostan zajednicko ime za lubenice i dinje (obrati bostan nastradati)
    Braca naziv za deda-strica, treceg po redu, posle Mile i Zlate; tako se medjusobno oslovljavaju i zdravo dobri drugovi, al kad su ozenjeni i imaju decu
    brashnara devojka za udaju, al ne bas dobra prilika
    brez bez, u nedostatku
    brezobrazan bezobrazam
    brigesh briga
    brundati gundjati
    bubac zivinski zeludac, najsladji je kad se skuva u nedeljnoj supi zutoj ko dukat... *mmmmmmljaccccc (*prim. potpisnika posta)
    bundevara pita od tanki' kora, punjena struganom bundevom
    budzike zenske gace, debele, s nogavicama koje imaju gumu na krajevima

    vagabunda - skitnica, vandrokash
    vakela - grdnja, lekcija
    vancaga - tupa sekira, ali i nevaljac, hulja, probisvet; 'Necu, makar vancage padale!'
    vashka - kera, pas
    veker - sat budilnik
    viksa - krema za obucu, imalin
    vicmaher - duhovit covek, koji zna da napravi shtimung
    vurati se - bacati nesto, gurati se

    ganc - sasvim, potpuno
    gemisht - ono sto je pomesano, najcesce shpricer
    glabati - skidati mesto s kostiju zubima; u jednoj pesmi iz Bachke, nova snajka peva: 'Ko me glaba, jos nisam ni slaba!'
    glanc udariti - doterati se pred ogledalom do poslednjeg detalja
    glacnuti se - podgojiti se, ugojiti se... ali i doterati se
    glivajn - crno vino, kuvano, sa secerom, cimetom i limunom, lek protiv nazeba
    gomboca - knedla sa sljivama, kajsijama ili pekmezom koleno *mmmmmmljaccccc (*opet prim. potpisnika posta )
    gonk - otvoreni hodnik, konk, forauz
    goropadan - opasan, naprasit; cesce se upotrebljava u zenskom rodu (khm-khm... )
    gospoja - i ona je gospodja, samo mnogo paorskija
    grao - siva boja
    grenadir-marsh - nasuvo s krompirom
    grundirati - premazati temeljnom bojom, ali i oboriti nekog jednim udarcem
    gulanfer - skitnica, probisvet
    gushchara - losa rakija

    danaske - danas, ovog dana
    dashta - uzvik u znacenju: Nego sta!
    dvared - dva puta
    dgunja - dunja, vocka
    deklamovati - recitovati, govoriti stihove napamet
    denuti se - otici negde
    dera - rupa na tarabi kroz koju se provlace macke i kerovi, a ponekad i svaleri (); pesma kaze: 'Tamo ima jedna dera di prolazi kera...'
    dzindzov - momak velik, al' ne mnogo pametan
    dibidus - sasvim, potpuno
    divaniti - razgovarati
    divije - divlje
    digod - bilo gde, svugde
    dika - momak, djuvegija
    dirindziti - naporno raditi
    doakati - stati nekom na kraj, pobediti ga
    dodjosh - onaj koji nije odavde rodom, arivist, kuferash
    domashiti - dohvatiti
    dorat - konj mrke boje, mrkov
    dospeti - zavrsiti sve poslove, pa sesti i odmoriti se
    drvena marija - ukochena osoba
    drezhdati - dugo cekati i to uzalud
    drechati - plakati, vikati
    duduk - nastavak za izlivanje vode na metalnoj kanti, ali i nestrucnjak
    dumst - kompot, dunst
    dunda - debela zena
    dunkl -zagasita, tamna nijansa neke boje
    dunster - neznalica
    dunja - perjani pokrivac
    dustabanlija - onaj ko ima ravne tabane

    djilkosh - obesan momak, ali i trgova konjima
    djogat - konj bele boje
    djuvegija - momak za zenidbu

    egal - jednak, ravan
    egede - violina
    Ejte! - uzvik za dozivanje nekog kome se persira
    eksirati - ispiti pice do dna, odjedared, na eks
    Eljen! - uzvik u znacenju: Ziveo (madz.)
    erlav - krivonog, iskrivljen

    zhaket(l)a - kratki kaput, sakov
    zhdarknuti - priviriti, kratko baciti pogled
    zhdrokati - prekomerno piti ili jesti

    zabashuriti - prkiriti, smuvati
    zabijachka - klanje svinja, disnoto, svinjokolj
    zablesiti se - zagledati se
    zabociti se - sagnuti glavo i ne gledati ni levo ni desno
    zavrljachiti - baciti
    zagrebati - naglo potrcati, nagariti
    zadenuti - zakaciti nesto (cvet ili maramicu) u zapuchak ili u kosu
    zazjavati - dangubiti, besposliciti
    zaintachiti se - uporno traziti
    zakeralo - onaj koji stalno nesto zakera, jedivek, glodja, changrizalo
    zakovrnuti - uginuti, umreti
    zalaufati - zatrcati se. pozuriti
    zamindravati - zakerati
    zamlata - besposlicar, danguba, zgubidan
    zapecak - mesto iza paorske zidane peci na kom, najcesce, prede macak ili deda hrce
    zvrndov - neozbiljan i lakomislen deran
    zdravo - jako, veoma; vrlo cesto se u Vojvodini moze cuti: 'Zdravo sam bolestan!'
    zevzechiti se - glupirati se, bespolsiciti
    zejtin - jestivo ulje
    zembilj - torba za pijacu, najcesce pletena od rogoza
    zepa - velika usta (pogrdna)
    zicflajsh - onaj ko ume da 'zagreje stolicu', kaze se da neko ima zicflajsha
    zort - strah, prpa
    Zuska - Slovakinja, Totica

    iberciger - kaput, ogrtach
    Idi mi, dodji mi! - neozbiljno, neodgovorno ponasanje
    Idi u kilenc! - vrlo blaga psovka, znaci: Idi U Nedodjin! (pocelo je, pocelo )
    Idi u ocov! - psovka, jaka
    Idi u ochin! - psovka, zdravo jaka
    Idi u ochin tochak! - psovka, zdravo jaka, posle nje nema vise divana
    Idi u pershun! - blagi prekor (pominjanje pashtrnaka se verovatno racuna u ozbiljnu psovku... hehehhe... dobro, cutacu )
    izbubecati - istuci, izdevetati
    izgustirati - prestati voleti, kad ti neko ili nesto dosadi
    izraubovan - istroshen
    ikona - slika na platnu, prikazuje kucnog sveca, visi u prednjoj sobi, oko nje je shlingeraj, a ispred nje kandilo (i za nju se zadene dukat iz cesnice... bar je kod nas kuci tako bilo )
    irosh - becar, kicosh, zenskarosh (kicoshkaaaaaa... )
    iskati - traziti nesto od nekoga
    iskezechiti se - iskriviti se, ukezechiti
    iskeketiti se - pasti na ledja
    istrnjesati - istresti, protresti
    ici u frent - ici 'trbuhom za kruhom' po belom svetu, lutati, skitati


    jamura(che) - velika jama ukraj sela ostala od kopanja zemlje za cherpice
    jankel - kratku kaput, zhaketLa, sakov
    jedared - jednom, jedan put, ali i nekad davno, kadgod
    jedivek - zakeralo, osoba koja stalno svemu nalazi primedbe
    jednocrev - onaj koji je mrsav; narod kaze: 'Nit je crevat, nit alvatan, nit popashan!'
    jezicara - zena torokusha, alapacha; tipican primer je frau Gabrijelica iz 'Pop Cira i pop Spira'
    jektika - tuberkuloza, jeftika
    Jel? - izraz neverice; Stvarno? (dugacko, uzlazno 'e' obavezno )
    jeshan - sklon jelu, koji ima dobar apetit
    Ju?! - najcesci uzvik cudjenja u Vojvodini; 'Ju, naopako?!', 'Ju, (ta) nemojte kasti?!'
    junfer - nevin(a)
    jutroske - jutros, ovog jutra

    kabo - kofa, amper
    kadar (biti) - moci uciniti nesto
    kadgod - nekad davno
    kajgana - jelo od izmesanih jaja przenih na mati il' slanini (moze i na ulju, al' nije tako ukusno)
    kalashtura - nevaljala, opasna yena
    kalner - karner, ukras na zenskoj odeci
    kamiltej - caj od kamilice
    kanda - izgleda, cini mi se
    kandirati - useceriti
    kandisati - neprijatno mirisati, bazditi
    kantar - vaga
    kamdzija - bich
    kapidzik - mala i uzana vrata na velikoj kapiji koja se otvaraju posebno
    karakondzula - opasna zena, najverovatnije vestica, treba je se cuvati posebno u vreme 'nekrstenih' dana (od Bozica do Bogojavljenja)
    karati - grditi, koriti
    karuce - vrsta kocije, al' s federima
    kasti - reci, kazati
    kvocati - oglasavati se kao kvocka, ali i zanovetati
    kvochka - kokoska koja lezi na jajim, ali i dosadna zena koja prica mnogo, i nepotrebno
    Keka - starija sestra ili tetka
    kenjkav - slab bolesljiv, nezan, razmazen
    kera - pas
    kera terati - veseliti se, davati sebi na volju, najcesce uz pice i svirce; pesma kaze: 'Teraj kera, lutko moja bela/teraj kera kad si zapocela...'
    kerebechiti se - izmotavati se
    kerefeka - grimasa, izmotancija
    keriti se - veseliti se uz pice i svirce; u pesmi se to kaze: 'Kericu se i becaricu se, ima kade i ozenicu se!'
    kibicovati - gledati nekoga s erotskim pretenzijama, ali i sa strane posmatrati partiju karata
    kibicfenster - izbacen prozor kroz koji se vidi na sve strane i bez otvaranja, gukfenster
    kilenc - podsmesljivo: Malo sutra! Malo morgen! Doslovno na madjarskom oznacava broj devet
    kirbaj - slavlje, al' veliko
    kiriti - vuci decu za usi

    kitnikez - poslastica od voca, zele (u moje doba, kitnikez je bio samo od dgunja )
    kitorast - ratluk... hahahhaha... prvi put cujem i za ovo... a zato po banjama uz kafu dele i ratluk
    kliberiti se - smejati se bez razloga (k'o lud na brasno)
    knap - taman, pasent, 'ko saliveno'
    kobajagi - nije stvarno, samo tako izgleda
    kozhu(v) - kozni prsluki
    kolmovati - uvijati, kovrdzati kosu
    koljivo - kuvano zito sa orasima i suvim grozdjem, zasladjeno
    komina - izmuljano, prevrelo grozdje ili drugo voce od cega se pece rakija
    korza - setaliste, korzo
    korindjati - pevati prigodne pesme od kuce do kuce, o Bozicu ('ja sam mali jasha, dos'o sa salasha...')
    korman - upravljac na biviklu
    kotarka - chardak za kukuruz, kotobanja, ambar (cini mi se da je joe negde pomenuo kotarku... )
    koh - vrsta poslastice od brasna, jaja i secera, pece se u rerni, pa se prelije zasladjenim mlekom
    koshati - probati jelo, ali i stajati (prodajna cena)
    krasnopis - lepo pisanje
    kreveljiti se - praviti grimase
    kredenac - kuhinjski orman, gredenac
    kreketati - lezati u apsi, biti u zatvoru, ali se i oglasavati kao zabac
    krechiti se (dugo 'e') - siriti noge
    kretosh - vrsta alve, slatka masa zute boje koja se topi u ustima i lepi za zube, kupuje se deci na vasaru ili seoskoj slavi
    krkache - ledja, krsta; kad neko nekog nosi na ledjima, kaze se da ga nosi 'na krkache'
    krljati - lomiti, rusiti
    krmacha - svinja zenskog pola, pogrdan izraz za neurednu i neodgovornu zenu
    krmeljiv - neumiven, neuredan
    krpiguz - vrsta korova, popino prase; koristi se i kad se neko 'zalepi' za nas
    krtog - rusvaj, veliki nered, vashar
    kubura - nevolja, briga, sekiracija, jed
    kuburiti - imati jeda, brige
    kujnica - prostorija u ukuci, najcesce sa zasebnim ulazom, iz konka, u njoj jezidani sporet na kome se kuva, astal i cetiri stolice , ali je tu obavezno i krevet na kom spavaju momci kad se vrate iz becara ili dede kad su zdravo matori
    kulja - kachamak, mamaljuga
    kumrija - vrsta divljeg goluba (mislim da je za nju drugi naziv 'gugutka', ali nisam sigurna)
    kumst - umetnost, nesto narocito
    kurdjel - daleki predak po muskoj liniji (sesto koleno)
    kurisati - udvarati se dami
    kurjuk - pletenica od kose
    kurmaher - udvarac ( e imamo sasavih izrazaaaaa... )
    kurtav - kus, zivotinja odsecenog repa; za ono sto se ne moze dogoditi, kaze se: 'Kad kurtavoj keri, rep vezes!'kuratlisati se - spasti se
    kurshlus - kratak spoj na elektricnoj instalaciji, ali i nesporazum medju ljudima
    kusur(a) - ostatak novca, samo vece
    kucush ('c' kao 'curka') - mali ker, keric

    izvor: novosadski.net

  3. #3

    Odgovor: Leksikon stranih reci

    Forum - Lat. forum: trg. trziste. fig. javno mesto, sud, merodavan sud, nadlezno mesto
    neunistiva zlojebaba!

  4. #4

    Strancizmi u srpskom jeziku

    Turcizmi, kao strancizam u srpskom jeziku, su odavno odomaćeni, što nije ni čudo, obzirom na onolike vekove pod turskom vlašću. Da nije bilo upornih stvaralaca i čuvara srpskog jezika, možda bismo danas, čak, i pričali turski. Turcizmi, za mene, i nisu strancizmi u pravom smislu reči, pa mi i ne smetaju.

    Ali, šta reći za anglicizme koji su od pre nekoliko godina kod nas u "trendu"? Da li od srbijanskog "imidža" i "stajlinga" možemo stvoriti neki "brend"?
    Ako "konsalting" bude dobar i "ketering" na "partiu" na nivou, možda se "menadžeri" usaglase u vezi "biznisa". "PR" je komentarisao moj "CV" i zaključio da sam dobar za "advertajsing" i "marčendajzing". "Fašion vik" je bio uspešan.
    Kad se setim još nečega, pisaću. Za sada je i ovo dovoljno, što se tiče našeg srpskog jezika.

    Umesto da čuvamo naš lepi jezik, najjednostavniji za učenje od svih jezika, mi, po običaju da volimo sve što je tuđe, nismo zadovoljni onim što imamo, već nam trebaju tuđe reči kojima, čak, ni značenje ne znamo.

  5. #5

    Odgovor: Strancizmi u srpskom jeziku

    Kanda je u svakom od nas čuči po neka "nobles persona". Kod nekih ta persona utihne i zamre, a kod drugih postaje sve glasnija.
    Koristim i strane reči, ali i arhaizme. Ne prevodim sve na latinski, starogrčki, engleski,...., ali i ne pokušavam baš sve da posrbim.
    A smeta mi nasilno gušenje srpskog kao i nasilno posrbljivanje svih novih pojmova. Jer ne jednom mi se desilo da naletim na upotrebljenu stranu reč koja nedovoljno opisuje pojam koji je sasvim jasno definisan kad koristimo postojeću srpsku reč, baš kao i da naletim na prevod engleske reči koja je nedovoljna za značenje koje pojam ima na engleskom.
    ... Ko nije drvo razumeo prvo, pa tek onda sadio, taj nije ništa uradio... I, shvatiće, kad-tad, da ne zna šta je hlad....

  6. #6

    Odgovor: Strancizmi u srpskom jeziku

    A tek 'estrada' dok ceka u 'bekstejdzu' dok im 'stilisti' popravljaju 'autfit'.. puni su ih 'in magazini'.. Propast!

  7. #7

    Odgovor: Strancizmi u srpskom jeziku

    A šta to beše strancizam? Neologizam?

  8. #8

    Odgovor: Strancizmi u srpskom jeziku

    Citat lepa seka kaže: Pogledaj poruku
    A šta to beše strancizam? Neologizam?
    Strancizmi su neologizmi, mada meni nekako logičnije zvuči da je neologizam strancizam. To se u moje vreme zvalo tuđice, ako se ne varam. Danas se još nazivaju i pozajmljene reči.
    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

  9. #9

    Odgovor: Strancizmi u srpskom jeziku

    Citat Mish kaže: Pogledaj poruku
    Kanda je u svakom od nas čuči po neka "nobles persona". Kod nekih ta persona utihne i zamre, a kod drugih postaje sve glasnija.
    Koristim i strane reči, ali i arhaizme. Ne prevodim sve na latinski, starogrčki, engleski,...., ali i ne pokušavam baš sve da posrbim.
    A smeta mi nasilno gušenje srpskog kao i nasilno posrbljivanje svih novih pojmova.

    koristim strane reci onda kad smatram da treba da ih ubacim, odn. onda kad mislim da ce ta neka rec bolje da opise ono sto zelim da kazem
    ne volim kad se nesto korisi samo da bi bio "in" (je l' to sad lose sto sam rekla? ).. ali opet, sa druge strane, koristim strane reci koje su opste prihvacene u nasem narodu, bilo one turcizmi, gemranizmi, anglicizmi ili neki drugi cizmi
    isto tako i ne vidim toliko veliki problem u njihovom koriscenju, osim ako se to ne radi, kao sto vec rekoh, iz pomodarstva
    Krek, krek.. Ne gudra

  10. #10

    Mislite li da strancizmi treba da "uguše" srpski jezik?

    Kada sam otvorila temu "Strancizmi u srpskom jeziku", koju ste "prikačili" Zoe, mislila sam, upravo, na ovo pitanje.

    I sve što sam napisala na tu temu, a to su razni anglicizmi, treba podvesti pod ovu temu.

    Nije od značaja šta koji anglicizam znači - što je srž postojeće teme o strancizmima(oni koji ih koriste, valjda, to već znaju), već da li je primereno koristiti strancizme (prvenstveno, anglicizme, jer su oni u opštoj upotrebi), kada srpski rečnik sadrži adekvatne reči za te novokomponovane pojmove koji su ušli u opštu upotrebu.

  11. #11

    Бенефити од инклузије

    Тема да препишемо нешто што видимо па не можемо да верујемо.

    Реч "бенефит" немојте да пишете, бар два министра и све перјанице НВО су потрчале да избаце српску реч "корист" или "користи".

    Пример са сајта Б92, и ово је писао неко ко се назива новинаром:

    B92 - Vesti - Važnost inkluzije romske dece - Internet, Radio i TV stanica; najnovije vesti iz Srbije

    Važnost inkluzije romske dece

    Boždar Đelić je istakao da je tokom predsedavanja Srbije usvojena Strategija za inkluziju Roma, i da je iz budžeta izvojeno 120 miliona dinara za specifično obrazovanje Roma ali i da je, preko Saveta Evrope, dobijen zajam od 10 miliona evra za rešavanje stambenog pitanja manjina.
    Свака част влади што покушава да реши проблем Рома, али да ли је баш неопходно то радити инклузијом? Шта фали укључивању? Да ли на том папиру владе пише "Стратегија за инклузију... " ?
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

  12. #12

    Odgovor: Бенефити од инклузије

    Moram da te pitam...
    Da li znas da rec papir (koju si upotrebio u svom postu) dolazi od latinske reci "papyrus".
    Jezici su da evoluiraju (obogacaju), za razliku od onih mrtvih. Nova rec nova energija...
    A ti ako mislis da je lose uradi lustraciju.
    Qui vit content de rien possde toute chose.

  13. #13

    Odgovor: Бенефити од инклузије

    Citat Gospodin Ne kaže: Pogledaj poruku
    Moram da te pitam...
    Da li znas da rec papir (koju si upotrebio u svom postu) dolazi od latinske reci "papyrus".
    Jezici su da evoluiraju (obogacaju), za razliku od onih mrtvih. Nova rec nova energija...
    A ti ako mislis da je lose uradi lustraciju.
    Нисам знао порекло речи папир.

    Језици еволуирају и обогаћују се, али је питање како то треба да изгледа и у ком правцу да иде.
    Долазе нова техничка достигнућа, она имају своја имена, најчешће на енглеском, па ето и ми усвајамо туђице... али шта раде Енглези, да ли формирају нове речи или узимају туђице из, рецимо, руског?
    Ако се не варам, имамо Исланд и Француску, који малтене све нове речи (тј речи за нова техничка достигнућа) преводе и смишљају/уводе своје речи.
    Имали смо релативно неуспели хрватски покушај.
    Опет, турски језик је рецимо био препун арабизама. Кемал Паша га је реформисао, нешто слично хрватском покушају, и тај језик је заживео.

    Да, језик треба да се обогаћује и развија. Али која је сврха избацивања користи и укључивања а увођења бенефита и инклузије?
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

  14. #14

    Odgovor: Бенефити од инклузије

    Efekt Globalizacije (od reci Globe sto znaci sfera), ali to ne znaci da ce se baza (osnova) srpskog jezika promeniti. Meni to zvuci isto kao ono o cirilici/latinici...

    Mozda je to korak ka nekom "univerzalnom" jeziku.
    Sto se rancuskog jezika tice u njemu ima cak i srpskih reci, kao recimo vampir.
    Ne verujem da ce se to menjati
    Ja sam da se sacuva ta tradicija jezika ali prihvatam novine. Mislim da je to licno osecanje.
    Ne bi bilo lepo da se pretvori u politicko pitanje.
    Qui vit content de rien possde toute chose.

  15. #15

    Odgovor: Бенефити од инклузије

    Citat Gospodin Ne kaže: Pogledaj poruku
    Efekt Globalizacije (od reci Globe sto znaci sfera), ali to ne znaci da ce se baza (osnova) srpskog jezika promeniti. Meni to zvuci isto kao ono o cirilici/latinici...
    Нисам баш сигуран да је ефект глобализације... пре ће бити што би Чкаља рекао: чиста малограђанштина. Видите што ја знам нову реч, ја сам паметан... ја не кажем корист ко обичан сељак.
    Некидан је у емисији ваљда "Јабука на дан" нека дама из еН Џи Оу сектора тако причала да је водитељка морала да преводи...

    Mozda je to korak ka nekom "univerzalnom" jeziku.
    Могуће, има нешто у томе да енглески или нешто слично постане нова лингва франка или нови латински... уствари, већ је постао, већ нешто у томе да се користе стручни термини који су исти или слични у сваком језику... али ту проблем нису мали народи, већ АнглоАмериканци, Французи, Немци и Руси...
    Али не мислим да је пут ка "универзалном" језику мењање појединачних речи постепено, већ двојезичност, вишејезичност (пошао сам да напишем билингвалност ). Треба сви да знамо 2-3 језика, они којима треба уствари, шта ће узгајивачу јагода из Ариља француски... ружењем свог језика не добијамо то да нас странци боље разумеју, добијамо само одвратно изражавање.

    Sto se rancuskog jezika tice u njemu ima cak i srpskih reci, kao recimo vampir.
    Ne verujem da ce se to menjati
    Ja sam da se sacuva ta tradicija jezika ali prihvatam novine. Mislim da je to licno osecanje.
    Ne bi bilo lepo da se pretvori u politicko pitanje.
    Постоје људи који у говору користе неке локалне особености, ја нпр, свесно и намерно, иако знам да је то граматички неправилно.
    А постоје људи који су неписмени, који се фрљају тим страним чудним речима... није политичко, више естетско питање, питање опште културе, лепог изражавања...
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

Strana 1 od 3 123 PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. RT Vojvodine na nemačkom jeziku
    Autor MarkoSremac u forumu Televizija i ostali mediji
    Odgovora: 9
    Poslednja poruka: 07.07.2015, 23:02
  2. WhatsApp na srpskom, sa ćirilicom!
    Autor silvia u forumu Mobilna telefonija
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 24.05.2013, 09:15
  3. HTML i CSS tutorijal na srpskom
    Autor fiona u forumu Programiranje
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 05.08.2012, 23:40
  4. besplatne zabavne igrice na srpskom jeziku
    Autor flomasterman u forumu Igre
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 25.05.2011, 14:55
  5. "Slovo o jeziku"
    Autor DBlica u forumu Društvo oko nas
    Odgovora: 31
    Poslednja poruka: 14.08.2010, 22:58

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •