Dete sa poremećajem pažnje (ADHD)
Prikaz rezultata 1 do 8 od ukupno 8
  1. #1

    Dete sa poremećajem pažnje (ADHD)

    Autor: dr Marija Mitković

    Roditelji su prilično uznemireni kada iz škole dobiju poruku koja govori da njihovo dete "neće da sluša učitelja", ili "izaziva probleme na času". Jedan od mogućih uzroka ovakvog ponašanja je poremećaj pažnje sa hiperaktivnošću (engl. ADHD - Attention-Deficit Hyperactivity Disorder).


    Dete i nepažnja

    Iako često dete sa ovim poremećajem želi da bude dobar djak, impulsivno ponašanje i teškoće održavanja pažnje na času osujećuju tu želju i uzrokuju probleme. Učitelji, roditelji, i prijatelji govore da se dete ponaša “loše” ili “drugačije”, ali često ne umeju da objasne šta tačno nije u redu.

    Svako dete povremeno može pokazivati nepažnju, rastrojivost, impulsivnost, ili pojačanu aktivnost, ali kod deteta sa ADHD-om ovi simptomi i ponašanja su češći i jači u odnosu na drugu decu istog uzrasta ili razvojnog nivoa. ADHD se javlja u 3-5% dece školskog doba. Počinje pre 7. godine, i može se produžiti do odraslog doba. Ima porodični karakter, odnosno 25% bioloških roditelja dece sa ADHD-om takodje ima ovaj poremećaj.

    Kako se ponaša dete sa poremećajem pažnje

    Dete sa ADHD-om često pokazuje neko od navedenih ponašanja:
    teško usmerava i održava pažnju
    pažnja mu lako skreće
    ne obraća pažnju na detalje i pravi nehajne greške
    gubi školski pribor, zaboravlja da preda domaći zadatak
    ima teškoće da završi školski i domaći rad
    ima teškoće da sasluša drugog
    ima teškoće da isprati višestruke zahteve koje mu odrasla osoba postavi
    nepromišljeno daje odgovore na postavljena pitanja
    nestrpljivo je
    vrpolji se
    napušta mesto na kome sedi i trči unaokolo, ili se preterano penje
    deluje kao da je uvek spremno na akciju, „besno” je
    previše priča i teško mu je da se tiho igra
    meša se i prekida druge dok govore ili nešto rade
    Pomoć stručnjaka obavezna

    Dete sa simptomima ADHD-a mora da se podvrgne punoj dijagnostičkoj proceni stručnjaka. Dete koje ima ADHD može imati druge psihijatrijske poremećaje kao što su poremećaji ponašanja, anksiozni poremećaji, depresivni ili manično-depresivni poremećaj. Bez adekvatnog tretmana, dete može zaostajati u školskom radu, pokvariti svoja prijateljstva. Ono će doživljavati više neuspeha nego uspeha i biti kritikovano od strane učitelja i članova porodice koji ne prepoznaju da ono ima zdravstveni problem.
    Terapija lekovima je efikasna

    Istraživanja jasno pokazuju da lekovi mogu da pomognu. Tu spadaju stimulansi koji mogu poboljšati usmeravanje i kvalitet pažnje, ciljem vodjeno ponašanje, i organizacione veštine. I drugi lekovi kao što su alfa2 agonisti, i neki antidepresivi, takodje mogu biti od pomoći.
    Druga terapija ADHD-a

    Drugi terapijski pristupi mogu uključiti kognitivno-bihejvioralnu psihoterapiju, neurofidbek, trening socijalnih veština, edukaciju roditelja, i modifikacije obrazovnog programa deteta. Bihejvioralna terapija može pomoći detetu da kontroliše agresivnost, da reguliše svoje socijalno ponašanje, i da bude produktivnije. Kognitivna terapija, sa svoje strane, može pomoći da dete izgradi samopouzdanje, smanji negativne misli, i poboljša veštine za rešavanje problema. Roditelji mogu da nauče davanje uputstava detetu “korak po korak”, umesto da upućuju višestruke zahteve odjednom. Simptomima ADHD-a, kao i bilo kojim teškoćama učenja koje uz njega postoje, mogu se prilagodjavati programi obrazovanja.

    Dete kome je postavljena dijagnoza ADHD-a i koje se adekvatno leči može imati produktivan i uspešan život. Ako dete pokaže simptome i ponašanja karakteristična za ADHD, roditelji bi trebalo da pitaju svog pedijatra ili porodičnog lekara da ih uputi dečjem i adolescentnom psihijatru, koji može dijagnostifikovati i lečiti ovaj zdravstveni problem.





    American Academy of Child and Adolescent Psychiatry, 2004


    Priredili: Dr Marija Mitković, klinički lekar

    Mr sci. dr Miodrag Stanković, dečji psihijatar, porodični savetnik


    preuzeto sa neta

    Da li ste ikada primetili neki od navedenih simptoma kod svog deteta? I kako bi odreagovali u datoj situaciji?
    I may not be perfect but I'm always me

  2. #2

    Odgovor: Dete sa poremećajem pažnje (ADHD)

    Hvala Bogu,nisam kod svog deteta ,ali zato znam jedno takvo dete u vrtiću.
    Najveći problem su roditelji koji sve negativno negiraju,i preoblače u pozitivno.Njima je slatko to kako je on ''živahan'',eto živo-zdravo dete,pa ne drži ga mesto.I neka ga što tuče drugu decu,muško je-treba da se nauči.Valjda neće biti neka seka persa?Ne daj Bože reći im da to treba da se leči,poslali bi nas u tri lepe,ili bar na ortopediju.
    Ako voli jedan cvet koji se nalazi na nekoj planeti,slatko je noću gledati nebo.

  3. #3

    Odgovor: Dete sa poremećajem pažnje (ADHD)

    Takva roditeljska reakcija nije nikakvo čudo... Ni jedan roditelj nije u stanju "iz cuga" da se pomiri sa činjenicom da sa njegovim detetom nije nešto u redu... Praksa u takvim slučajevima u vrtićima je da se najpre od strane stručnog tima, koji čine psiholozi i pedagozi, ustanovi da li je problem realan ili je samo prolazna reakcija na neku promenu u detetovom životu... Nakon detaljne opservacije roditelju se predlaže da se obrati u nadležnu instituciju jer postoji osnovana sumnja da dete ima poremećaj pažnje... Naravno, sve vreme se roditelj lagano uvodi u celu stvar, bez krupnih reči i crnih prognoza...
    Poruku je izmenio NSdjanka, 07.09.2008 u 21:05 Razlog: slovo
    nije dotakla ništa što bi moglo da boli
    njene ruke su bele kao led
    njene misli su čiste, ona misli da voli,ona veruje, veruje

  4. #4

    Odgovor: Dete sa poremećajem pažnje (ADHD)

    Nisam kod svog deteta primetila takav poremećaj.Ume da se skoncentriše kada nešto radi i živahan je koliko dete i treba da bude živahno.
    Ne bih pravila neki problem oko toga da treba da se potraži stručna pomoć u takvoj situaciji.
    Ipak se treba rešiti svih predrasuda bar kada su deca u pitanju.
    Kad bi meni dali kišobran, ja ga ne bih potrošio sam
    pola mesta ja bih dao nekom, ko je dobar a slučajno sam.

  5. #5

    Odgovor: Dete sa poremećajem pažnje (ADHD)

    Nisam bili u prilici vidjeti dijete sa ADHD uživo ali sam jučer razgovarala sa svojom kolegicom koja vjeruje da je njezin sin od 3 godine upravo takav.

    Njezin opis: mali proliva sok po zidu, uzima čašu i prosipa vodu po podu da vidi hoće li mama reagirati a kada ne reagira tada veli 'mama, vidi što ti radim', zatim mali ne reagira na zabrane na kazne, ne reagira ako ga mama posjedne i kaže da ju pogleda u oči on skreće pogled jer ne može biti miran... Čak mi je ispričala da se jedan dan odlučila zabaviti samo sa njijme i uzela je bojice da crtaju ali, umjesto da se mali zaigra, on je pobacao bojice uokolo. Jesu li to doista simptomi djeteta sa ADHD? Ne znam.. Znam samo da je pričala da je neki dan, zajedno sa mamom, plakala zbog nemoći.

    Nabavila je stručnu literaturu ali ja vjerujem da je vrijeme da sa malim posjeti pedagoga za početak.
    Prestani razmišljati o svojim granicama..
    Počni otkrivati svoje mogućnosti.

  6. #6

    Odgovor: Dete sa poremećajem pažnje (ADHD)

    Fejrice, ovo što si ti opisala ne mora da znači da je dete sa ADHD poremećajem. Ovo trogodišnje dete samo traži pažnju, proverava granice dokle sme i kada će majka reagovati na njegove postupke, negde je to i faza u dečijem odrastanju... Dete samo kaže ''vidi šta ti radim''. Umesto crtanja neka mu ponudi plastelin ili komad testa dok ona nešto pravi, deca sa slabijom pažnjom najčešće vole da se igraju vajanja...
    Decu sa ADHD poremećajem karakteriše to što ne postoji stalna, duga pažnja na jednu aktivnost. Svaki spoljašnji impuls, aktivnost, zvuk, bilo šta ga usmerava na to i istog momenta prekida započetu aktivnost. U razgovoru najčešće ne dočeka pitanje da se postavi do kraja, nego u pola pitanja on daje odgovor. Ta deca se brzo umaraju, jer ih svaki impuls pomera, tako da najčešće imaju i isprekidan san ili poremećaj sna.
    U svojoj praksi sam se jednom susrela sa takvim detetom i moram priznati da nas je sve izmorio tokom dana... Ta deca moraju da idu na redovne tretmane kod specijalista u razvojnom centru ili kako se već to zove kod vas i sa njim radi ceo tim stručnjaka na povećavanju obima pažnje, i svime onim što je potrebno takvoj deci.

    P.S. Najbolje je da svojoj prijateljici kažeš da se konsultuje sa pedagogom i psihologom za početak, pa će oni dati savete kako se izboriti sa takvim ponašanjem deteta. U ovo sadašnje vreme mislim da niko od nas roditelja ne treba da se ustručava da potraži pomoć od stručnih lica kad god misle da je to potrebno i deci i samim roditeljima.

    Knjiga koju ja stalno konsultujem i čitam kad god sam u nekoj dilemi vezanoj za dobru i uspešnu komunikaciju sa mojom i drugom decom je knjiga Tomasa Gordona - Umeće roditeljstva, pa ti je od srca preporučujem

  7. #7

    Odgovor: Dete sa poremećajem pažnje (ADHD)

    Citat Sokica kaže: Pogledaj poruku
    Fejrice, ovo što si ti opisala ne mora da znači da je dete sa ADHD poremećajem. Ovo trogodišnje dete samo traži pažnju, proverava granice dokle sme i kada će majka reagovati na njegove postupke, negde je to i faza u dečijem odrastanju... Dete samo kaže ''vidi šta ti radim''. Umesto crtanja neka mu ponudi plastelin ili komad testa dok ona nešto pravi, deca sa slabijom pažnjom najčešće vole da se igraju vajanja...

    P.S. Najbolje je da svojoj prijateljici kažeš da se konsultuje sa pedagogom i psihologom za početak, pa će oni dati savete kako se izboriti sa takvim ponašanjem deteta. U ovo sadašnje vreme mislim da niko od nas roditelja ne treba da se ustručava da potraži pomoć od stručnih lica kad god misle da je to potrebno i deci i samim roditeljima.
    Znam, prvi dan kada mi je pričala nisam nešto o tome razmišljala ali kasnije, kada sam potegnula taj 'problem' prilikom druženja sa obitelji, shvatila sam da to njezino vjerojatno nije to.

    Kolegica je nabavila neku knjigu ali sam joj rekla da svakako ode stručnoj osobi što i namjerava.

    Samo, njezin primjer je takav da ljudi nekada lako krivo dijagnosticiraju problem u svojeg djeteta.
    Prestani razmišljati o svojim granicama..
    Počni otkrivati svoje mogućnosti.

  8. #8

    Odgovor: Dete sa poremećajem pažnje (ADHD)

    Čitam ovih dana na netu ceo rasplet priče o dečaku iz jedne beogradske osnovne škole. Dečak je došao u drugu školu sa dijagnozom ADHD i sa reputacijom nekoga ko je agresivan i nasilan prema drugima... Naravno, roditelji su odmah digli frku, nisu puštali decu u školu...i sve je stiglo do novinara... Sada, nađeno je rešenje i dečak će ipak ići u tu školu, a deca će dolaziti na nastavu...

    I to je sada rešenje za decu sa ovakvom dijagnozom...
    Nikada mi nećemo biti kao sav svet.
    Prvo, deca sa ovim poremećajem u svetu imaju terapiju koja utiče na smanjivanje takvih agresivnih ispada...
    Drugo, to dete je već etiketirano stiglo u novo okruženje i od prvog dana nije učinjen pr(a)vi, valjan korak...
    Treće, nigde se ne spominje da se neko adekvatno brine o tom detetu, da mu se pruža pravilna pomoć i edukacija...
    ...
    ima toga još...
    ...
    Zgražavam se sa kakvim sve predrasudama ljudi žive i ne trude se da razumeju i prihvate različitosti... od cele šume, ne vide jedno stablo... a to stablo možda krije najslađi plod

Slične teme

  1. Odgovora: 42
    Poslednja poruka: 07.10.2017, 06:52
  2. Poremećaji ishrane
    Autor Goga u forumu Zdravlje
    Odgovora: 16
    Poslednja poruka: 20.04.2011, 21:38
  3. Osećaj apsolutne kontrole nad osećajem za sreću
    Autor kohili u forumu Psihologija
    Odgovora: 16
    Poslednja poruka: 20.04.2009, 22:14
  4. Disleksija i disgrafija, poremećaji čitanja i pisanja
    Autor Neuhvatljiva_ u forumu Roditeljski kutak
    Odgovora: 11
    Poslednja poruka: 10.04.2009, 20:50
  5. Seksomnija, poremećaj ili dar?
    Autor SQUAW u forumu Spomenar
    Odgovora: 4
    Poslednja poruka: 07.12.2007, 17:41

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •