Mark Tven 1835. - 1910.



Americki pisac, jedan od najvećih humorista u svetskoj književnosti, prvi i najveci tipično američki pisac.
Mark Tven ili pravim imenom - Samuel Langhorne Clemens,
rođen je 30. novembra 1835. godine u mestu Florida u Missouriju.
Kada mu je bilo četiri godine, sa roditeljima se seli u mesto Hannibal.
Tu je pohađao osnovnu školu.
Nakon smrti oca 1847. godine pohađa štamparski zanat.
Kasnije je radio kao štampar u Keokuku (Iowa), New York Cityu, Philadelphiji, Pennsylvaniji i drugim gradovima.
Potom je bio kormilar na parnom brodu na reci Mississippi,
sve do početka američkog građanskog rata (1861 - 1865).


Godine 1861. na kratko se kao dobrovoljac pridružio konjaništvu Konfederacije.
Kasnije, te godine pridružio se bratu u novoosnovanoj Nevada teritoriji,
gde je radio u rudniku srebra.
Godine 1862. postaje izveštač novina Territorial Enterprise,
u mestu Virginia Cityu (Nevada), te 1863. počinje da piše članke,
za iste novine pod pseudonimom Mark Tven.

Na reci Mississipi, ta fraza znaci dva hvata duboko.

Nakon preseljenja u Kaliforniju, tačnije San Francisco,
1864. godine, upoznaje američke pisce
Artemusa Warda i Breta Hartea
koji mu daju podršku u njegovom radu.
Godine 1865. preradio je bajku koju je čuo
na kalifornijiskim zlatnim poljima,
i objavio je pod naslovom
The Celebrated Jumping Frog of Calaveras County.
Za nekoliko meseci delo je postalo veoma popularno.
Godine 1867. predaje u New York Cityu,
a iste godine posecuje Evropu i Palestinu.
Ta putovanja opisao je u knjizi The Innocents Abroad (1869)
koja preuvelicava aspekte evropske kulture,
a koja je impresionirala američke turiste.

Uskoro se (1870) i ženi s Olivijom Langdon.
Nakon kratkog boravka u gradiću Buffalo
(država New York)
mladi bračni par seli se,
u mesto Hartfort u Connecticutu.

Većina Tvenovih najboljih dela,
napisana je tokom 1870-ih i 1880-ih u Hartfordu,
u vreme leta na farmi Quarry farmi,
mesta Elmira (država New York).

Delo Roughing It (1872)
potanko opisuje njegove rane pustolovine u doba kada je bio rudar i novinar.
Pustolovine Toma Sawyera (1876)
slave detinstvo u gradu na obali reke Mississipi.
Dok delo A Tramp Abroad (1880)
opisuje putovanje kroz Schwarzwald.
Delo The Prince and the Pauper (1882)
dečija je knjiga fokusirana na zameni identiteta u tudorskoj Engleskoj.
Life on the Mississippi (1883)
kombinuje autobiografski prikaz vlastitih iskustava kao recnog pilota.
Delo Yankee in King Arthur's Court (Jenki na dvoru kralja Arthura) iz 1889.
satira je na tlačenje ljudi u feudalnoj Engleskoj.
The Adventures of Huckleberry Finn (1884)
nastavak su Toma Sawyera i to se delo smatra Tvenovim najboljim delom.



U knjizi je reč o dečaku zvanom Huck koji beži od svoga oca,
na splavu rekom Mississipi, sa odbeglim robom Jimom.
Ovo delo, između ostalog,
daje čitaocu sliku života na reci Mississipi pre gradanskog rata.


Godine 1884. osniva firmu Charles L. Webster and Company kako bi objavljivao svoja i dela drugih pisaca.

Najpoznatije delo, koje je ta firma objavila bili su Lični memoari ,
koje je napisao američki general i predsednik Ulysses S. Grant.
Loša investicija u automatsku pisaću mašinu, dovela je firmu do bankrota (1894).
Uspešna predavanja širom sveta,
i knjiga koja je nastala na osnovu tih putovanja
Following the Equator (1897) otplatili su njegove dugove.
Njegov rad u vreme 1890-ih i 1900-ih označen je rastućim pesimizmom i gorčinom,
a koje je prouzrokovao njegov poslovni neuspeh,
a kasnije i smrt njegove supruge i dve njihove ćerke.

Značajna dela iz tog perioda su Pudd'nhead Wilson (1894)
- novela čija je radnja smeštena na Jug pre građanskog rata,
i u kojoj se kritikuje rasizam.
U Personal Recollections of Joan of Arc (1896)
reč je o sentimentalnoj biografiji.

Kasnija dela uključuju dve kratke priče The Man That Corrupted Hadleyburg (1899) i The War Prayer (1905).
Reč je o filozofskim, socijalnim i političkim esejima.

Rukopis dela The Mysterious Stranger, je nekompletan.
Delo je objavljeno posthumno 1916. godine.

Tvenov rad inspiraisan je nekonvencionalnim Zapadom, a popularnost njegovih dela označila je kraj dominacije, u američkoj literaturi,
pisaca iz Nove Engleske.

Kasniji slavni američki pisci Ernest Hemingway i William Faulkner,
pozivali su se na Tvena, kao na svoju inspiraciju.

U posljednjim godinama svog života Tven je pisao manje,
ali je često javno govorio o mnogim temama.
Ostao je zapamćen i po odelima sa belim štraftama,
koja je uvek nosio u javnim nastupima.
Primio je počasni doktorat Oxfordskog univerziteta 1907. godine.


Kada je preminuo,
ostavio je za sobom nedovršenu autobiografiju koju je 1924. godine
objavila njegova sekretarica Alberta Bigelow Paine.

U prvoj polovini 1990. pronađen je izvorni rukopis Huckleberry Finna u Hollywoodu.

Nakon dužeg povlačenja po sudu,
oko borbe za pravo vlasništva,
taj rukopis kao i drugi do sada neobjavljeni materijal,
dodeljen je Buffalo i Erie Couny (New York) Javnoj biblioteci 1992. godine.

Četiri godine kasnije (1996)
objavljeno je revidirano izdanje Huckleberry Finna,
uključujući i neobjavljene materijale.

Pri kraju,
možda je zanimljivo spomenuti,
da je Tven bio i jedan od prijatelja Nikole Tesle.

Mark Tven preminuo je 21. aprila 1910. godine u mestu Redding.