Olimpijske zanimljivosti
Prikaz rezultata 1 do 14 od ukupno 14
  1. #1

    Olimpijske zanimljivosti

    1896. - održane I. Olimpijske igre u Atini; prvi pobednik bio je američki troskokaš James Conolly (6. travnja 1896.); pobednik maratonske trke bio je grčki pastir Spiridon Louis; prvi put pevana je Olimpijska himna; u 43 discipline takmičilo se 241 sportista iz 14 zemalja;

    1908. - nakon što je došla na stadion, kraljica Aleksandra je zahtevala da cilj 26 milja dugog olimpijskog maratona bude tačno ispod kraljevske lože, pa je u poslednji trenutak staza produžena još 385 yardi. Preračunato u metre, tih 26 milja i 385 yardi iznosi tačno 42 kilometara i 195 metara, što je kasnije preuzeto kao stalna i službena dužina maratonske staze;

    1911. - Olimpijske igre podeljene na letnje i zimske;

    1912. - na V. Olimpijskim igrama u Stockholmu prvi put upotrebljena foto-finiš tehnologija;

    1920. - na VII. Olimpijskim igrama u Antwerpenu prvi put na jarbol podignuta olimpijska zastava i izgovorena olimpijska prisega;

    1924. - na VIII. Olimpijskim igrama u Parizu geslo Igara postala je izreka "Citius, Altius, Fortius"; održan prvi radio prenos Igara uživo;

    1928. - na IX. Olimpijskim igrama u Amsterdamu prvi put tokom trajanja Igara na stadionu goreo olimpijski plamen; prvi put Grci na čelu svečanog mimohoda zemalja učesnica na otvarenju Igara;

    1932. - na X. Olimpijskim igrama u Los Angelesu predstavljen logotip Igara; uvedena podela medalja na pobedničkom postolju; Igre prvi put trajale 16 dana;

    1936. - XI. Olimpijske igre u Berlinu - održano prvo prenošenje olimpijske vatre bakljom iz Olimpije u Grčkoj; olimpijska vatra upaljena uz pomoć sunčeve svetlosti; Igre u Berlinu, uprkos snažnoj nacističkoj promidžbi, ostaće zapamćene po 23-godišnjemu crnom američkom sprinteru Jesse Owensu iz Alabame, koji je osvojio četiri zlatne medalje - na 100 i 200 metara, štafeti 4x100 i u skoku u dalj. Tako je postao prvim Amerikancem koji je osvojio četiri zlata u atletici.

    1948. - XIV. Olimpijske igre u Londonu prvi put mogle su se pratiti na TV-ekranima;

    1956. - XVI. Olimpijske igre u Melbourneu - prvi put Olimpijske igre održane u Oceaniji; konjičke trke zbog strogih zakona o karantinu održana u Stockholmu; prvi bojkot Olimpijskih igara; u svečanosti zatvaranja učesnici idu zajedno kao simbol svetskog jedinstva; na mačevalačkim takmičenjima upotrebljeno električno obeležavanje pogotka; u plivanju uveden poluautomatski merač vremena s digitalnim displayem;

    1958. - MOO prihvatio olimpijsku himnu kao olimpijski simbol;

    1960. - XVII. Olimpijske igre u Rimu - prvi put službeno izvedena Olimpijska himna; prvi TV prijenos Igara uživo gledalo više miliona ljudi širom sveta - prvi TV prenos u SAD, Japan i Kanadu; zbog apartheida, sve do 1992., poslednje pojavljivanje Republike Južne Afrike na Olimpijskim igrama;

    1964. - XVIII. Olimpijske igre u Tokiju - prve igre na azijskom kontinentu; dodeljena prva nagrada za fair-play; odbojka i judo uvedeni u olimpijski program, a ženska odbojka prvi je ekipni ženski sport na Olimpijskim igrama; fiberglas postaje materijal za motku u skoku motkom;

    1968. - XIX. Olimpijske igre u Mexico Cityju - igre održane na najvećoj nadmorskoj visini (oko 2300 m); prva upotreba sintetičkog materijala za trkaće staze (tartan); prvi put pobednici takmičenja morali su proći doping-kontrolu (narkotici i stimulansi); prvi put službeno priznavanje postignutih vremena elektroničkim merenjem (atletika, biciklizam, veslanje, kanu, plivanje i konjički sport); uvedena provera pola za žene;

    1972. - XX. Olimpijske igre u Münchenu - olimpijske sudije prvi put dali prisegu; predstavljena prva maskota na Olimpijskim igrama; streličarstvo nakon 52 i rukomet nakon 36 godina vraćeni; u kanu/kajak uveden slalom na divljim vodama; u terorističkom napadu Palestinaca ubijeno 11 Izraelaca, jedan policajac i petero terorista;

    1976. - XXI. Olimpijske igre u Montrealu - žene se prvi put takmiče u košarci, rukometu i veslanju; olimpijski plamen prenesen je iz Atine u kanadsku Otawu satelitskim putem; afričke zemlje bojkotovale igre;

    1980. - XXII. Olimpijske igre u Moskvi - prvi put Olimpijske igre održane u nekoj socijalističkoj zemlji; 65 zemalja predvođenih SAD-om bojkotovalo moskovske Igre;

    1984. - XXIII. Olimpijske igre u Los Angelesu - žene prvi put učestvuju u maratonu i uličnoj biciklističkoj trci, a na program su uvedeni ritmička gimnastika i sinhronizovano plivanje; 14 zemalja predvođenih SSSR-om bojkotovalo Igre; prvi put Igre su finansirali sponzori;

    1988. - XXIV. Olimpijske igre u Seoulu - stoni tenis prvi put u programu Igara; tenis vraćen u program nakon 64 godine; u konjičkom sportu prvi put sve medalje u dresuri odnele žene;

    1992. - XXV. Olimpijske igre u Barceloni - na košarkaškom turniru prvi put mogu igrati profesionalci; u program Igara uvršteni su judo za žene i badminton, te bejzbol nakon što se šest puta pojavljivao kao demonstracijski sport; Južna Afrika vratila se na Olimpijske igre nakon 32 godine;

    1996. - XXVI. Olimpijske igre u Atlanti - učestvovali takmičari svih priznatih nacionalnih olimpijskih odbora - članova MOO-a (197); prvi put na programu Igara: laki veslači i ženski fudbal, odbojka na pesku i brdski biciklizam; u biciklizmu se mogu takmičiti i profesionalci; predstavljen ženski sport softball; prvi put fudbalski tim može imati tri profesionalna igrača bez obzira na uzrast ili olimpijsko iskustvo; od Igara u Atlanti ne održavaju se demonstracijski sportovi;

    2000. - XXVII. Olimpijske igre u Sydneyju - najveće igre modernoga doba - učestvovao 10.651 sportista iz 199 nacionalnih olimpijskih odbora i četiri iz Istočnog Timora pod olimpijskom zastavom kao nezavisni sportisti; takmičilo se u 28 sportova (300 sportskih disciplina); triatlon i taekwondo ušli u program Olimpijskih igara; žene prvi put nastupile u modernom petoboju i dizanju utega;

    2004. - XXVIII. Olimpijske igre u Atini - bodovi ostvareni na teniskom olimpijskom turniru dodavaće se bodovima na svetskoj teniskoj rang-listi; bokserska takmičenja se snimaju zbog verifikacije rezultata; u program Olimpijskih igara uvršteno žensko rvanje.

    +

    *** Olimpijski simbol sastoji se od pet olimpijskih krugova, u jednobojnom ili višebojnom izdanju. Boje krugova su određene, to su plava, žuta, crna, zelena i crvena. Olimpijski simbol predstavlja jedinstvo pet kontinenata i susret sportista iz čitavog sveta na Olimpijskim igrama.

    *** Službeni jezici MOO-a su francuski i engleski.

    *** Prečnik medalja je 60 mm, a debljina 3 mm. Medalje za prvo i drugo mesto sadrže srebro 925-1000 finoće, a medalja za prvo mesto sadrži 6g čistog zlata.

    Hrvatski sportski portal Nisam par reči znala da lepo "prevedem", ali jasno je iz konteksta

    Edit:Na Olimpijskim igrama u Sydney-u 2000. godine po prvi puta je održana triatlon utrka. Utrka je uključivala 1.5km plivanja, 40km bicikle i 10km trčanja, poznatijih pod nazivom olimpijski triatlon. Prve olimpijske medalje tada su kod muških osvojili Simon Whitfield iz Canade, Stephan Vuckovic iz Njemačke i Jan Rehula iz Češke, a kod žena Brigitte Mcmahon iz Švicarske, Michelle Jones iz Austrije i Magali Messmer iz Švicarske.
    Poruku je izmenio DrinChe, 08.08.2008 u 23:35 Razlog: + 2000. godina

  2. #2

    Odgovor: Olimpijske zanimljivosti

    I sećanje na Sarajevo, zimu, OI i još ponešto, a sa sarajevskog bloga:

    Zanimljivosti vezane za sarajevsku olimpijadu:

    * Prve Zimske olimpijske igre u komunističkoj državi.
    * Organizacija 14. ZOI koštala je 142,6 miliona dolara, a polovina prihoda bila je ostvarena od prodaje prava na televizijski prenos.
    * Ukupno je prodato 250.000 ulaznica, a samo u inostranstvu 200.000, dok su TV prenos sarajevske "bijele olimpijade" pratile dvije milijarde ljudi.
    * Učestvovalo je 1272 sportista iz 49 zemalja, a sa ZOI je izvještavalo preko 4500 novinara.
    * Nakon 14. ZOI, Sarajevu je, uz olimpijske objekte, ostalo 2850 novoizgrađenih stanova, više hotela a bilo je otvoreno i 9500 novih radnih mjesta.
    * Izložba o olimpijskome Sarajevu obišla je 1640 gradova bivše Jugoslavije i 1800 širom svijeta.


    ___________________________________

    Sećanje...

    Danas će se zahvaljujući festivalu Sarajevska zima obilježiti 23. obljetnica održavanja Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984.



    Prije 23 godine Sarajevo je osvanulo prekriveno snijegom. Bio je to šok za mnogobrojne zavidnike iz bivše zajedničke države koji su se naslađivali činjenicom da je samo dan ranije Sarajevo izgledalo kao grad u kojem se trebaju održati ljetne olimpijske igre.

    U Sarajevu prekrivenom snijegom, na današnji dan, na za te prilike moderniziranom stadionu Koševu, nakon zamuckivanja Bojana Križaja, pokojni Uglješa Uzelac je napokon izveo svoju čuvenu scenu mahanja olimpijskom zastavom.

    Ne sjećam se da li je to bilo prije ili kasnije nego što je Sandra Dubravčić zapalila olimpijski plamen. ( Najbolje se sjećam Sandrinih suza deset godina poslije dok je gledala taj snimak u kombinaciji sa slikama Sarajeva i njegovih olimpijskih objekata u plamenu).

    Sjećam se atmosfere grada koji je stvarno izgledao kao ozbiljna svjetska metropola. Čak su i taksisti bili na visini zadatka, a mnogi građani su tada možda prvi i zadnji put čistili snijeg ispred svojih vrata. Maskotu 'Vučka' ste mogli tih dana vidjeti svuda. Kezio se sa čarapa, pepeljara, čaša, plakata, tv-a...

    Najpopularniji hobi među najmlađim Sarajlijama bilo je skupljanje znački i zastavica zemalja učesnica. Ja i brat smo dobili po zastavicu Južne Koreje i značku olimpijskog saveza DDR (op.a to vam je ona demokratska ‘nedemokratska’ Njemačka).

    Za one starije bila je prava trauma ako nisu dobili kakav bilo posao koji im je omogućavao nosanje ZOI '84 akreditacija.

    Sretnici su pjevali ‘Milena akreditacijo moja’ nosili plave olimpijske jakne, a oni još sretniji su imali one naranđaste sa bijelim torbama sa sarajevskom olimpijskom pahuljom.

    Po školama su djeci dijelili konzerve Coca-cole. Ta konzerva je bila poput kakve relikvije i ispijanje konzerviranog američkog napitka je odgađano sa neke posebne prilike, nakon čega su iste pretvarane u skladišta olovaka ne gubeći svoje magično svojstvo ni danas zahvaljujući olimpijskoj pahulji ispod koje je pisalo Sarajevo ’84.

    Medalje su dodijeljivane na platou Skenderije i ne znam nikoga da berem ne misli da je one večeri bio tamo kada se skandiralo ‘volimo Jureke, više od bureka’.

    Agenti svjetski obaviještajni službi su nakon olimpijade u Moskvi ponovo bili svi na okupu, a domaća vojska i policija vodile su frontalni rat protiv ‘nevidljivog’ neprijatelja. Svi kriminalci i potencijalni državni i narodni neprijatelji skloni verbalnim deliktima su preventivno popunili sve moguće zatvorske i pritvorske kaacitete. U takvoj atmosferi nije ni čudo da je taj olimpijski duh u pepeo pretvorio do tada odlični status restorana Una na Baščaršiji. Vijest da je njihov konobar pokušao zapaliti Kirka Duglasa dodajući jednu nulu njegovom računu se poput CNN-ovog braking news-a proširila sarajevskim mahalama i širom Bosne. Građani su bili u nevjerici da j etako nešto moguće, jer tih dana mediji su brujali samo o poštenim pronalazačima stranih novčanika i torbi. Restoran Una je postao metafora izdaje olimpijskog duha i do danas nije vratio svoj ‘dobar glas’. Nakon što je je plamen velikosrpske ideje spalio sve skoro sve što je imalo veze sa olimpijadom, u tom zgarištu ostala je još uvijek priča o Uni.

    Prije par godina, jedna moja prijateljica je nekim slučajem otišla baš u taj anatemisani restoran. Bilo je to usred dana i ne sjećam se iz kojeg razloga i kako je baš izabrala taj anatemisani restoran. Kada je vlasniku spomenula olimpijadu i Kirka Duglasa nastala je opća mobilizacija. Vlasnik i osoblje su svu svoju energiju okrenuli ne bi li je ubijedili da iza sveka stoji neka vrsta zavjere. Ne sjećam se da li su nju bili umiješani organi za naplatu poreza, općinari ili je razlog bio to što je njihova konobarica opalila šamar nakon što je španski kralj Huan Carlos uhvatio za sisu.

    Od tada se danima, mjesecima, pa i godinama kanim da posjetim taj restoran i čujem tu priču svojim ušima. Ipak, nekim čudom čitav sokak u kojem se nalazi restoran Una kao da odjekuje ‘Ovaj frajer je obruk’o grad za olimpijadu, nemoj tamo ulazit !!!’’, pa tako iz neobjašnjivih razloga još uvijek nisam u njega ušao, kao i većina Sarajlija, a ma baš nikada. Valjda je to taj olimpijski duh.

  3. #3

    Odgovor: Olimpijske zanimljivosti

    Berlin 1936 - Igre XI Olimpijade


    XI Olimpijske igre
    Berlin, 1-16. avgust 1936.
    Učesnika: 3963 (3632 muškarca, 331 žena)
    Država: 49
    Sportova: 19
    Takmičenja: 129
    Igre otvorio: Adolf Hitler (1889-1945)
    Zakletvu položio: Rudolf Ismajr (1908-1998 ) rvač, olimpijski pobednik iz 1932.
    Baklju zapalio: Fric Šilgen (1906-2005) atletičar
    Predistorija Berlinske igre, 11. u istoriji Olimpizma, po mnogo čemu bile su prve. Nikada pre njih domaćin nije određen glasanjem, nikada pre njih olimpijska baklja nije nošena kao štafeta, niti je ijedno sportsko takmičenje na taj način medijski praćeno, uz direktne TV prenose i obilatu upotrebu filmskih kamera.

    Pet godina pre Igara Berlin je lako (43-16) pobedio Barselonu (koja će se u vreme kada je takmičenje održano nalaziti u ratom zahvaćenoj državi), na glasanju održanom upravo u katalonskom gradu. Igre su dodeljene prestonici Vajmarske republike i centru evropske multikulturalnosti, ali se situacija tokom tih pet godina drastično promenila.

    Organizacija Dolazak nacista na vlast, januara 1933. godine, doveo je do ukidanja republike, suzbijanja novim vlastima nepoželjnih oblika kulture, a godinu dana pre Igara i usvajanja rasističkih zakona. Za veliki događaj nacisti su napravili izvesne ustupke, privremeno suspendovali antijevrejske zakone i propagandu, a strane goste izuzeli obaveze poštovanja zakona o zabrani homoseksualizma.

    Uprkos tome, Igre su bile idealna prilika za propagandu rasne teorije i tako su zapamćene u istoriji. Da bi što bolje prikazali dostignuća arijskih graditelja i sportista, ponosa nacije i njenog vođe, koji je lično otvorio takmičenje. Nacisti su još pre dolaska na vlast sjajno koristili medije, a u centru pažnje ovog puta bio je film.

    Priliku da režira film o Igrama dobila je genijalna i kontroverzna Leni Rifenštal, koja je snimila oko 400 kilometara materijala i montirala ga dve godine. Rezultat je Olympia remek-delo ne samo sa umetničke strane taj film je postavio mnoge standarde u snimanju sportskih događaja koji se primenjuju i danas, posle sedam decenija!

    Snimanje je počelo u drevnoj Olimpiji, odakle je krenula baklja na svoj prvi put, čime je započeta lepa tradicija. Na putu do Berlina baklja je prošla i kroz našu zemlju. Sportisti Kraljevine Jugoslavije bili su među retkima koji na otvaranju nisu pozdravili Hitlera uzdignutom rukom, za razliku od, recimo, Francuza i Kanađana.

    Centar Igara bio je smešten na Olimpijskom stadionu, monumentalnom objektu smeštenom u Šarlotenburgu, na zapadu grada. Izgrađen prvobitno za Igre 1916. godine, koje su otkazane zbog Prvog svetskog rata, renoviran je dve godine i pretvoren u gigantsko zdanje koje prima 110.000 ljudi i u čijoj okolini su još dva ogromna objekta, kapaciteta 50 i 25 hiljada, uz oko 150 različitih zgrada.

    Heroji Na borilištima u centru pažnje bili su atletičari, a apsolutna zvezda bio je Džesi Ovens, koji je prvi (i do 1984. jedini) osvojio na jednim igrama 4 zlata na 100 i 200 metraa, u skoku u dalj i štafeti 4x100. Ovens je postao globalno popularni heroj, jer mediji već decenijama prepričavaju kako je Hitler zbog njegove pobede pobegao sa stadiona, odbivši da mu čestita. Celu priču izmislili su mediji, ali Hitleru definitivno nije bilo drago dok je gledao kako afroamerikanac pred njegovim očima ruši rasne teorije koje je postavio izraz njegovog lica dok Ovens slavi pobedu jasno se vidi u filmu! Druga priča o Ovensu, ona istinita, govori o prijateljstvu sa najvećim rivalom, Nemcem Lucom Longom. Anegdota kaže da mu je Long savetom pomogao u kvalifikacijama skoka u dalj, zbog čega je posmrtno nagrađen Kubertenovom medaljom.

    Hendrika Mastenbruk bila je gotovo jednako uspešna, osvojivši tri zlata i jedno srebro u plivanju. Britanac Džek Birsford osvojio je zlato u dubl-skulu, svoju petu medalju na petim uzastopnim igrama. Estonac Kristijan Pajsalu vladao je rvanjem, osvojivši zlato u teškoj kategoriji u oba stila: slobodnom i grčko-rimskom!

    Berlin nam je doneo najmlađu olimpijsku pobednicu u istoriji Letnjih igara Mardžori Gestring (SAD, 13 godina, skokovi u vodu) i najmlađu osvajačicu medalje Inge Serensen (Danska, 12 godina, 200m prsno). Najbizarniji detalj vezan je za mađarskog vaterpolistu Olivera Halašija, koji je sa svojom selekcijom osvojio zlato, iako mu je potkolenica bila amputirana posle saobraćajne nesreće.

    Prvi put na programu igara pojavili su se košarka i rukomet, koji su se tada igrali na otvorenom. Amerikancima je pripalo košarkaško, a Nemcima rukometno zlato. Debitovali su i kanuisti i kajakaši, gde su se istakli Austrijanci, Česi i domaća selekcija. Italijani su potvrdili dominaciju u fudbalu, osvojivši zlato između dve titule svetskih prvaka.

    Globalno gledano, Nemci su bili daleko najuspešnija nacija. Osvojili su 89 medalja, od čega 33 zlatne (otprilike koliko je zbir učinka timova na pozicijama 2 i 3 SAD i Mađarske). Posebno su impresivni bili u gimnastici (6 zlata u 9 disciplina) i konjičkom sportu, gde su im pripala sva zlata.

    Naši na Igrama Kraljevinu Jugoslaviju u Berlinu je predstavljalo 86 takmičara u 11 sportova. Pripala im je jedna medalja, koju je osvojio veličanstveni Slovenac Leon Štukelj u takmičenju gimnastičara na krugovima. On je bio drugi, iza Čeha Alojza Hudeca, a ispred tri takmičara Nemačke, i stigao do svoje šeste olimpijske medalje (3-1-2 od 1924. do 1936. godine).

    U ekipnoj konkurenciji gimnastičarke su osvojile četvrto, a njihove kolege šesto mesto. Šestu poziciju osvojio je i dvojac s kormilarom u sastavu Ivo Fabris, Elko Mrduljaš, Lino Ljubičić. Ostali naši reprezentativci nisu uspeli da se plasiraju mešu deset najboljih u svojim disciplinama. Jedini ekipni sport za reprezentaciju Jugoslavije u Berlinu bio je vaterpolo, gde je posle dva poraza i jedne pobede osvojeno deseto mesto.



    Epilog Ono što je tokom Igara skrivano dovešće do najduže pauze u istoriji modernog olimpizma. Zbog Drugog svetskog rata, koji je počeo 1939. godine otkazane su Igre 1940. i 1944. Prve je trebalo da organizuje Tokio, ali je početak Kinesko-japanskog rata 1937. domaćinstvo prebacio u Helsinki. Ipak, rat u Evropi sprečiće i Fince da se pokažu. Sledeći domaćin trebalo je da bude London, ali se do 1944. rat nije završio. Upravo će London i Helsinki biti domaćini prvih posleratnih Igara. Uspomenu na Igre 1936. godine i dalje čuva monumentalni Olimpijski stadion, na kojem je igrano finale Svetskog prvenstva 2006. godine.

    b92

  4. #4

    Odgovor: Olimpijske zanimljivosti

    8.500 hiljada beba se zove po OI

    Olimpijske igre u Pekingu koje će od petka, pa do 24. avgusta okupiti skoro 11.000 sportista iz 205 zemalja sveta, biće zabeležene i - u kineskim matičnim knjigama. Naime, do sada je više od 8.500 beba rođenih u poslednjih nekoliko meseci dobilo ime po Olimpijskim igrama.

    Roditelji 3.500 beba nazvali su decu imenom Aojin, što na kineskom znači - Olimpijada, dok je 5.000 novorodjenih dečaka i devojčica nazvano po imenima pet olimnpijskih maskota - Jingđing, Huanhuan, Bajbej, Đingjing i Nini

    (B92)

  5. #5

    Odgovor: Olimpijske zanimljivosti

    Stokholm 1912 - Igre V Olimpijade


    Olimpijske igre u Stokholmu prve su na kojima su učestvovali sportisti sa pet kontinenata. Prvi put u eri modernih igara takmičanja su održana u toku mesec dana, od kraja juna do kraja jula, a samo otvaranje bilo je značajno ranije.

    Na Olimpijskim igrama 1912. poslednji put su dodeljivane medalje od čistog zlata, već od sledećih igara medalje su bile od srebra sa pozlatom.
    Nekoliko događaja ostaju u raznim ’naj’ rubrikama. Najduži meč u istoriji rvanja grčko-turskim stilom bilo je polufinale na Igrama u Stokholmu. Izvesni Rus Martin Klajn i Finac Alfred Asikainen rvali su 11 časova i 40 minuta, a pobednik, Rus Klajn dobio je kasnije srebrnu medalju jer zbog iscrpljenosti nije mogao da nastupi u finalu.

    Najstariji osvajač zlatne medalje bio je Šveđanin Sokar Svan. On je, sa 64 godine, pobedio u gađanju glinenih golubova.

    Amerikanac Džim Torp bio je najkompletniji atletičar tih Igara, pobedio je u petoboju i destoboju. U petoboju je uspeo da pobedi kasnije slavnog britanskog generala Džordža Patona.

    Uskoro je ostao bez medalja, zbog kršenja principa amaterizma. Torp je igrao bejzbol kao profesionalac u nižoj ligi, a medalje su nejgovim naslednicima, ipak, vraćene, 1982. godine, 29 godina posle Torpove smrti.

    U program su uvrštena takmičenja žena u plivanju i ronjenju, a boksa nije bilo. Zemlja domaćin, Švedska, odbila je da u program igara uvrsti taj sport, jer je smatrala boks mečeve pregrubim.

    Zbog toga je Olimpijski komitet, nakon igara, u Stokholmu odlučio da ograniči uticaj zemlje domaćina na formiranje Olimpijskog programa igara.

    Biciklistička staza na igrama 1912. godine bila je nadjuža u istoriji i iznosila je 320 kilometara, u atletici je uvedeno elektronsko merenje vremena.




    London 1948 - Igre XIV Olimpijade
    U junu 1939.godine Međunarodni olimpijski komitet dodelio je Igre 1944. godine Londonu ispred Budimpešte, Lozane, Helsinkija i Atine. Rat je zaustavio planove i London je igre organizovao četiri godine kasnije, pošto je MOK opet glasao 1946. godine.

    Igre u Londonu bile su prve koje su se prikazivale na televiziji, iako je samo mali broj ljudi posedovao TV aparat. Prvi put u istoriji žene su se takmičile u kanuu. 17-godišnja Amerikanac Bob Matajas osvojio je zlato u desetoboju, samo četiri meseca pošto je počeo da trenira. On je najmlađi olimpijski atletski šampion. Dvoje sportista odbranili su svoje titule 12 godina posle Igara u Berlinu. To su Mađarica Ilona Elek i Čehoslovak Jan Brzak.


















    Poslednji put na igrama u Stokholmu su pravo da učestvuju imali i sportisti koji nisu bili deo nijednog zvaničnog tima. Jedan od njih bio je i Amerikanac Arnold Džekson koji je, ispeerd trojice reprezentativaca svoje države, pobedio u trci na 1.500 metara i sa 21 godinom ostao najmlađi pobednik ove trke na Olimpijskim igrama do danas.

    Na igrama 1912. prvi put je održano i „umetničko takmičenje“ koje će nastaviti da se održava sve do igara 1948. godine.

    Amerikanac Volter Vajnans jedini je učesnik Olimpijskih igara koji je osvojio medalje i u sportskom i u umetničkom nadmetanju. On je osvojio srebrnu medalju u streljanju i zlatnu medalju za skulpturu.

    Francisko Lazaro, portugalski atletičar, umro je tokom maratona i to je bio prvi takav slučaj od obnavljanja Olimpijskih igara.

    Srbija - prvi nastup

    Prvi put su na igrama učestvovali sportisti Kraljevine Srbije.

    Trkač Dušan Milošević bio je trećeplasirani u kvalifikacijama trke na 100 metara, a maratonac Dragutin Tomašević maraton je završio kao 37.

    Na igrama u Stokholmu Srpski olimpijski komitet primljen je u MOK, a njegov osnivač i direktor, pešadijski kapetan Svetomir S. Đukić, izabran je za člana Međunarodnog olimpijskog komiteta.


    b92

  6. #6

    Odgovor: Olimpijske zanimljivosti

    MEDALJE: Tri dana, 13 kineskih zlata

    Kina je ubedljivo prva na tabeli medalja, kada su osvojena zlata u pitanju. Amerikanci drže korak zahvaljujući plivanju u žarko čekaju početak takmičenja u atletskim disciplinama.

    Domaćini OI posle trećeg dana takmičenja u utorak imaju 20 medalja, jednu manje od Amerikanaca, ali od tih 20 - čak 13 je zlatnih! Tim SAD, od 21 osvojene za sada ima svega sedam zlatnih (tri Felps, tri mačevanje).

    Ipak, to ne znači da će Kinezi prvi put posle 16 godina skinuti Amerikance sa liste najuspešnije zemlje na OI (broj zlata je merodavan), jer je samo u plivanju (34) i atletici (47) u opticaju 81 zlatna medalja, a to su sportovi u kojima dominira SAD.

    Medalje se uveliko dele u plivanju, gde su Sjedinjene Države ubedljivo prve sa 15 medalja (5, 5, 5), ispred Australije, koja je osvojila sedam medalja. Poređenja radi, Kinezi u plivanju imaju jednu bronzu.

    Ali, domaćini jednostavno dominiraju u skokovima u vodu, dizanju tegova, gimnastici, streljaštvu... Ostaje da se vidi da li će njihovo vođstvo izdržati kada na talonu bude 47 medalja u atletici.

    Za sada, Južna Koreja i Italija iznenađuju konkurenciju na trećem i petom mestu, gde smo prethodnih godina uglavnom gledali Rusiju, Australiju, Japan...

    1. Kina 13 3 4 20
    2. SAD 7 6 8 21
    3. J. Koreja 5 6 1 12
    4. Nemačka 4 1 1 6
    5. Italija 3 4 2 9
    6. Australija 3 3 5 11
    7. Japan 3 1 2 6
    8. Rusija 2 4 3 9
    9. V. Britanija 2 1 3 6
    10. Češka 2 0 0 2

    (MONDO)
    _____________

    "Ne pada sneg da pomori svet, već da svaka zverka ostavi svoj trag."
    (Beli je svakako naj.... )

  7. #7

    Odgovor: Olimpijske zanimljivosti

    Srbi u petak - od strelaca do tenisera

    Srpski olimpijci u petak nastavljaju takmičenje u Pekingu u plivanju, odbojci, atletici, streljaštvu, veslanju i tenisu.

    Prvi na borilište izlaze strelci Stevan Pletikosić i Nemanja Miroslavljev, koji će se od tri sata po srednjevropskom vremenu takmičiti u kvalifikacijama u disciplini malokalibarska puška na 50 metara.

    Ukoliko se plasiraju u finale, Pletikosić i Miroslavljev će ponovo na borilište u 5.30.

    Sledeći na teren izlazi atletičar Asmir Kolašinac, koji će od 3.05 učestvovati u kvalifikacijama u bacanju kugle. Finale u ovoj diciplini počinje u 15 sati.

    Od atletičara će se takmičiti i Goran Nava, koji će u 13.19 nastupiti u kvalifikacijama u trci na 1.500 metara.

    Bacačica diska Dragana Tomašević će se od 15.20 takmičiti u kvalifikacijama, dok će Biljana Topić u 15.40 pokušati da se domogne finala u troskoku.

    Odbojkašice Srbije sutra u 8.30 igraju protiv Italije utakmicu četvrtog kola Grupe B.

    Najbolji srpski plivač Milorad Čavić sutra će u 5.19 plivati polufinalnu trku na 100 metara delfin, dok će Miroslava Najdanovski u 12.33 nastupiti u kvalifikacijama na 50 metara slobodnim stilom.

    Veslačica Iva Obradović će u 10.50 nastupiti u B finalu skifa, kao i dvojac bez kormilara Nikola Stojić i Goran Jagar, čije B finale počinje u 11.20.

    Jelena Janković će odloženi četvrtfinalni meč protiv Ruskinje Dinare Safine igrati oko 11, a Novak Đoković će na polufinalni megdan Rafaelu Nadalu izaći posle 14 sati.

    (Beta)

    MEDALJE (6. dan): Kina - Sad 6:0!

    Samo Majkl Felps i atletičari mogu da pomognu olimpijskom timu SAD da u broju zlatnih medalja dostigne fenomenalne Kineze, koji su šestog dana takmičenja u Pekingu osvojili još šest zlata!

    6:0! To je rezultat Kine i SAD u broju zlatnih medalja osvojenih šestog dana takmičenja na Olimpijskim igrama. Naravno, u korist Kineza.

    Kineski sportisti osvajali su zlatne medalje u rvanju, gimnastici, džudou, streličarstvu, streljaštvu, a verovatno najdraža im je ona osvojena u plivanju.

    Kineska plivačica Liu Zige je donela svojoj zemlji zlatnu medalju u trci na 200 metara leptir stilom, postavivši novi svetski rekord u toj disciplini. Liu je deonicu preplivala za dva minuta i 4,18 sekundi, popravivši tako stari rekord koji je držala Australijanka Džesika Šiper za više od jedne sekunde.

    To je prva zlatna medalja u plivanju koju je do sada osvojila kineska reprezentacija na OI u Pekingu.

    Veliki trijumf ostvario je čuveni gimnastičar Jang Vei u višeboju. To je njegovo prvo zlato u toj disciplini i bio je presrećan posle takmičenja.

    "Kineski sportisti doneli su mnogo radosti svojoj naciji. Ova godina nije bila dobra za Kinu. Bilo je mnogo nesreća, tako da ssmo svi pred Olimpijske igre osećali veliki pritisak. Nemoguće je ne biti nervozan. Sada je sve u redu, mnogo sam uzbuđen", pričao je u dahu kineski gimnastičar.

    Priznaje da je posle olimpijskih igara u Atini, kada je imao 24 godine želeo da napusti gimnastiku. Srećom po Kineze, nije.

    "Hteo sam da se povučem posle Atine, jer sam tada bio u odličnoj formi, ali nisam uspeo da osvojim zlatnu medalju. Pomislio sam - ako tad nisi uspeo, nećeš nikad. Ipak, moj trener me je ohrabrivao, davao mi podršku. Odveo me je na odmor i rekao mi da će OI U Pekingu biti šansa koja se pruža jednom u 100 godina i da bi trebalo da probam. On me je odveo i do pobedničkog postolja", ispričao je Jang Vei.

    On je prošle godine osvojio tri zlatne medalje na Svetskom prvenstvu - u pojedinačnoj konkurenciji, višeboju i u ekipnoj konkurenciji. Ovo su mu treće Olimpijske igre, a 2000. je takođe osvojio zlato u ekipnoj konkurenciji i srebro u višeboju.

    Kinezi su pridodali i dve srebrne medalje na svoj konto. Ipak, Amrikanci su osvojili jedno srebro i četiri bronzane medalje, pa i dalje drže korak za Kinom u ukupnom broju medalja. sada Kinezi imaju jednu medalju više od Amerikanaca, ali zato čak 13 zlatnih više!

    Uspešan olimpijski dan imala je i Italija koja je osvojila dve zlatne medalje (streljaštvo i rvanje do 84 kilograma).

    Po jedno zlato osvojili su i Rusija, Japan, Australija, Francuska, Kuba (rvanje kategorija do 120 kilograma), Mongolija (rvanje) i Ukrajina (ekipno u sablji). Kubi, Mongoliji i Ukrajini to su prve zlatne medalje u Pekingu.

    Prvu medalju na olimpijskim igrama i to bronzanu osvojila je i Litvanija (u rvanju kategorija do 120 kilograma).

    Dodeljivanje medalja obeležio je i incident kada je švedski rvač Ara Abrahamijan bacio bronzanu olimpijsku medalju osvojenu u rvanju grčko-rimskim stilom, nezadovoljan odlukom sudija u njegovom polufinalnom meču!


    TABELA:

    1. Kina 23 7 5 35
    2. SAD 10 9 15 34
    3. J. Koreja 6 7 4 17
    4. Italija 6 4 3 13
    5. Nemačka 6 2 3 11
    6. Australija 5 4 7 16
    7. Japan 5 3 3 11
    8. Rusija 3 8 3 14
    9. Francuska 2 7 6 15
    10. V.Britanija 2 2 3 7

    (MONDO)
    _____________

    "Ne pada sneg da pomori svet, već da svaka zverka ostavi svoj trag."
    (Beli je svakako naj.... )

  8. #8

    Odgovor: Olimpijske zanimljivosti

    MEDALJE: Svaka tri sata, jedno zlato Kinezima

    Deveti dan: Kina - SAD 8:3! Čekali su Amerikanci početak atletskih disciplina u nadi da će stići organizatore OI po broju osvojenih zlata, ali na tom polju stvari nisu pošle na dobro.

    U dve finalne trke na 100 metara, za muškarce i žene, ubedljivo najtrofejnija nacija u toj disciplini, američka, osvojila je - jednu bronzu. Pokušaće to da nadoknade u trkama na 200 i 400 metara. U ovoj drugoj imaju Vorinera i Merita.

    Ukratko, u nedelju su Kinezi u proseku osvajali zlato na svaka tri sata.

    S obzirom na to da je 17. avgust bio poslednji dan takmičenja u plivanju, realno je očekivati da kineski sportisti do kraja Igara 24. avgusta dodatno povećaju broj osvojenih zlatnih medalja.

    Kinezi su smanjili prednost SAD i u broju ukupno osvojenih odličja. U subotu je bilo 54:47 za Amerikance, u nedelju 65:61.

    Na lestvici medalja, Slovenija je odmakla Srbiji i Hrvatskoj, a za to su najzaslužniji bacači kladiva. Primož Kozmus je "deželi" doneo prvo zlato, a Ivan Cikan sve dopunio sa drugom bronzom za Slovence, uz jedno srebro koje imaju u plivanju Sare Isaković (koja je inače rođena Srpkinja).

    Hrvati su nas stigli drugom medaljom na Igrama, a prvom, senzacionalnom, u gimnastici. Filip Ude bio je drugi na konju s hvataljkama.

    Njihovi rukometaši posrću, naši odbojkaši ne ulivaju optimizam, tako da bi duel dve rivalski nastrojene nacije mogao da odluči učinak vaterpolista.

    Možda i u direktnom okršaju...

    TABELA

    1. Kina 35 13 13 61
    2. SAD 19 21 25 65
    3. V. Britanija 11 6 8 25
    4. Nemačka 9 6 6 21
    5. Australija 8 10 11 29
    6. Južna Koreja 8 9 5 22
    7. Japan 8 5 7 20
    8. Rusija 7 12 12 31
    9. Italija 6 6 6 18
    10. Ukrajina 5 3 6 14
    -------------------------------------------
    31. Slovenija 1 1 2 4
    -------------------------------------------
    48. Srbija 0 1 1 2
    48. Hrvatska 0 1 1 2

    (MONDO)
    _____________

    "Ne pada sneg da pomori svet, već da svaka zverka ostavi svoj trag."
    (Beli je svakako naj.... )

  9. #9

    Odgovor: Olimpijske zanimljivosti

    MEDALJE (deseti dan): Kinezi opet najbolji

    Kinezi nastavljaju da "šiju" Amerikance.

    Desetog dana takmičenja na Olimpijskim igrama povećali su prednost na čelu kolone po broju osvojenih najsjajnijih odličja.

    Domaći takmičari četiri puta su se našli na najvišem stepeniku pobedničkog postolja, a Amerikanci jednom manje.

    Sada je odnos osvojenih zlatnih medalja 39:22 u korist Kineza.

    Tabela

    1. Kina 39 14 14 67
    2. SAD 22 24 26 72
    3. V.Britanija 12 7 8 27
    4. Australija 11 10 12 33
    5. Nemačka 9 7 7 23
    6. Rusija 8 13 15 36
    7. J.Koreja 8 9 6 23
    8. Japan 8 5 7 20
    9. Italija 6 6 6 18
    10.Ukrajina 5 3 8 16

    (MONDO)
    _____________

    "Ne pada sneg da pomori svet, već da svaka zverka ostavi svoj trag."
    (Beli je svakako naj.... )

  10. #10

    Odgovor: Olimpijske zanimljivosti

    MEDALJE: Trkači za blagu prednost SAD

    Kineski sportisti od početka Olimpijskih igara "šiju" sve ostale po broju zlatnih medalja, ali se četiri dana pre kraja takmičenja postavlja pitanje da li će oni ili takmičari SAD imati veći ukupni broj odličja.

    Prednost Amerikanaca sve je "tanja" iz dana u dan, a posle dvanaestog dana rezultat je 81:79.

    Kinezi su u jednom trenutku došli do izjednačenja na 79:79, ali su SAD vratile prevagu bronzom Šona Kroforda na 200 metara i srebrom Šine Toste na 400 metara prepone. To su, ujedno, jedine medalje američkih sportista osvojene u sredu.

    Ako se gledaju samo zlata, Kina vodi sa nedostižnih 45:26, Velika Britanija ima 16, Rusija 13, a Australija i Nemačka po 11.

    Kina je kolekciju zlatnih medalja uvećala za dve. Osvojili su ih dame - Žu Đingju u tekvondou (kategorija do 49 kilograma) i Jin Đijan u jedrenju.

    Najviše titula u sredu je pripalo ruskim sportistima.

    Larisa Ilčenko je u plivačkom maratonu na deset kilometara trijumfovala ispred Britanki Keri En Pejn i Kasandre Paten, sinhrone plivačice - Anastasija Davidova i Anastasija Ermakova - osvojile su prvo mesto u duetu, dok je rvač Buvaisa Satijev zlatni u kategoriji do 74 kilograma slobodnim stilom.

    Rvač Ramazan Sahin u kategoriji do 66 kilograma doneo je prvo zlato Turskoj, savladavši Ukrajinca Andreja Stadnika u finalu.

    U atletici je pored dva trkačka finala, u kojima je pobedila Jamajka, održano samo žensko finale u bacanju kladiva. Beloruskinja Aksana Mijankova slavila je ispred Kubanke Jipsi Moreno (srebrna i u Atini 2004) i Kineskinje Žang Venksiu.

    TABELA

    Top 10

    1. Kina 45 14 20 - ukupno 79
    2. SAD 26 27 28 - 81
    3. Velika Britanija 16 10 11 - 37
    4. Rusija 13 14 18 - 45
    5. Australija 11 12 13 - 36
    6. Nemačka 11 8 9 - 28
    7. Južna Koreja 8 10 6 - 24
    8. Japan 8 6 9 - 23
    9. Italija 6 7 7 - 20
    10. Ukrajina 5 5 8 - 18

    Drugih 10

    11. Francuska 4 12 14 - 30
    12. Holandija 4 5 4 - 13
    13. Jamajka 4 3 0 - 7
    14. Rumunija 4 1 3 - 8
    15. Španija 3 5 2 - 10
    16. Poljska 3 4 1 - 8
    17. Novi Zeland 3 1 5 - 9
    18. Slovačka 3 1 0 - 4
    19. Kanada 2 6 5 - 13
    20. Kenija 2 4 2 - 8

    IZDVAJAMO: 21. Belorusija 2 3 8 - ukupno 13 ... 28. Kuba 1 6 6 - 13 ... 31-32. Norveška, Slovenija 1 2 2 - 5 ... 55-59. Alžir, Kolumbija, Hrvatska, Kirgistan, Srbija 0 1 1 - 2.

    (MONDO)
    _____________

    "Ne pada sneg da pomori svet, već da svaka zverka ostavi svoj trag."
    (Beli je svakako naj.... )

  11. #11

    Odgovor: Olimpijske zanimljivosti

    Bora Stanković

    Tužna slika srpskog sporta


    Petak, 22. avgust 2008. 23:03


    Počasni član Olimpijskog komiteta Srbije i Međunarodnog olimpijskog komiteta Borislav Stanković oduševljen je Olimpijskim igrama u Pekingu, ali i razočaran učinkom ekipe od 92 srpskih sportista.

    "Kad je u pitanju učinak naših sportista, možemo da budemo veoma razočarani. Možda je i ovo prava slika, da se vidi koliko smo loši i koliko smo loše organizovani. Potrebna nam je reorganizacija i određene odluke države - šta će biti sa sportom i šta se želi od sporta. Bez pomoći države teško da možemo nešto više da uradimo", rekao je Stanković izveštaču "Politike" iz Pekinga.

    On smatra da OI nikada nisu bile ovako dobro organizovane.

    "Nikada nismo imali ovako dobru organizaciju, niti ovakve stadione. Povrh toga, ovde vlada jedna posebna atmosfera, jer su Kinezi toliko ljubazni da čoveku prosto bude neprijatno. Toliko se trude, toliko su uslužni", rekao je Stanković, kom su ovo 13. uzastopne igre, počevši od onih u Rimu 1960.

    Govoreći o košarkaškom turniru u Pekingu, na kojem nema naše selekcije, Stanković je istakao da je "muška košarka na visokom nivou, ali je ženska očigledno u krizi".

    (MONDO)

  12. #12

    Odgovor: Olimpijske zanimljivosti

    REKORDI: Oboreno 40 svetskih, 120 olimpijskih

    Na 29. Letnjim olimpijskim igrama u Pekingu, podeljene su 302 zlatne medalje, od kojih je svaka šesta pripala Kinezima.

    Pored toga, oboreno je 40 svetskih i 120 olimpijskih rekorda u 38 sportova. Samo u plivanju oboren je 21 svetski rekord, u sedam je učestvovao Majkl Felps.

    MONDO vam priređuje kratak pregled svetskih rekorda, koji su padali u svega šest sporotva: streličarstvo, atletika, biciklizam, plivanje, dizanje tegova i streljaštvo.

    STRELIČARSTVO

    70 metara - žene - Južna Koreja (Jung, Hjun, Hi) 231 krugova - prethodni rekord Južna Koreja 228

    ATLETIKA

    100 metara - muškarci - Usein Bolt (Jamajka) 9,69 s - Bolt, 9,72

    200 metara - muškarci - Usein Bolt (Jamajka) 19,30 s - Majkl Džonson 19,32

    4x100 metara - muškarci - Jamajka (Nesta Karter, Majkl Frater, Usein Bolt, Asafa Pauel) 37,10 - SAD (Majkl Marš, Denis Mičel, Liroj Barel, Karl Luis) 37,40

    Skok s motkom - žene - Elena Isinbajeva (Rusija) 5,05 m - Isinbajeva 5,04

    PLIVANJE

    400 metara mešovito - muškarci - Majkl Felps (SAD) 4:03,84 - Felps 4:05,25

    4x100 slobodnim stilom - muškarci - SAD (Majkl Felps, Garet Veber, Kulen Džouns, Džejson Lezak) 3:08,24 - SAD 3:12,23

    4x200 slobodno - SAD (Majkl Felps, Rajan Lohti, Riki Berens, Piter Vanderkaj) 6:58,56 - SAD 7:03,24

    200 metara slobodno - muškarci - Majkl Felps (SAD) 1:42,96 - Felps 1:43,86

    100 metara slobodno - muškarci- Imon Saliven (Australija) 47,20 - Alen Bernar (Francuska) 47,50

    200 metara delfin - muškarci - Majkl Felps (SAD) 1:52,03 - Felps 1:52,09

    200 metara leđno - muškarci - Brajan Lohti (SAD) 1:53,23 - Lohti 1:54,32

    200 metara mešovito - muškarci - Majkl Felps (SAD) 1:54,23 - Felps 1:54,80

    4x100 mešovito - muškarci - SAD (Adam Pirsol, Brendan Hansen, Majkl Felps, Džejson Lezak) 3:29,34 - SAD 3:30,68

    200 metara slobodno - žene - Federika Pelegrini (Italija) 1:54,82 - Pelegrini 1:55,45

    400 metara mešovito - žene - Stefani Rajs (Australija) 4:29,45 - Kejti Hof (SAD) 4:31,12

    200 metara mešovito - žene - Stefani Rajs (Australija) 2:08,45 - Rajs 2:08,92

    200 metara delfin - žene - Liu Zige (Kina) 2:04,18 - Džes Šiper (Australija) 2:05,40

    200 metara prsno - žene - Rebeka Soni (SAD) 2:20,22 - Lajzel Dožuns (Australija) 2:20,54

    200 metara leđno - Kristi Koventri (Zimbabve) 2:05,24 - Margaret Helcer (SAD) 2:06,09

    800 metara slobodno - Rebeka Adlington (V. Britanija) 8:14,10 - Džanet Evans (SAD) 8:16,22

    4x100 mešovito - žene - Australija (Emili Sibom, Lajez Džons, Džesika Šiper, Lizbet Triket) 3:52,69 - Australija 3:55,74

    4x200 slobodno - žene - Australija (Stefani Rajs, Bronte Beret, Kajli Palmer, Linda Mekenzi) 7:44,31 - SAD 7:50,09

    *tri svetska rekorda "pregažena" su na samim Igrama u Pekingu

    BICIKLIZAM

    Timska vožnja u dvorani - muškarci - Velika Britanija (Klansi, Mening, Tomas, Vinings) 3:53,314 - Velika Britanija 3:55,205

    DIZANJE TEGOVA

    Muškarci preko 105 kg - Trzaj - Andrej Armanau (Belorusija) 200 kg - Marsin Dolega (Poljska) 199

    Muškarci preko 105 kg - Izbačaj - Andrej Armanau (Belorusija) 236 kg - Denis Gotfrid (Ukrajina) 235

    Muškarci preko 105 kg - Ukupno - Andrej Armanau (Belorusija) 436 kg - Denis Gotfrid (Ukrajina) 430

    Žene do 69 kg - Trzaj - Liju Čunghong (Kina) 128 kg - Oksana Silvenko (Rusija) 123

    Žene do 69 kg - Izbačaj - Liju Čunghong (Kina) 158 kg - Zarema Kasaeva (Rusija) 157

    Žene do 69 kg - Ukupno - Liju Čunghong (Kina) 286 kg - Oksana Silvenko (Rusija) 276

    Žene preko 75 kg - Trzaj - Jang Miran (Južna Koreja) 140 kg - Mu Šuangšuang (Kina) 139

    Žene preko 75 kg - Izbačaj - Jang Miran (Južna Koreja) 186 kg - Tang Gonghong (Kina) 182

    Žene preko 75 kg - Ukupno - Jang Miran (Južna Koreja) 326 kg - Mu Šuangšuang (Kina) 319

    STRELJAŠTVO

    Vazdušna puška (10 metara, kvalifikacije) - žene - Katerina Emons (Češka) 400 krugova iz 40 pucanja - Sonja Fejlšifter (Nemačka) 400

    *izjednačen rekord



    Do viđenja, Peking! Dobar dan, London!

    Dve nedelje nade, dve nedelje navijanja, dve nedelje nerviranja, po koji dan radosti...Sve je to za nama, završene su 29. Letnje Olimpijske igre u Pekingu, koje će biti zapamćene po mnogo čemu.

    Pre svega, po tri medalje za Srbiju. Jedna srebrna medalja - Milorada Čavića na 100 metara delfin (za koju veliki broj ljudi, ne samo u Srbiji, i dalje misli da je zlatna), i dve bronzane medalje - Novaka Đokovića u tenisu i vaterpolista.

    Bolje nego u Atini pre četiri godine, s tim što je tada nastupala zajednička repezentacija Srbije i Crne Gore.

    U kratkoj retrospektivi prethodnih dvadesetak dana, samo ćemo podsetiti na neke rezultate i sportiste koji su obeležili Igre u Pekingu. Uz, naravno, podatak da su ovo bile najmasovnije Olimpijske igre svih vremena - kako po broju spotista (više od 10.000) tako i po broju zemalja učesnica (204).

    Otvaranje Igara, za Kineze na simbolični datum (08. 08. 2008.), svet je ostavio bez daha.

    Domaći zadatak za London i sve ostale buduće organizatore Olimpijskih igara. Teško da će bilo ko uspeti da ponovi kinesku magiju.

    Sve je to bio nagoveštaj uzbudljivih dana na olimpijskim borilištima. Igre u Pekingu ostaće upamćene po velikom broju oborenih svetskih rekorda u plivanju, ali i atletici.

    Kinezi su razbili Amerikance u broju osvojenih zlatnih medalja - 51 prema 36. Kinezi su dominirali u mnogim sportovima, a uspeli su čak i da osvoje zlato u boksu!!?? Za utehu Amerikancima je da imaju deset medalja više od Kineza u ukupnom zbiru (110 prema 100).

    Kad smo već kod poređenja - Slovenci su najuspešniji od svih bivših država ex-YU. Imaju pet medalja, od toga jednu zlatnu u bacanju kladiva(!), a Hrvati su takođe na broju 5 (srebro u skoku u vis Blanke Vlašić, srebro u gimnastici Filipa Uda, dve bronzane medalje u tekvondou i jedna bronzana u streljaštvu).

    Igre u Pekingu ostaće upamćene po Amerikancu Majklu Felpsu koji je postao najbolji olimpijac ikada i ujedno čovek sa najviše zlatnih medalja na jednim olimpijskim igrama (osvojio je osam, mada će se o onoj jednoj, protiv Čavića pričati kao o spornom golu na meču reprezentacija Engleske i Nemačke 1966. godine).

    Ali, OI u Pekingu je obeležio i Jamajčanin Usain Bolt, najbrži čovek kojeg je svet ikada video. Dve zlatne medalje na 100 i 200 metara, ali uz dva svetska rekorda - 9,69 sekundi i 19,30 sekundi! I još jedno zlato u štafeti. Fenomenalno.

    Američka atletika doživela je težak udarac u Pekingu. Primat je preuzela Jamajka, naravno u sprinterskim disciplinama, pa će naredne četiri godine atletičari iz SAD sigurno iskoristiti za nove naporne treninge, ali i za uvežbavanje predaje štafete.

    Američki "drim tim" u košarci, prema očekivanjima, osvojio je zlatnu medalju, ali se dobro oznojio najpre u polufinalu protiv Argentine, a još više protiv Španaca u finalu.

    Rukomet je takođe dobio novog šampiona - Francusku, Argentinci su odbranili titulu u fudbalu, odbojkaši SAD su novi olimpijski šampioni, a Brazilke sprečile da Amerikanci imaju sve četiri titule u odbojci u Pekingu (uključujući odbojku na pesku).

    Pravi heroji Olimpijskih igara u Pekingu su Holanđanin Marten Van der Vejden, koji je pobedio leukemiju, a potom i sve rivale u maratonu na 10 kilometara, i Natali di Toat iz Južne Afrike, koja ima jednu nogu, a učestvovala je u plivačkom maratonu na 10 kilometara i osvojila 16. mesto.

    Anti-heroji Igara u Pekingu su:

    - kubanski "fajter" u tekvondou Anhel Valodia Matos doživotno je isključen iz sporta jer je tukao švedskog sudiju nezadovoljan njegovom odlukom u meču za bronzu u teškoj kategoriji.

    - švedski rvač jermenskog porekla Ara Abrahamijan koji je, nezadovoljan suđenjem. bacio na pod bronzanu medalju odmah posle ceremonije proglašenja pobednika u rvanju grčko-rimskim stilom kategorije do 84 kilograma. Zbog toga je, Međunarodni olimpijski komitet udaljio Abrahamijana sa Igara, jer je prekršio pravila fer-pleja i uvredio sve ostale sportiste u Pekingu.

    Registrovano je tek šest slučajeva dopinga među sportistima i četiri među konjima, što je bilo mimo svih negativnih očekivanja zvaničnika MOK.

    Na Olimpijskim igrama u Pekingu učestvovao je i Bred Pit, ali ne čuveni glumac, već australijski bokser istog imena i prezimena.

    Za četiri godine Olimpijske igre se sele u Evropu. London će imati težak zadatak da zaseni Peking. Najbolje je da to i ne pokušava.

    Što bi rekao Huan Antonio Samaran: "Do viđenja, Peking! Dobar dan, London!".

    (MONDO)
    _____________

    "Ne pada sneg da pomori svet, već da svaka zverka ostavi svoj trag."
    (Beli je svakako naj.... )

  13. #13

    Veverica izazvala prekid prenosa zatvaranja Olimpijade

    Izazvavši prekid struje, jedna veverica onemogućila je trećini televizijskih gledalaca u francuskom delu Švajcarske da prate direktan prenos svečanog zatvaranja Olimpijskih igara, saopštila je švajcarska televizija na francuskom jeziku TSR.

    Oko 30 odsto televizijskih gledalaca u francuskom delu Švajcarske juče nije moglo da prati direktan prenos ceremonije zatvaranja Olimpijade u Pekingu koji je vršila frankofona švajcarska televizija. Televizija TSR to im je nadoknadila snimkom u večernjim satima.

    Glavni krivac za ovaj incident je jedna veverica koja je početkom popodneva izazvala kratak spoj na električnoj mreži.
    Do prekida je došlo i u programima nemačke i italijanske švajcarske televizije, ali posledice su bila najnepovoljnije po švajcarsku televiziju na francuskom jeziku.

    Veverica koja je izazvala kratki spoj na električnoj mreži nije preživela, naveli su u TSR.

    blic



  14. #14

    Odgovor: Olimpijske zanimljivosti

    Citat DrinChe kaže: Pogledaj poruku
    Stokholm 1912 - Igre V Olimpijade

    ........Srbija - prvi nastup

    Prvi put su na igrama učestvovali sportisti Kraljevine Srbije.

    Trkač Dušan Milošević bio je trećeplasirani u kvalifikacijama trke na 100 metara, a maratonac Dragutin Tomašević maraton je završio kao 37.

    Na igrama u Stokholmu Srpski olimpijski komitet primljen je u MOK, a njegov osnivač i direktor, pešadijski kapetan Svetomir S. Đukić, izabran je za člana Međunarodnog olimpijskog komiteta.





    Zastao sam juče u Valjevu da, kao i obično, slikam spomenike koje zapazim. Pošto je na spomenik vezan za današnji datum - evo ga.


    Naravno, kad je ta trka bila, njen predvodnik je bio još daleko od generalskog čina.
    Poruku je izmenio nenad.bds, 28.10.2013 u 09:43

Slične teme

  1. 30. Olimpijske igre u Londonu (rezultati)
    Autor silvia u forumu Spomenar
    Odgovora: 24
    Poslednja poruka: 13.08.2012, 09:05
  2. Pozorišne zanimljivosti
    Autor DrinChe u forumu Film i pozorište
    Odgovora: 8
    Poslednja poruka: 16.12.2010, 14:14
  3. Zimske Olimpijske Igre 2010, Vancouver
    Autor silvia u forumu Spomenar
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 01.03.2010, 15:39
  4. Zanimljivosti o Božiću i božićnom drvetu...
    Autor Goga u forumu Belosvetske zanimljivosti
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 29.12.2008, 08:19
  5. Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 24.03.2008, 19:34

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •