Idvor
Prikaz rezultata 1 do 9 od ukupno 9

Tema: Idvor

  1. #1

    Idvor

    Geografski položaj:

    Idvor pripada grupi potamiških južnobanatskih naselja. Nalazi se u severozapadnom delu opštine i udaljen je 12 kilometara od Kovačice.
    Selo je izgrađseno na dodirnoj zoni lesne terase i aluvijalne ravni Tamiša. Prostor lesne terase je oduvek pružao dobre uslove za uzgoj različitih vrsta ratarskih kultura, pre svega žita i industrijskog bilja, dok aluvijalna ravan sa svojom močvarnom, slatinskom i livadskom vegetacijom predstavlja mesto za lov, ribolov i uzgoj stoke.
    Idvor se nalazi na tri kilometra udaljenosti od Tamiša. Zbog svog položaja izmešten je od glavnog magistralnog puta Beograd-Zrenjanin-Kikinda, ali je sa njime spojen novoizgrađenom saobraćajnom petljom.

    Istorijat:

    Idvor se kao malo selo pored Tamiša pominje još u XVII veku za vreme turske vladavine na ovim prostorima. Godine 1660. kaluđeri Pećke patrijaršije sakupljajući dobrovoljni prilog dolaze i do Idvora. Tada unose ime ovog banatskog naselja u spisak donatora, a kasnije i u svoju zahvalnicu.
    Posle odlaska Turaka 1717. godine, prema Komskom popisu, Idvor je pripadao Pančevackom okrugu. U to vreme u naselju je bilo svega nekoliko kuća. Pojavom kuge u dva navrata (1732. i 1736.) stanovništvo sela je desetkovano, a preživeli su se tada preselili južno od prvobitnog mesta, zauzevši povoljniji položaj.
    Starosedeoci i stanovništvo doseljeno kasnije izgradili su 1743. godine tipično pogranično naselje po austrougarskom sistemu. U centru sela nalazila se crkva, a oko njega prostor za vežbanje graničara.
    Oko vežbališta se nalazila zgrada uprave, a prema periferiji naselja u kvartovima sa kvadratnim osnovama graničari su izgradili svoje porodične kuće. Ovakav tip gradnje sela omogućavao je brzu mobilizaciju ljudi u slučaju napada i lako prenošenje naređenja. Po završetku gradnje u selu je formiran odred od 240 konjanika. Zbog izvršavanja vojnih obaveza graničari su imali značajne privilegije: ličnu slobodu, pravo na veroispovest, pravo na školovanje svoje dece na maternjem jeziku, dobijali su određenu površinu obradive zemlje i pašnjaka, imali su pravo na pečenje rakije, lov i ribolov.
    Obaveze graničara svodile su se na stalna dežurstva i vojne vežbe, čuvanje i čišćenje ličnog oružja, odazivanje na rad (kuluk) i po potrebi obavezno priključivanje regularnim vojnim jedinicama. Šezdesetih i sedamdesetih godina XVII veka Idvor je u dva navrata proširivan naseljavanjem graničarskih porodica.
    Revolucionarne 1848. godine graničari dolaze u sukob sa jedinicama mađarskih revolucionara i tada Idvor biva spaljen. Nakon ukidanja granice vojnicima prestaju sve obaveze i oduzimaju im se ranije stečena prava, a ovdašnje područje pada pod vlast Ugarske monarhije.
    Od 1872. godine Idvor, uz ostala mesta, biva priključen Torontalskoj županiji čije je sedište bilo u Velikom Bečkereku (današnjem Zrenjaninu). Podaci govore da je pocetkom XX veka Idvor imao 403 naseljene kuće u kojima je živelo 2177 žitelja.
    Iako je Idvor malo selo, danas je poznat u celom svetu jer je u njemu 1854. godine rođen Mihajlo Pupin, naučnik svetskog glasa.

    Stanovništvo:

    Prema podacima iz 2002. godine Idvor je imao 1198 stanovnika. U nacionalnoj strukturi preovladava srpsko stanovništvo (96%), a zatim slede Romi, Slovaci i Albanci.



    Crkva


    Crkva


    Muzej posvećen Mihajlu Pupinu


    Kuća Mihajla Pupina


    Rodna kuća Mihajla Pupina


    Dom Mihajla Pupina


    Reka Tamiš


    Detalj sa polja u okolini Idvora


    Spomenik na mestu prvog idvorskog naselja osnovanog 1690.


    Stara fotografija ulice u kojoj se i danas nalazi rodna kuća Mihajla Pupina
    (prva s leva)
    neunistiva zlojebaba!

  2. #2

    Odgovor: Idvor

    Malo slika sa izleta po Idvoru, za početak rodna kuća Mihajla Pupina:



























  3. #3

    Odgovor: Idvor

    Lepo mesto,poznajem jednu ..... madjaricu mislim da je 1980 godiste ne secam se bilo je to na jednu noc.I posle smo se culi par puta itd...
    Poruku je izmenio nenad.bds, 29.01.2009 u 19:35 Razlog: Neumesno i nekavaljersko pominjanje imena

  4. #4

    Odgovor: Idvor

    Pecanje po Tamišu...........
    Love comes again......

  5. #5

    Odgovor: Idvor

    Prelepo mesto, tipicno juznobanatsko selo, mada za stanovnike drugih okolnih mesta (narocito Crepaje, Barane, Opova) iz nekog neopisivog razloga predstavlja egzotiku, ko zaluta subotom uvece u Idvor moze se lepo provesti, upoznati fine ljude, a sudeci po broju devojka i zaljubiti... Nikad pre nisam video kako iz autobusa izlazi 50- tak devojka, zeljne provoda A i danju je lepo, slike gore to dokazaju... Okacio bih i ja neke slike al nisu u skladu sa pravilnikom VC-a . Zato, odvojite jedno popodne i posetite ovo malo lepo mesto
    Treba znati da se prvi poljubac ne daje ustima vec ocima.

  6. #6

    Odgovor: Idvor

    Citat Nenad_DPb kaže: Pogledaj poruku
    Prelepo mesto, tipicno juznobanatsko selo, mada za stanovnike drugih okolnih mesta (narocito Crepaje, Barane, Opova) iz nekog neopisivog razloga predstavlja egzotiku, ko zaluta subotom uvece u Idvor moze se lepo provesti, upoznati fine ljude, a sudeci po broju devojka i zaljubiti... Nikad pre nisam video kako iz autobusa izlazi 50- tak devojka, zeljne provoda A i danju je lepo, slike gore to dokazaju... Okacio bih i ja neke slike al nisu u skladu sa pravilnikom VC-a . Zato, odvojite jedno popodne i posetite ovo malo lepo mesto
    sad ću i ja morati posetiti idvorbio sam tamo par puta al sam bio mali
    ko sto reče nenad prelepo selo sudeći po fotografijama

  7. #7

    Odgovor: Idvor

    Muzej Mihajla Pupina u Idvoru

    Tekst preuzet iz "Politike":

    Stevan Kapunac, 22/07/2008, 09:27
    Poštovani, Povodom teksta u Politici u cilju potpune informacije mogu dati neke napomene. Zahvalni smo gospodinu Stankoviću na brizi o stanju muzeja Mihajla Pupina u rodnom Idvoru, verujte da nas Idvorce najviše boli što muzej nije u stanju kako zaslužuje ime i delo Mihajla Pupina ali su verovatno i objektivne okolnosti uticale na to. Tokom proteklih godina Ministarstvo kulture, Pokrajinski sekreterijat za kulturu i Opština Kovačica uložile su dosta sredstava u renoviranje rodne kuće i zadužbinskog doma sada je na redu sanacija Muzeja, Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Pančeva je uradio projekat sanacije, Muzej Vojvodine iz Novog Sada uveliko priprema novu savremenu postavku, očekujemo da se odobre sredstva i konačno ceo Kompleks dobije izgled koji zaslužuje. Opština Kovačica finansira redovnu delatnost, uradjena je turistička signalizacija i svako ko je nameran da poseti Muzejski kompleks nasao je nacina da dodje i bio srdacno docekan, sto potvrdjuju i podatci da je ove polusezone Idvor posetilo preko 5000 posetilaca u organizaciji stotinak turističkih agencija i preko 200 pojedinačnih posetilaca iz Srbije i sveta. Što se tice žaba u muzeju sasvim je moguće jer Idvor ima najveći broj roda u Vojvodini i nalazi se na Evropskoj mapi staništa roda, na samom muzeju ima trenutno 11 roda u dva gnezda, tako da je neka zalutala i u muzej ali i sam Pupin je odrastrao na livadama Idvora zajedno sa žabama i rodama pa mu nije smetalo da postane naučnik svetskog glasa. Cenimo napore svih ljudi dobre volje da Idvor izbori mesto u svetu nauke i turizma koje mu neosporno pripada, i pozivamo cenjene autore teksta da dodju u Pupinov Idvor kako bi sto pre pokrenuli navedene inicijative. Kapunac Stevan, Idvor

    I fotografije:
    ...kada Vreme povuče nazad, nije ba lako ni ostati na svom mestu...

  8. #8

    Odgovor: Idvor

    Iako je Idvor skoro kilometar udaljen od puta koji preko Kovačice vodi za Pančevo, nije zgoreg skrenuti i naći se u mestu koje živi pomalo u senci velikog Pupina - Mihajla Idvorskog.

    U sezoni đačkih ekskurzija priličan je broj posetilaca, a mi smo se par puta zatekli kad nije uobičajeno vreme za posete.


    Egzircir-plac na kome su graničari Idvorani vežbali je sada park oko crkve, najvećim delom u znaku Mihajla Pupina.


    Školska zgrada u kojoj je Muzej Mihajla Pupina.



    Nevelika muzejska postavka je pre svega namenjena đacima.




    Nekako nestvarno deluje kako je malo rodno selo velikog naučnika i ličnog prijetelja predsednika USA odigralo ključnu ulogu u utvrdjivanju granica Banata posle I svetskog rata.




    Skamije se sada mogu videti samo na ovakvim mestima, a mene su posetile na prve razrede osnovne škole.


    Školska zgrada (sa zadnje strane) i deo u kome je bio stan učitelja.


    Narodni dom, zadužbina Pupinova završen je posle njegove smrti.


    Desno je tekst Pravila školskog fonda Mihajla Pupina.


    Dom kulture je posleratni, a spojen je sa Pupinovim Narodnim domom.


    Desna slika je napravljena iz ulaza u Narodni dom.


    Pupinova rodna kuća.


    Kuća ima izgled sa početka XX veka i ustvari je mala etno-postavka koja dočarava život pre sto i manje godina.











    Posete se po pravili najavljuju. No, i ako stignete nenajavljeni, ne gubite nadu - verovatno će vas Milan (na slici pored bicikla) primetiti i ponuditi da razgledate postavke.


    Blagoveštenjska crkva iz 1803. koju je oslikao Stevan Todorović, poznatni slikar ali još poznatiji kao svestrani društveni radnik u Srbiji s kraja XIX veka, nije formalno u okviru Pupinovog memorijalnog kompleksa. Ipak, retko ko propusti da pogleda i crkvu u kojoj je mali Mihajlo kršten.




    Kao što neko ovde reče, Idvor je tipičnojužnobanatsko selo. Možda sa manje novih kuća no što je to u sličnim selima.

    Tragajući za vodicom kod Idvora, sa Milanom sam stigao jednog letnjeg dana do pašnjaka, gde je on, Milan, sa drugom decom čuvao stoku.

    Tamo mi je palo na pamet da je to verovatno na istom mestu radio, sa iste vodice žeđ gasio i dečkić Mihajlo Pupin.


    Video sam svega koju desetinu grla rogate marve, ali ne i decu da ih čuvaju.

    Iako ovaj moj post umnogome ponavlja prethodne, ipak ga stavljam da skrenem pažnju na Pupinov Idvor.
    Poruku je izmenio nenad.bds, 13.09.2010 u 16:46 Razlog: slovna greška

  9. #9

    Odgovor: Idvor

    Vraćajući se iz Pančeva prema Novom Sadu, ugledali smo natpis "Banatski salaš", ušli smo da se osvežimo, ali posle veliko-srdačnog prijema od domaćina, ostali smo na ručku...guščija supa (koju toplo preporučujem), za glavno jelo smo imali vojvođansku šniclu i bašta salatu, a posle štrudlu sa makom. Uz prelep ambijent, prijatnog domaćina i prijatne tonove tamburice, nosimo samo lepe utiske sa ovog mesta. Evo i koja slikica, pa ako prolazite tuda ili idete u Idvor, navratite...








Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •