Najstarija beogradska kafana
Prikaz rezultata 1 do 5 od ukupno 5
  1. #1

    Najstarija beogradska kafana

    Kafana '?'
    (Znak Pitanja)




    Najstarija beogradska kafana, podignuta 1823. kao svojina kneza Miloša Obrenovića, koju je poklonio Naumu Ičku, svom trgovačkom konzulu. Gradili su je "majstori iz Grecije" u balkanskom stilu. U prizemlju je već 1826. Ećim-Toma Kostić, zet Nauma Ička i čuveni vidar iz Drugog srpskog ustanka (izlečio je i kneza Miloša), otvorio kafanu koja se zvala "Ećim-Tomina". Od 1878, kada su je naslednici prodali, menjala je gospodare i nazive. Prvo se 1878. godine zvala "Kod pastira", pa 1892. godine "Kod Saborne crkve", ali je ova firma odmah skinuta, jer nije odgovarala ni uredbi o mehanama, ni crkvenim vlastima. Kao privremeno rešenje, vlasnik je stavio samo znak pitanja, koji je ostao do danas. U kafanu je 1830-1831. godine navraćao Vuk Karadžić. U njoj je 1834. bio prvi bilijar u Beogradu, a od iste godine bila je prvo čitalište "Srpskih novina".

  2. #2

    Odgovor: Najstarija beogradska kafana

    "?"- Znak pitanja ili
    Svet zamrznut u vremenu i prostoru



    "Kafane su nasa najstabilnija industrijska grana koja je izdrzala sankcije, hiper-inflaciju, pretnje tomahavk demokratije i raspirivanje novog svetskog poretka. Sta god da se desi u zemlji i svetu, nas covek ce filozofski sedeti u prepunoj kafani uz flasu piva ili casu vina i diskutovati kako se strasne stvari desavaju danas."

    Napisala: Snezana Cosic


    Kratak istorijat ove najstarije boemske institucije Beograda kaze da je kafana podignuta 1823. godine kao svojina kneza Milosa Obrenovica, koju je ovaj poklonio Naumu Icku, svom trgovackom konzulu. Gradili su je majstori iz Grecije u balkanskom stilu.

    Prvi naziv kafane bio je SRPSKA KAFANA, a vremenom je menjala i nazive i vlasnike. Vec 1826. godine, kafanu preuzima Hecim-Toma Kostic, zet Nauma Icka i cuveni vidar iz Drugog srpskog ustanka koji je lecio i izlecio i kneza Milosa. Kafana menja naziv u TOMINA KAFANA. Taj naziv se zadrzao do 1878. kada ju je zakupac Bogoslav Marjanovic-Uzicanin 1892. godine nazvao KOD PASTIRA...

    Kafana prelazi u vlasnistvo Ivana Pavlovica koji je nazva KOD SABORNE CRKVE, no zbog tuzbe prote Novice Lazarevica, isti preko noci skinu tablu sa imenom i postavi "?"- samo znak pitanja, kao privremeno resenje.Tako i ostade naziv kafane - "?".

    Tokom 1830. i 1831. u kafanu je cesto navracao i Vuk Stefanovic Karadzic. U njoj je 1834.godine bio prvi bilijar u Beogradu, a od iste godine bila je prvo citaliste "Srpskih novina".

    Jedan od gostiju koji je nekoliko proteklih godina proveo u inostranstvu, rekao je o ovom mestu: "Znak pitanja se nista nije promenio od kad sam poslednji put bio tu, pre nekih osam godina. Svet zamrznut u vremenu i prostoru. Prvi naziv, pre nekih 150 godina, bio je vezan za crkvu pa se ista bunila.U iscekivanju da smisle novo ime stavili su znak pitanja. I jos cekaju!"

    I to nije sve. Taj gost je lepo opisao nase kafane: "Jedno je sigurno. Kafane su nasa najstabilnija industrijska grana koja je izdrzala sankcije, hiper-inflaciju, pretnje tomahavk demokratije i raspirivanje novog svetskog poretka. Sta god da se desi u zemlji i svetu, nas covek ce filozofski sedeti u prepunoj kafani uz flasu piva ili casu vina i diskutovati kako se strasne stvari desavaju danas."


    Mesto gde je stalo vreme





    Sam naziv kafane moze da privuce slucajnog prolaznika, a kad udje unutra kao da je odskrinuo vrata proslosti.Vreme je stalo i zaboravio je na obaveze. Niski, okrugli drveni stolovi prekriveni crvenim ili zelenim stolnjacima i drvene polukruzne solice bez naslona, odaju starost ove kafane.

    Pitala sam konobara da li zna koliko dugo se odrzava ovakav izgled kafane, a on mi samo rece:
    "Poslednjih 40 godina se nista nije promenilo. Za ranije ne znam."

    Kada sam prvi put usla u "?", osetila sam da je ova kafana drugacija od drugih. Njena starost i potreba da bude sto slicnija onoj elegantnoj i modernoj kafani iz 19.veka, recimo, ne dozvoljava upotrebu kasetofona. To medjutim, ne sprecava konobara koji uzurbano nosi porudzbine, da pevusi nesto sebi u bradu.

    Pored glavne prostorije sa sankom, u kafani postoji odvojena prostorija - restoran, za putnike namernike koji su ogladneli. Nekoliko stolova je i ispred kafane. (Kada je lepo vreme gosti mogu da uzivaju u pogledu na Sabornu crkvu i Ulicu kralja Petra). Prizor koji "malo" odskace od starinskog izgleda celog ovog zdanja, jeste nadstresnica Coca Cola iznad stolova napolju.


    Na zidovima kafane mogu se videti okaceni opancici, crkveni kalendar, grb dinastije Obrenovic, dve kamene ploce. Na jednoj je ukratko ispisana istorija kuce, a na drugoj je pesma ZNAK PITANJA- Dragana S. Vasica. Na zidu je okacena i jedna velika slika koju bih, slobodno mogla nazvati Pogled konobara za sankom. Mozete misliti cega se taj konobar sve nagledao. U cosku pored sanka, nalazi se prastari usluzni telefon, jos uvek u funkciji, a tu su odmah i cuvena vrata iznad kojih pise BASTA. Vode u dvoriste kroz koje se prolazi kad se ide u toalet.

    Docarati ugodjaj ove drevne kafane je tesko. Treba doci i licno osetiti taj vremenski vakuum prisutan ovde. Nije to otrcana, prljava kafancina sa notornim alkoholicarima, niti je to savremeni kafic pun namontiranih ribica koje su dobar mamac za kakvog bogatog soma.Tu navracaju obicni ljudi. Neko udje samo da bio otisao u toalet, neko da popije casu kisele ili pivo, a neko tu navrati na dorucak, rucak ili veceru. Ili na partiju price. Ko jednom dodje, stalno se vraca.

    Cesti gosti su i stranci, jer svaki turisticki vodic ce vam spomenuti "Question mark" kao cuvenu, prvu srpsku kafanu sa nacionalnim specijalitetima. Oni ce tu pojesti bar govedju corbu i cevapcice, popiti par piva ili coca colu i krenuce dalje u obilazenje naseg grada.

    I da vas na kraju pitam nesto- kada ste poslednji put jeli dobru lepinju sa kajmakom? Ja bas nedavno, na ovom mestu. Svratila sam na dorucak, toplu lepinjicu sa kajmakom i opet srela starijeg gospodina u plavom odelu, koji je tu bio i prosli put. Doruckovao je cevapcice i pio lincuru. Cula sam domundjavanje konobara i sankerice: "To je cuveni frizer, cika Adam."



    Dusa kafane.

    Znak pitanja kafana mog grada,
    Nekad obicna,a znamenita sada,
    Atlantida koja jos uvek pluta,
    Korisna da se u nju udje,kada se zaluta.

    Pijana i luda od straosti svoje,
    Ima svoje goste koji je boje,
    Tonovima vina,smeha i pesme,
    A moralista koji sve ume i sme,
    NJen znak sadrzi i nas glas,
    A kada nestanemo,
    Ona ce pricati umesto nas.

    Vasic S. Dragan
    Poruku je izmenio HLEBmaster, 15.10.2006 u 16:52

  3. #3

    Odgovor: Najstarija beogradska kafana

    FAJRONT


    Pod naletom privatizacije odumire duh starih beogradskih kafana. Neke od njih, kao što je "Znak pitanja" i dalje odolevaju.

    Nekad stecišta boema i tradicionalnog duha, stare beogradske kafane, poput "Šumatovca", "Pod lipom" ili restorana "Marš na Drinu", polako nestaju pod naletom privatizacije i savremenog načina života. Novi vlasnici u većini slučajeva potpuno menjaju enterijer i mahom ih pretvaraju u fensi restorane, a čak i ako zadrže staro ime, nastoje da privuku sasvim drugačiju klijentelu.

    Ako se nastavi ovim tempom, Beograd, koji je bio čuven po svojim kafanicama, suziće svoj domaćinski krug samo na Skadarliju. U planu je i prodaja poslednjeg društvenog ugostiteljskog preduzeća "Varoš kapija", koje gazduje većinom preostalih starih kafana - "Kolarcem", "Znakom pitanja", "Zlatnim burencetom", "Prolećem", "Suncem" - i samo je pitanje dana kada će i one s promenom vlasnika izmeniti svoj izgled.

    Od više stotina kafana koje su nekad postojale u Beogradu, ostala je tek nekolicina. Jedna od malobrojnih koja istrajava u borbi s vremenom je "Znak pitanja" pored Saborne crkve.
    - Otvorena je davne 1823. godine, i danas je gotovo ista kao tad. Međutim, ne znamo šta će biti posle privatizacije našeg preduzeća. Nadam se da će novi vlasnik imati sluha za tradiciju i nastaviti da radi na isti način - kaže Ivan Jovanović, zamenik upravnika ovog lokala.

    - Kupac neće biti u obavezi da se bavi ugostiteljstvom, ali će morati da sačuva zgradu u sadašnjem stanju, jer je ona pod zaštitom države i Uneska. Ipak, ne vidim zašto "Znak pitanja" ne bi radio i dalje, jer uspešno poslujemo.


    Nekad bilo, sad se pripoveda


    Iako su prvi lokal u Beogradu otvorili Turci još davne 1522. godine na Dorćolu, naziv kafana ozvaničen je 1738. godine, kao mesto u kojem se služila isključivo kafa. Prema zapisima iz putopisa, koji datiraju iz 18. veka, najbolji lokal u Beogradu bila je kafana "Crni orao", koja se nalazila na Dorćolu, na uglu današnje Dušanove i ulice Kralja Petra. Kafana nije imala stolove, već minderluke (nalik današnjim sofama) prekrivene ćilimima. Zidovi su bili išarani zelenom, crvenom, plavom i narandžastom bojom, a na ulazu je bilo postavljeno nekoliko krčaga i ibrika.




    - Dokaz za to je činjenica da četrdeset odsto naših gostiju čine stranci, koji dolaze da probaju domaću srpsku jagnjetinu i teletinu ispod sača. Čak i u njihovim turističkim vodičima stoji savet da nas obavezno posete.

    Jovanović pomalo setno kaže da problem nije samo u kupcima lokala, već i u gostima, koji traže nove sadržaje. Da je duh starih kafana počeo da odumire svedoči i slučaj nekada čuvene kafane "Pod lipom" u Makedonskoj ulici, preko puta zgrade Politike, koja je posle otkupa ušla u sastav lanca američkih restorana "Pica hat".

    U uštogljenoj atmosferi nema mesta za stare goste, koji su ovu kafanu nadaleko proslavili, a sada je najviše posećuju stranci i biznismeni. U takvom objektu svakako nećete moći da dobijete tursku kafu, napitak po kojem su kafane i dobile ime. Kao što su kafane zamenjene restoranima, klubovima i kafićima, tako su i tursku kafu zamenile "nes" kafa ili espreso.

    Slična sudbina čeka i kafane "Šumatovac" i "Marš na Drinu", koje se trenutno renoviraju. Ako je za utehu, posle privatizacije ovih lokala u vlasništvu "Varoš kapije", ljubiteljima starih kafana ostaje čuveni "Manjež" u parku pored Jugoslovenskog dramskog pozorišta. Kako saznajemo, njega su otkupili sami radnici, koji očekuju da će i posle obnove objekta, zajedno sa starim gostima, sačuvati i stari duh.

    Kurir 25. septembar 2006

  4. #4

    13 Odgovor: Najstarija beogradska kafana

    Super vam je kavana.

  5. #5

    Odgovor: Najstarija beogradska kafana

    Citat yige_gui kaže: Pogledaj poruku
    Kafana '?'
    (Znak Pitanja)




    Najstarija beogradska kafana, podignuta 1823. kao svojina kneza Miloša Obrenovića, koju je poklonio Naumu Ičku, svom trgovačkom konzulu. Gradili su je "majstori iz Grecije" u balkanskom stilu. U prizemlju je već 1826. Ećim-Toma Kostić, zet Nauma Ička i čuveni vidar iz Drugog srpskog ustanka (izlečio je i kneza Miloša), otvorio kafanu koja se zvala "Ećim-Tomina". Od 1878, kada su je naslednici prodali, menjala je gospodare i nazive. Prvo se 1878. godine zvala "Kod pastira", pa 1892. godine "Kod Saborne crkve", ali je ova firma odmah skinuta, jer nije odgovarala ni uredbi o mehanama, ni crkvenim vlastima. Kao privremeno rešenje, vlasnik je stavio samo znak pitanja, koji je ostao do danas. U kafanu je 1830-1831. godine navraćao Vuk Karadžić. U njoj je 1834. bio prvi bilijar u Beogradu, a od iste godine bila je prvo čitalište "Srpskih novina".






Slične teme

  1. Kafana je moja sudbina
    Autor Kunic u forumu Muška kafana
    Odgovora: 28
    Poslednja poruka: 17.02.2010, 22:09
  2. Kafana , Svirci & Mi
    Autor Bishop u forumu Muzika
    Odgovora: 60
    Poslednja poruka: 22.10.2009, 21:29
  3. Astro kafana
    Autor NSdjanka u forumu Astrologija
    Odgovora: 5
    Poslednja poruka: 29.01.2009, 19:33

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •