Najave i nova izdanja
Strana 1 od 10 123 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 139
  1. #1

    01 Predstavljamo knjigu i autora...

    Ideja za pokretanje ove teme leži u tome da će neko od Vas možda naići na neko sebi zanimljivo štivo time što će ovde imati prilike da pročita kratke zabeleške o pomenutom autoru i delu.
    Svako ko smatra da vredi predstaviti odredjenog autora i delo i samim tim preporučiti ostalima da ga pročita,neka se pridruži
    I may not be perfect but I'm always me

  2. #2

    Odgovor: Predstavljamo knjigu i autora...

    Stevan Pešić

    KATAMANDU

    Kupljena u ono vreme kada sve kupovalo, a knjiga najmanje, ili za zaljubljenike najviše, stajala je negde zaturena, i jednom opušten hajde da vidim šta je to iza korica. Pročitavši je moj jedini komentar je oduševljen sam.Stevan Pešić smeštajući žanr u putopisni, napisao je nešto što samo čovek umetničkog dara može da vidi i napiše.Tema Istok, konkretnije Indija, Nepal, Tibet i Sri Lanka. Rođen u Kovilju 1939, odrastao i zreo, par godina provodi na Zapadu, da bi se potom zaputio na Istok, gde i nastaje ovo briljantno delo: Katamandu, knjiga koja priča: " o supi od anđelovog perja i o pastrmki koja govori nemački, o slavujima koji izleću iz vina....
    I umesto dalje priče poruka na zadnjoj spoljnoj korici knjige:
    Kad sva srca postanu gluva, i sa njima tvoje sopstveno-postoji put u Katamandu.
    Kad se svi putevi zatvore, izgubiš prijatelja i svi koje voliš napuste te-postoji put u Katamandu.
    Kad sve prođe, nestane, vetar jave razveje snove, i kad pomisliš da nade nema-postoji put u Katamandu.............

  3. #3

    Odgovor: Predstavljamo knjigu i autora...

    Malo poznata novela Šarlote Bronte

    U Velikoj Britaniji nedavno je objavljena malo poznata novela Šarlote Bronte, autorke jednog od najpoznatijih romana 19. veka, Dzejn Ejr. Stancliffes Hotel (Stenklifov hotel) tekst je na 34 strane koji je Šarlota Bronte napisala 1838, a do sada su ga izučavali samo stručnjaci za književnost. Novela je nedavno u celini objavljena u londonskom Tajmsu. Stručnjaci tvrde da postoji još dosta njenih dela nepoznatih široj javnosti, koja tek treba da budu objavljena. Šarlota je bila najstarija od sestara Bronte - najčuvenije britanske porodice književnica. Stenklifov hotel je veoma ciničan, veoma vatren, vrlo duhovit, uopšte ne liči na DŽejn Ejr - to nije uzbudljiva priča o nasrećno zaljubljenim junakinjama, izjavila je za radio Bi-Bi-Si Heder Glen, urednica novog izdanja novele. Originalan rukopis Stenklifovog hotela čuva se u Muzeju Bronte u severnoj Engleskoj. To je niz vinjeta u kojima književnica ismeva romantična osećanja i mušku taštinu. Priče su smeštene u Angriji, mitskom svetu koje su u detinjstvu izmislile sestre Bronte, a knjiga je poznata i kao Angrijska noveleta. Heder Glen je objasnila da te kratke priče do sada nisu objavljivane zato što se radi o pričama koje se mogu razumeti samo ako poznajete sve vijuge dečjih pripovedaka. Nije, međutim, tačno da se ne mogu razumeti kasniji angrijski rukopisi ili da se u njima ne može uživati, dodala je ona. Mislim da će oni promeniti način na koji će se gledati na Šarlotu Bronte. Roman je odnet u Irsku nakon smrti najstarije sestre Bronte 1855, a zatim je brodom dospeo u SAD, gde ga je odneo jedan američki kolekcionar. Rukopis je na kraju vraćen u mali muzej u parohiji u Jorkširu, gde su odrasle sestre Bronte. Povremeno je bio izlagan, ali se smatralo da može da biti zanimljiv samo stručnjacima. Postoje i druge priče, a knjiga sa njih pet biće objavljena...
    neunistiva zlojebaba!

  4. #4

    Odgovor: Predstavljamo knjigu i autora...

    Zovem se Crveno
    Orhan Pamuk




    Preveo s turskog Ivan Panović
    Godina izdanja: 2006
    Strana: 525


    Posle ove knjige Istok nije ono što je bio pre. Neponovljivo putovanje u istoriju islamske kulture kakvu ne poznajemo.
    Orhan Pamuk ovoga puta vaskrsava čudesni svet Orijenta s njegovim bojama, njegovom umetnošcu, estetikom, njegovim tajanstvenim duhom. Zovem se Crveno je pripovest o umetnosti, ljubavi, sreći, životu, smrti, na trenutke rasprava o suštini islamske umetnosti i poimanja sveta, ispričana kroz sudbine slikara minijatura i kaligrafa u Carigradu s kraja 16. veka. Bogatstvo jezika, obilje slika, asocijacija, poniranje u bit islamske civilizacije i njene dodire s renesansnim duhom, jedinstvena kompozicija i struktura dela potvrđuju da je Orhan Pamuk jedan od najvećih pisaca dvadeset prvog veka.
    doc. dr Mirjana Marinkovic
    upravnik Katedre za orijentalistiku
    Filološkog fakulteta u Beogradu

    Knjiga Zovem se Crveno koristi umetnost minijature kako bi istražila dušu nacije.
    Džon Apdajk

    Veza između prošlog i sadašnjeg vremena sadržana je i u boji. Crveno je boja osvete i smrti, ali, ponajviše, boja strasti, nadahnuća i umetnosti. A možda je, po Pamuku, ime univerzuma Crveno! Odavno taj svet Zapada i Istoka, novog i starog, nije tako sažeto a sveobuhvatno opisan kao u ovom remek-delu: Na Zapadu slikaju ono što vide, a mi ono što gledamo.
    Vladislav Bajac


    Orhan Pamuk

    Orhan Pamuk je rođen u Istanbulu 1952. godine. Odrastao je u istanbulskoj četvrti Nišantaši, u porodici nalik onima kakve opisuje u svojim romanima Dževdet-beg i njegovi sinovi i Crna knjiga. Po završenoj gimnaziji studirao je arhitekturu na Istanbulskom tehničkom univerzitetu. Napustivši studije arhitekture, upisao se na Institut za novinarstvo Istanbulskog univerziteta gde je diplomirao 1976.
    Pamuk, koji za sebe kaže da je u detinjstvu i mladosti maštao o tome da postane slikar, aktivno se posvetio pisanju 1974. godine. Izdavačka kuća Milijet dodelila mu je, 1979. godine, nagradu za rukopis prvog romana Dževdet-beg i njegovi sinovi, koji je objavljen 1982, a godinu dana kasnije dobio je prestižnu nagradu koja nosi ime slavnog turskog pisca Orhana Kemala. Iste godine, 1983, iz štampe izlazi Tiha kuća, njegov drugi roman, koji opisuje tri generacije jedne istanbulske trgovačke porodice. Godine 1984, ovaj je roman, preveden na francuski, dobio nagradu Madarali, a 1991. i Nagradu za evropsko otkriće (Prix de la dcouverte europenne).
    Istorijski roman Bela tvrđava (1985), u kojem je opisana veza između mletačkog roba i njegovog turskog gospodara, proširio je popularnost i slavu Orhana Pamuka i izvan granica Turske. Ova knjiga, ciji je prevod na engleski New York Times pozdravio rečima Nova zvezda ukazala se na Istoku, prevedena je na sve velike zapadne jezike.
    Njegov cetvrti roman, Crna knjiga (1990), zahvaljujući svojoj složenosti, bogatstvu i punoći izraza, smatra se jednim od najkontroverznijih, ali i najpopularnijih romana savremene turske književnosti. Na osnovu ove knjige, Pamuk je napisao scenario za film Tajno lice, koji je režirao čuveni turski reditelj Omer Kavur. Ovaj je scenario objavljen kao knjiga 1992. godine. Roman Novi život je za kratko vreme po objavljivanju (1994) postao jedan od najčitanijih savremenih turskih romana. Na izrazito veliko interesovanje, kako u Turskoj, tako i u inostranstvu, naišao je njegov istorijski roman o životu i umetnosti osmanskih majstora minijature u kasnom šesnaestom veku, pod imenom Zovem se Crveno (199, koji je 2003. godine dobio International IMPAC Dublin Literary Award i Prix Mdicis tranger 2005. Godine 1998, Pamuk je, praveći izbor iz napisa u svojim beleškama koje je vodio od rane mladosti, pod naslovom Druge boje: izabrani spisi i jedna pripovetka, zajedno sa do tada neobjavljenom dugačkom pripovetkom Gledanje kroz prozor, objavio svoje odabrane tekstove, eseje, novinske članke, kritike, reportaže i putopise. Godine 2002, objavio je roman Sneg, a 2003. knjigu tekstova posvećenu svom rodnom gradu pod naslovom Istanbul: uspomene i grad. Dobitnik je Nagrade za mir knjižara Nemacke (Friedenspreis des Deutschen Buchhandels) u 2005. godini.
    Knjige Orhana Pamuka prevedene su na četrdeset svetskih jezika i prodate u tiražu od više miliona primeraka.
    Covek je sinteza beskonacnosti i konacnosti,prolaznog i vecnog, slobode i nuznosti, kratko: sinteza.

  5. #5

    Odgovor: Predstavljamo knjigu i autora...


    Franc Kafka
    Pisma Mileni


    Pisca nije potrebno pretstavljati. Knjiga je nova, nisam jos uvek stigla da je procitam ali mi deluje izuzetno zanimljivo.

    Prvi put kod nas necenzurisana i po autentičnom redosledu sređena najnapetija ljubavna prepiska na svetu!
    U rukama vam je takoreći ljubavni roman koji je i više od svakog romana, napisan u vidu dramatičnog niza Kafkinih pisama Mileni Jesenskoj. To je goli Kafka, mada usred gomile obučenih. Uzbudljiv dokument neuporedive strasti, bezdanosti i bola. Prvi put ovo izvanredno epistolarno delo života imate u danas najcelovitijoj i, po redosledu pisama, verodostojnoj verziji. I tek sad istinski blista, s nikad prevedenim pismima i isključivanim delovima pisama.
    Preveo i svim što je neophodno opremio Jovica Aćin, pripovedač, onako živo kao što bi retko ko drugi. U rukama vam je neodoljivo delo u izvornom sjaju, za večnost.
    Covek je sinteza beskonacnosti i konacnosti,prolaznog i vecnog, slobode i nuznosti, kratko: sinteza.

  6. #6

    13 Odgovor: Predstavljamo knjigu i autora...

    KĆI SREĆE

    To je bujna avanturistička proza o mladoj Cileanki koja se, idući tragom prve ljubavi, zatiče u Kaliforniji u vreme zlatne groznice.
    Aljendeova ispisuje ne samo pripovest rađanja obećane, zlatne zemlje, nego i šarolike svetove i kulturološke razlike indijanskih, kineskih, evropskih, latinoameričkih doseljenika koji su je stvarali. Pod perom umereno sentimentalne, umereno racionalne, humorom nadahnute autorke, koja uspešno spaja razum sa osećanjima, sever sa jugom, fikciju sa realnošću, gde je svaki lik, pa i sporedni, jedno minijaturno remek-delo, ovaj roman postaje prava književna poslastica.


    Izabel Aljende, čileanska književnica, o svom urođenom genu za stvaranje magično realističkih romana, čak i u Americi, čiji je državljanin postala igrom ljubavnog slučaja.

    Zovu je ženskim Markesom. Njenih sedamnaest knjiga prodato je u 50 miliona primeraka i prevedeno na trideset jezika. Magični realizam Izabel Aljende nije izgubio svoju čudotvornost ni poslednjom knjigom koju naziva svojim petim memoarima. Ova čileanska književnica, koja živi u okolini San Franciska, ponovo je sabrala sve svoje dane i obogatila svetsku literaturu novom autobiografskom maštarijom Zbir naših dana. Prvi put otkrivajući svoj život posle smrti kćerke, 1992, godine, zapisala je da posle te tragedije nikad više nije bila ista. Izgubila sam strah od smrti i iskusila večnost spiritualnog. Mislila je da napusti zemlju ako na predsedničkim izborima u Americi pobedi ratna opcija. Nije ipak u stanju da napusti svoje pleme, svoju spiritualnu komunu u Gringolandiji. Vreme za selidbe je isteklo. Ali ne i za nove priče.

    Niko joj ne bi dao 65 godina, ne samo zbog toga što je, kako priznaje u najnovijoj magičnoj autobiografiji, plastičnom operacijom podigla i zategla kožu na licu, već zato što ova malena koketna žena, na visokim potpeticama, oko sebe širi ogromnu auru ritmične energije. Ona je brza i potpuno zadovoljna što poseduje spiritualni dar da stvarne priče pretvori u fantaziju. Nije zato nikakvo čudo što u njenom najnovijem životopisu, zasnovanom na stvarnim događajima u porodičnom životu u Americi (posle smrti njene kćerke Paule), Aljende prepričava neobičnu faktografiju: kćerka njenog muža dala je po sopstvenom aranžmanu svoju bebu na usvajanje dvema budističkim monahinjama, lezbijkama Ili kako se Hulijeta, pošto je sa voljenim čovekom pobegla u Grčku, i odgajila dva sina, vodeći jedan restoran na vrhu hridi, vraća u Kaliforniju gde pozajmljuje svoju utrobu za plodove majki bez potomstva Pošto smo se nedavno srele u Vašingtonu, intervju smo po tadašnjem dogovoru obavile preko ele ktronske pošte. I tada i sada pitali smo je o autentičnosti njenih priča, iako znamo da su one još od kada je Kuća duhova, kao nova fantazija iz Latinske Amerike, opčinila Stari svet plod nekog onozemaljskog pripovedačkog spoja između stvarnog i nemogućeg. Moj život je pun uspona i padova, pun ljudi i priča. Ne želim srećni život. Želim zanimljiv život o kome mogu da napišem knjigu. Mislim da mi je pripovedanje urođena osobina. I čitav svet vidim u pričama koje imam potrebu da ispričam. Tenzija, ritam, ton, boje tu su važnije od proste fabule. Kada se na porodičnim ručkovima prepričavaju neki događaji ili veze u familiji, imam običaj da se sva zgrčim. Jer najčešće oni promaše poentu. To je kao loše ispričan vicOdmah mi je jasno da u mojoj priči moram da ga obrnem tako da pokažem ono što je najvažnije i najlepše.

  7. #7

    Odgovor: Predstavljamo knjigu i autora...

    Prva knjiga Miodraga Bulatovića koja mi je došla u ruke je ''Crveni petao leti prema nebu'' i pročitavši ovu knjigu,svaka sledeća me je oduševljavala sve više.Jednostavno njegova imaginacija i senzibilitet koji odišu u njegovim knjigama me oduševljavaju.

    Uz preporuku ove knjige evo i kratke beleške o knjizi

    ''Svadba i sahrana - tematsko-motivska su osnova Bulatovićevog romana Crveni petao leti prema nebu.Gorštaci,maloumnici,božjaci - svet bez vere i nade,zlo i destrukcija, ljudi biološki onemoćali, podlaci i primitivci, grešni roditelji i deca koja nose roditeljski greh, dominiraju ovom ''pastoralom'' o vanbračnjacima i ukletnicima.''

  8. #8

    14 Najave i nova izdanja

    Sve one knjige koje su najavljene i one koje su skoro izasle...
    Predstavimo ih:

    Novi Ruždijev roman




    Izdavačka kuća "Alnari" je najavila da će do leta objaviti prevod romana "Zavodnica Firence" (The Enchantress of Florence) Salmana Ruždija, jednog od najcenjenijih savremenih pisaca engleskog govornog područja.
    Ovo je prvi Ruždijev "izlet" u istoriju Evrope, radnja je smeštena u renesansu Firencu u vreme vladavine Lorenca Veličanstvenog. To je samo okvir da bi autor uveo u priču dva dečaka - jedan Nikolo Makijaveli a drugi Akbar budući najveći mogulski vladar. Oni će, kada odrastu, zastupati dva dijametralno suprotna poimanja vladavine i uloge vladara.


    izvor:B92
    Covek je sinteza beskonacnosti i konacnosti,prolaznog i vecnog, slobode i nuznosti, kratko: sinteza.

  9. #9

    Odgovor: Najave i nova izdanja

    "Svet" Huana Hozea Miljasa



    Izdavačka kuća "Samizdat B92" objavila je u ediciji "Busola" roman proslavljenog španskog autora Huana Hozea Miljasa "Svet" za koji je u oktobru 2007. godine dobio prestižnu nagradu "Planeta".

    "Svet" je priča o odrastanju u svetu posmatranom očima deteta iz jednog madridskog predgrađa. Miljasov junak je stvorio svoj lični svet nevinosti, prepun imaginacije i snova, nadrealan, ponekad prelep, a ponekad opsednut strahovima, nesigurnošću i patnjom. Kao i u ostalim Miljasovim knjigama, i u ovoj na trenutke provejava vrcavi humor, praćen blagom ironijom.

    Autor je sam najbolje definisao ovo delo: "Sećanje koje nosim na to vreme kao da se odnosi na neki san koji je uverljivo živ, jedan od onih snova koji nas nagone da posumnjamo u stepen realnosti u vremenu budnosti. Ovo je, ujedno, knjiga o oslobađanju; kad sam je završio, oslobodio sam se i ostataka sebe samog, onog deteta koje je u meni izazivalo više bes nego tugu. Moja obaveza je bila da ispričam istoriju sveta, priču o svojoj ulici, jer je ta ulica bila imitacija, verni prepis, kopija, a možda i metafora sveta".

    izvor:B92
    Covek je sinteza beskonacnosti i konacnosti,prolaznog i vecnog, slobode i nuznosti, kratko: sinteza.

  10. #10

    Odgovor: Najave i nova izdanja

    Su Tong
    Moj carski zivot




    Od proslavljenog kineskog autora stiže nam potresna, ali ipak neverovatno interesantna priča o razmaženom i naivnom princu koji će, nakon što mu otac iznenada umire, sa samo četrnaest godina postati gospodar i vladar čitave jedne zemlje. Tog oholog mladića slabog karaktera opija sopstvena moć i on je oduševljen što može da vlada nad svojim podanicima gvozdenom pesnicom. Međutim, prilike ga ubrzo primoravaju da se odvaži i izađe izvan zidina palate, a ono sa čim će se tamo susresti postavlja pozornicu za događaje koji će na kraju slomiti i mladog cara i njegovo carstvo. Ispričana iz retrospektive bivšeg vladara, Moj carski život je očaravajuća priča o svireposti i dekadenciji, o dvorskim konkubinama i evnusima, o krvoločnom rivalstvu i intrigama među naslednicima prestola. Ovde je snažno došao do izražaja Su Tongov talenat ubedljivog pripovedanja − jedan je od najslavnijih i najprovokativnijih savremenih kineskih pisaca kojeg hvali i publika i kritika širom sveta. 'Moj carski život' ne predstavlja samo fascinantan osvrt na samu dušu drevne Kine, već i priču za sva vremena, priču o vlasti i korupciji koju će čitati mnoge generacije.


    U novoj ediciji outlet
    alnari
    Covek je sinteza beskonacnosti i konacnosti,prolaznog i vecnog, slobode i nuznosti, kratko: sinteza.

  11. #11

    Odgovor: Najave i nova izdanja

    Specijalno izdanje Letopisa Narnije

    U susret premijeri filma "Letopisi Narnije: Princ Kaspijan", izdavačka kuća "Laguna" objavila je svih sedam knjiga iz serijala "Letopisi Narnije" u specijalnom, dizajniranom pakovanju (boks - set).



    Ovaj komplet "Letopisa Narnije" K.S. Luisa, u prodaji će se naći 17. juna u svim većim knjižarama.

    Svaki od sedam nastavaka ovog serijala je remek delo dečje književnosti, koji vodi čitaoce u magičan svet iza granica poznatog. Okosnica svih sedam delova "Letopisa Narnije" je putovanje na kraj sveta, fantastični likovi i epske bitke između dobra i zla.

    Klajv Stepls Luis rođen je u Belfastu 1898. Kao dete, opčinjavale su ga bajke, mitovi i drevne legende koje mu je pripovedala dadilja Irkinja.

    Slika fauna koji nosi pakete i kišobran po šumi pod snegom došla mu je kada je imao šesnaest godina. Međutim, tek mnogo godina kasnije, kada je već bio profesor na univerzitetu u Kembridžu, faunu su se pridružili zla kraljica i veličanstveni lav. Njihova priča postala je "Lav, veštica i orman", jedna od najomiljenijih knjiga svih vremena. Sledilo je šest sledećih letopisa Narnije, a završni naslov, "Poslednja bitka", štampan 1956, dobio je najveće priznanje za dostignuće u dečijoj književnosti prestižnu Karnegijevu nagradu.

    Za poslednjih pedeset godina "Letopisi Narnije" su prevedeni na skoro sve svetske jezike i objavljeni u milionskim tiražima. Zahvaljujući tome mogu se svrstati u klasike svetske književnosti.

    Izvor B92

  12. #12

    Odgovor: Najave i nova izdanja

    Uskoro Priručnik za princeze

    U okviru dečje edicije "Knjiga za čitanje i maštanje" izdavačke kuće "Mono i Manjana" uskoro će se pojaviti još jedna zanimljiva knjiga - "Priručnik za princeze".


    U ovom vodiču, uz bajkovite prikaze scena iz života pravih princeza ova knjiga podučava devojčice kako da pokažu ono najlepše u sebi kroz lepe manire, pravilno držanje, negovan izgled, vaspitanje, komunikaciju, zabavu...

    Od ponašanja koje odlikuje istinske "princeze", izbora odeće koja treba da je lepa ali ne mora biti ni "firmirana" niti ekstravagantna, preko tajni lepe kose i kože, bontona pri izlascima pa sve do toga kako pronaći pravog "princa", ali ne u džipu već u svom razredu ili barem školi.

    Saveti ove knjige treba da pomognu devojčicama da otkriju da je u njima sve vreme čučala jedna princeza kojoj je bilo potrebna mala pomoć da se pokaže.

    Ova neobična knjiga za mlade biće predstavljena u saradnji sa Dečijim kulturnim centrom iz Beograda na predstavi "Škola za princeze" u četvrtak, 26. juna u 11 sati .

    Scenario po knjizi osmislila je Marijana Petrović, a u predstavi pored autorke učestvuju Dragana Stanisavljević sa članicama Baletskog studija i Dalibor Stojanović.

    Izvor B92

  13. #13

    Odgovor: Najave i nova izdanja

    Nove knjige Murakamija,Lua,Pakovića

    Izdavačka kuća "Geopoetika" predstavila je tri nova naslova - romane "Kad padne noć" Harukija Murakamija i "Mulej" Erlenda Lua, i zbirku meditativne proze Zlatka Pakovića "Zajednički pepeo", najavljujući "sezonu" novih naslova koja će trajati sve do početka beogradskog Sajma knjiga, krajem oktobra.


    Izvršni urednik u "Geopoetici" Jasna Novakov-Sibinović je podsetila da je Murakami već pet godina prisutan autor u ovoj izdavackoj kući i da je stekao kultni status i kod srpskih čitalaca koji su prepoznali visoke kvaltete danas najpopularnijeg japanskog autora u svetu.

    Ona je upozorila da se "Kad padne noć" razlikuje od Murakamijevih romana "Južno od granice zapadno od sunca", "Saputnik ljubavi", "Igraj, igraj, igraj" i najpoznatijeg "Norveška šuma" jer nije u osnovi linearna priča sa ljubavnom potkom, već roman u kome je naglasak na atmosferi u osećanju otuđenja i usamljenosti, iako je prisutna hipnotički privlačna drama.

    Radnja je uklopljena u sedam časova od ponoći do jutra i tu se ukrštaju priče pet "izubljenih duša". Sibinovićeva je primetila da se ovom knjigom "Geopoetika" pridružuje ukazivanju pažnje Japanu, počasnom gostu ovogodišnjeg Sajma knjiga i obavestila da Murakami neće doputovati u Beograd kao što su se mnogi nadali.

    Erlend Lu je drugi "Geopoetikin" autor pošto je ovaj izdavač već štampao tri njegove knjige koje su uverile srpske čitaoce da se radi o izuzetnom norveškom autoru čija je literatura posebno osvojila mlade, jer on ima tek 39 godina a već je objavio šest romana i stekao kultni status okitivši se sa pregršt nagrada. Luove knjige su prevedene na 20 jezika, a 2006. je dobio Evropsku nagradu mladih čitalaca za roman "Naivan Super".

    U novoj knjizi "Mulej" prvi put je glavni lik devojka, osamnaestogodišnja Julija, koja je u saobraćajnom udesu izgubila celu porodicu i u svom denevniku beleži pripreme za samoubistvo. Sibinovićeva je kazala da u tako mračnu priču Lu unosi svoj poznati smisao za humor pa knjiga, u kojoj nema nežnih emocija, na kraju ima optimistički ton.

    Direktor i osnivač "Geopoetike" Vladislav Bajac je odluku da objavi Pakovićevu knjigu koja ima samo 67 strana maloga formata opravdao željom da srpska književnost u svom korpusu ima i autentičnu kratku meditativnu prozu koja zahteva punu koncentraciju čitaoca. On smtra da knjiga ima onu potrebnu dozu "geopoetičnosti" pa je zavredila da bude objavljena.

    Izvor B92

  14. #14

    Odgovor: Predstavljamo knjigu i autora...

    Ivan Štajnberger, Branislava Čolak, Nenad Milojković:

    Kako otkriti zlo u sebi i drugima
    11. septembar

    Klin se klinom (ne) izbija

    "Poslednji put kada je u svetu neko delo jasno okarakterisano
    kao zlo, bilo je povodom napada na Svetski trgovinski centar,
    11. septembra 2001. Za samo nekoliko minuta uništen je
    jedan od simbola moći američke nacije, a sa njim ozbiljno narušeno
    i osećanje sigurnosti, poštovanja i, u krajnjem slučaju,
    srušena predstava o nedodirljivosti i nepovredivosti američke
    nacije, kako u svetu, tako i među njenim građanima.
    Napad je prvo okarakterisan kao zločinački, kriminalni,
    ubilački ... da bi nedugo zatim bio konačno proglašen terorističkim.
    Nakon toga se upotreba ove reči, kao sinonima za sve
    zlo na ovom svetu, ustalila i postala jednom od najfrekventnijih
    u savremenoj svetskoj literaturi koja se bavi problemom
    agresije.
    Pojam zla zauzimao je centralno mesto u govorima Džordža
    Buša. Za Bin Ladena, Buš je često govorio da nema ni duše,
    ni savesti; Kolin Pauel je izjavljivao da ni kap ljudske dobrote ne
    teče njegovim venama (da li je pri tom verovao da je dobrota
    samo ljudska karakteristika?); Toni Bler je tvrdio da je masovni
    terorizam novo svetsko zlo i da se nećemo smiriti dok to zlo
    ne proteramo iz sveta (pitamo se samo gde?), i slično.
    Osama Bin Laden, navodni mastermajnd ove akcije, proglašen
    je otelotvorenjem zla koje terorizam nosi sa sobom, u
    liku konkretnog čoveka, i time predstavlja pretnju celom svetu.
    Primetimo kako se na ovaj način mobiliše strah širokih razmera
    i obezbeđuje podrška drugih zemalja, koja je neposredno
    posle događaja i usledila od strane velikih sila. Međutim,
    nakon što je Bin Laden pobegao iz Avganistana, a potraga za
    njim završena bezuspešno, administracija SAD-a je ostala bez
    svog simbola zla. Valjalo je brzo delati i naći adekvatnu zamenu,
    koja takođe ima ljudsko obličje i pripada istoj religiji. Novo
    oličenje zla je nađeno u Sadamu Huseinu i SAD premeštaju
    svoje trupe iz Avganistana u Irak, nazvavši ovu zemlju novim
    poprištem rata protiv terorizma.
    Pomeranje ratnog fronta iz Avganistana u Irak pratila je
    i snažna propagandna kampanja. Njome je ovaj rat opravdavan
    i izazivano uverenje u narodu i strah (koji je u tom
    momentu već bio dovoljno izražen) da Irak poseduje oružje
    za masovno uništenje koje dodatno preti bezbednosti SAD.
    Iako ni posle nekoliko meseci neuspešne pretrage po Iraku
    oružje za masovno uništenje nije pronađeno, nastavilo se sa
    širenjem uverenja kako je rat protv zla i dalje neophodan
    i opravdan i kako se on mora nastaviti za dobrobit ostatka
    sveta (čitaj u ime Dobrih ljudi). Rat u Iraku je postao novo
    poprište borbe protiv terorizma, a prvobitni razlog njegovog
    pokretanja (traženje oružja za masovno uništenje) brzo je
    pao u zaborav. Amerika je ponovo mogla da se predstavi svetu
    kao – zaštitnik čovečanstva.
    Napad na Svetski trgovinski centar značajno je uzdrmao
    osećanje sigurnosti američkih građana, ali je indikativno i šta
    se sa njima dešavalo nakon toga i kako su izlazili na kraj sa
    novonastalom situacijom. Zapazili smo nekoliko fenomena.
    Naime, normalno bi bilo da takva situacija navede ljude da
    preispitaju sebe i stav svoje zemlje prema ostatku sveta. Šta
    je dovelo do toga da postanu jedna od najomraženijih nacija,
    pa i to kako je najmoćnija zemlja na svetu mogla da dozvoli
    da joj se desi ovakva tragedija i niz sličnih? Nažalost, ova i
    mnoga druga pitanja su izostala. Ono što je umesto toga usledilo
    bila je neutaživa želja za osvetom, isto toliko brutalnom
    i momentalnom. Pored sopstvenog preispitivanja, izostala je
    i još jedna reakcija koja bi u svim drugim okolnostima bila
    smatrana potpuno prirodnom i normalnom, a to je osećanje
    empatije i saosećanja sa drugim nacijama koje su takođe prošle
    kroz genocid, bile meta masovnih ubistava i najrazličitijih
    oblika nasilja, poput Jevreja, Roma, a u krajnjem slučaju i samih
    Muslimana.
    Međutim, desilo se da su se, umesto saosećanja, američki
    državljani okrenuli svom lideru, od koga su očekivali ponovno
    uspostavljanje sigurnosti, kao i povraćaj prethodno utisnute,
    krive slike o sebi kao nedodirljivoj, neprikosnovenoj, nadmoćnoj
    i najvećoj velesili.
    Ovakav nekritički odnos prema autoritetu doveo je do toga
    da Bušova politika ima apsolutnu podršku. Narod je bespogovorno
    prihvatao svaku njegovu reč, odluku i akciju, ma koliko
    ona bila brutalna i ma koliko života zauzvrat zahtevala, nečijih
    tuđih, ali i života američkih građana.
    Stav da se protiv zla može i treba boriti istim oružjem, često
    nesvesno opravdava korišćenje istog tog zla kao sredstva u
    cilju odbrane od njega. Drugim rečima, protiv kuge se borimo
    kolerom. Iako ćemo se svi složiti da je pojava tzv. globalnog
    terorizma i onoga što se desilo 11. septembra – zlo, to nikako
    ne znači da je sve što će biti upotrebljeno protiv njega – dobro.
    Ali je takođe istina da se sve može predstaviti da izgleda kao
    dobro. Tako je rat u Avganistanu predstavljen kao mirovna
    misija, u Iraku kao čin oslobađanja od Sadama Huseina, dok
    smo se u Srbiji, na žalost, uverili kako je imati „Milosrdnog
    anđela” za čuvara. A ako bismo išli dalje u istoriju, smrt preko
    6 miliona Jevreja mogli bismo shvatiti kao čin pročišćenja nemačke
    nacije..."

    Knjižica od dvestotinak strana... Dobila na čitanje, pročitala za popodne i ... tople preporuke...
    nije dotakla ništa što bi moglo da boli
    njene ruke su bele kao led
    njene misli su čiste, ona misli da voli,ona veruje, veruje

  15. #15

    Odgovor: Predstavljamo knjigu i autora...



    Zapis duše je roman o poslednjoj srpskoj despotici i svetiteljki. O vlastelinki koju je narod nazvao majkom. Roman o putu duše po ishodu iz tela. O životu posle smrti. Ovo je dramatična ispovest jedne izuzetne žene. Časne i hrabre. Požrtvovane i mudre. Živela je u drugoj polovini petnaestog veka. U pet evropskih država u osam gradova. Zivela je o tuđoj milosti, ali u duhovnom gospodstvu. Znala je da nije važan teret, već snaga onoga ko teret nosi. A njena snaga poticala je iz ljubavi i vere. Iz dobrote. Bila je žena i majka sprskih despotai svetitelja. U pesmi i srcu naroda ostala je zapamćena kao Mati Angelina.

    Saga o duši koja kao da lebdi između svetlosti i mraka, između neba i ponora, između večnog života i večnih muka, da bi jednom zauvek vinula tamo gde je i oduvek želela da bude.


    "Zapis duše" je priča o njemon zemaljskom životu. O grehu i pokajanju. O borbi protiv kneza ovog sveta i njegovih sluga, koja se nastavlja posle smrti.

    Prateći svoju junakinju kroz različite kulturno-istorijske pejzaže, od Konjuha i Kroje, preko Venecije, Zagreba, Beča, Budima i Trgovišta, do monaštva u sremskim ravnicama, Ljiljana Habjanović Đurović oslikava i specifičnu mrežu onih odnosa koji i danas tako moćno i nedokazivo profilišu sudbinu prostora koji smatramo svojim. A da je to vlasništvo često više stvar sećanja, emocija i sporenja nego realnosti, pokazuje i slučaj Stefana Brankovića, muža Angeline Branković, koji je, umesto srpskog prestola, nasledio tugu i patnju za sjajem prošlih vremena i neizlečivu bolest Nemanjića. Taj princ trpljenja nikad nije stupio na tlo sigurnosti i nikada nije ugledao sunce slobode. Siromašan, ponižen i usamljen, umro je u ruiniranom zamku, koji uostalom i nije bio njegov.


    Ali, "Zapis duše" je i svedočenje o putovanju koje neizbežno predstoji svakome od nas. O iskušenjima duše u prvih četrdeset dana pošto se preseli iz čulnog i telesnog sveta u duhovni.

    Šta je smrt? Šta biva sa dušom kada svuče telo kao staru i pohabanu haljinu? Šta tada radi Anđeo Čuvar, a šta radi Anđeo Susretnik? Koga duša sreće na svom putu kroz podnebesje? Sa čime se suočava? Čega se boji? Čemu se raduje i nada? Od čega beži? Kako se bori? Čime se brani? Šta je,ustvari, pakao? Šta je raj? Šta je pravi dodir duša?

    O svemu tome ostao je:
    ZAPIS DUŠE

    (izvor net)
    Ćuti i prenesi dalje....

Strana 1 od 10 123 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. ~Serije~ nove, stare, prepruke, antipreporuke, najave
    Autor Isahara u forumu Televizija i ostali mediji
    Odgovora: 47
    Poslednja poruka: 07.09.2017, 14:37
  2. Nova Pazova
    Autor Alideda u forumu Srem
    Odgovora: 7
    Poslednja poruka: 22.09.2009, 00:10
  3. Srećna Nova godina
    Autor Sneza58 u forumu Spomenar
    Odgovora: 30
    Poslednja poruka: 05.01.2009, 14:02
  4. Nova Tema
    Autor mimaP u forumu Obaveštenja i pitanja u vezi sa Forumom
    Odgovora: 2
    Poslednja poruka: 03.10.2008, 20:40

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •