Mišel de Notr Dam (poznatiji kao Nostradamus)
Rođen je u mestu Sent Remi de Provans u Francuskoj pokrajini Provansa. Otac mu se zvao Žam, a majka Renier de Sent Remi. Prezime de Notr Dam upućuje, čini se, na porodičnu mesnu oblast, a ime Nostradamus skovano je u kasnijim godinama. Žam de Notr Dam nasledio je uspešan porodični posao kao trgovac žitom.
Njegovi roditelji bili su neplemenitog porekla iz okoline grada Avinjona. Kako je doba u kojem je Nostradamus živeo bilo i doba Inkvizicije, njegovi roditelji prešli su u Katoličku veru kada je Nostradamusu bilo devet godina. Nostradamus je bio najstariji od petoro dece (premda se u nekim izvorima javlja podatak da ih je bilo sedam ili osam, ali svaki i dalje tvrdi kako je Nostradamus bio najstarije dete). O prva tri njegova brata nisu dostupni opširniji podaci (bračni par de Notr Dam nije imao kćerki). Najmlađi brat, Cesar, postao je zastupnik u skupštini provansalskog parlamenta (Procuere du Parliament de Provance).
Nostradamusovo školovanje bilo je u rukama njegovog dede s majčine strane, Žana (inače doktora koji je mnogo znao o lekovitom bilju), a koji ga je podučavao osnovama latinskog, grčkog i hebrejskog jezika kao i matematici te astrologiji. Kada je njegov deda preminuo Nostradamusa su roditelji poslali na školovanje u Avinjon gde je pokazivao veliko interesovanje za astrologiju.
Godine 1522. roditelji Nostradamusa šalju na studije medicine u Montpeljeu. Nakon tri godine Nostradamus dobija doktorsku licencu pa odlazi u seoske delove Francuske kako bi pomagao žrtvama kuge koja je u to doba harala Francuskom. Nakon četiri godine vraća se u Montpelje kako bi odbranio svoj doktorat. U Montpeljeu je ostao oko godinu dana, ali njegov potpuno nov pristup lečenju pacijenata dovodio ga je u neugodne situacije pa stoga odlazi u Tuluz gde će obavljati doktorsku praksu. Negde oko 1534. godine Nostradamus se oženio mladom devojkom iz visokog društva, veoma lepom. Njeno ime ostalo je nepoznanica do danas. Ona mu je rodila sina i kćerku. Uskoro sledi serija tragedija. Kuga dolazi u Agen, mesto u kojem je Nostradamus živeo s porodicom i uprkos svim njegovim naporima od kuge umire Nostradamusova supruga kao i njihovo dvoje dece. Činjenica da nije mogao pomoći svojoj porodici, uprkos svom lekarskom znanju, imala je strahovito razočaravajući uticaj na Nostradamusa. Nakon smrti supruge njena porodica je tužila Nostradamusa tražeći povraćaj miraza. Na kraju svega, godine 1538. optužen je za jeres, što je u to doba bio veoma ozbiljan prestup koji ga je mogao koštati života. Nakon toga otputovao je u Lorenu, a potom u Veneciju pa na Siciliju.
Nostradamus se 1554. god. nastanio u Marseju. U oktobru iste godine Provansa je doživela jednu od najtežih nesreća u svojoj istoriji - izbila je epidemija kuge koja se širila neverovatnom brzinom. Nostradamus je tada nesebično pomagao ljudima ne bi li spasao što više ljudskih života. Kada je epidemija ugušena Nostradamus se nastanio u mestu Salon gde je odlučio da živi do kraja života. U oktobru se oženio s Anom Ponsar Žemel, bogatom udovicom (kuća u kojoj je tada živeo još uvek se može videti). U Saloni stanovnici baš nisu bili gostoljubivi prema Nostradamusu - pred njegovom kućom spalili su lutku nalik na Nostradamusa. Godine 1550. objavio je Almanah, a nakon 1554. Predviđanja - knjigu koja je čini se bila uspešna i ohrabrila ga da se ozbiljnije pozabavi Prorčanstvima. Jednu od prostorija u kući pretvorio je u sobu u kojoj je, kako kaže u Prorčanstvima, radio noću okružen okultnim knjigama. Glavni izvor njegovih magičnih inspiracija bila je knjiga zvana De Musteriis Eguptorum. Do 1555. godine Nostradamus je završio prvi deo svojih prorčanstva koja su sadržala predviđanja počevši od njegovog vremena pa do kraja sveta. Iste godine Mek Bonom je u Lionu objavio prva Nostradamusova dela. Od tada su izdanja Nostradamusovih prorčanstava uvek rasprodata. Malo se autora, osim sastavljača biblijskih tekstova, može pohvaliti takvom popularnošću u tako dugom vremenskom razdoblju.
Prorčanstva je pisao u stihovima. Stihovi su pisani zagonetnim, dvosmislenim stilom upotrebom francuskih, provansalskih, italijanskih, grčkih i latinskih reči. To je činio s razlogom jer je postojala opasnost da ga proglase vešcem, a takođe je želeo da neupućenima tajne proročanstva ostanu nepoznate. Knjiga, iako još nedovršena, štampana je 1555. i sadržavala je prve tri centurije i početak četvrte. Čuvši za Nostradamusa kraljica Katarina de Mediči pozvala ga je na Dvor. Dana 15. avgusta Nostradamus je iznajmio sobu u gostionici St. Mišel, a već narednog dana kraljica ga je primila. Kada su se sreli Nostradamus i kraljica u razgovoru su proveli dva sata. Kraljica se interesovala za katren u kojem se opisuje kraljeva smrt. Dve nedelje kasnije kraljica je ponovo pozvala Nostradamusa i tada mu je dala za zadatak da napravi horoskope za njenu decu čija je tragična sudbina već bila opisana u Prorčanstvima. Nedugo nakon toga Nostradamus je načuo da se pravosudni organi u Parizu raspituju o njegovim magijskim ritualima pa se vratio u Salon. Od tada pati od reume i artritisa, te se čini da nije puno radio osim što je izradio nekoliko horoskopa za svoje ugledne goste i dovršio pisanje Proročanstava. Godine 1564. kraljica Katarina, sada kraljica regent, odlučila je da proputuje kroz Francusku. Putujući posetila je i Nostradamusa. Tada ga je kraljica proglasila dvorskim lekarom. No, Nostradamus je osećao da mu se bliži kraj. Zato je 17. juna 1566. godine napisao testament, a 1. jula pozvao je lokalnog sveštenika kako bi mu dao poslednju pričest. Kada ga je sluga napuštao te noći rekao mu je da ga ujutro neće videti živog. Bilo je kao što je i predvideo.
Nostradamus je sahranjen uspravno u zidove salonske crkve, a njegova supruga Ana napravila je spomen-ploču. U doba Revolucije Nostradamusov grob oskrnavili su praznoverni vojnici. Sačuvani ostaci sahranjeni su u drugoj salonskoj crkvi, crkvi Svetog Lorena, gde se njegov grob i portret još uvek mogu videti. Dve godine nakon njegove smrti - 1568. u celosti su štampana njegova Proročanstva. Možda je zanimljivo spomenuti da je još kao mladi student podržao Kopernikovu teoriju da je Zemlja okrugla i da se Zemlja okreće oko sunca - 100 godina pre nego što će Galileo biti suđen za isto uverenje. Na Nostradamusovom grobu stoji ovaj epitaf:
Ovde leže kosti glasovitog Mišela Nostradamusa čije je gotovo božansko pero jedino bilo, prema sudu svih smrtnika, dostojno zapisati pod zvezdanim nadahnućem buduće događaje celog sveta... neka potomstvo ne dira njegove ostatke.
Izvor:Wikipedia
Centurija 9, Kvatren 97
Na cetrdeset petom stupnju gorit ce nebo,
Vatra ce zahvatiti novi grad,
Odjednom ce prema gore suknuti veliki plamen,
Tada ce oni zeljeti dobiti odobrenje od Normana.
Nakon iznenadnog teroristickog napada na New York po citavom svetu su se ponovno pocela citirati Nostradamusova prorocanstva. Po njemu nedavna tragedija u New Yorku uvod je u Treci svetski rat u kojem ce se voditi velika bitka izmedju muslimana i hriscana. Krivac za sve to je treci Antikrist (prva dva su Napoleon i Hitler) koji ce svojim teroristickim napadima podeliti svet i dovesti do velikih sukoba. Nostradamus tom trecem Antikristu dodeljuje ime Mabus. Mnogi su do sada verovali da se radi o Saddamu Husseinu, no u zadnje vreme pojavio se i novi kandidat: Osama bin Laden.Ili je to neko treci, koga ne vidimo kao takvog? Neko ko nam se cini kao pozitivan lik?
A opet, sasvim je moguce, cak sta vise, da se porocanstva nece ispuniti...