Teorija evolucije ili kreacionizma
Strana 1 od 26 12311 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 378
  1. #1

    Teorija evolucije ili kreacionizma

    U istoriji nauke malo je istraživača koji su, poput Čarlsa Darvina , svojim doprinosom potpuno izmenili čitavu naučnu oblast i čije delo ne prestaje da izaziva pažnju javnosti. Sve do pojave Darvina i njegove teorije, biologija je bila tek više ili manje razvijeni prirodopis. Važeća biološka teorija bio je kreacionizam (posebni nastanak i nepromenljivost vrsta) koju su zastupali vodeći naučnici onog vremena (Kivije, Agasi i drugi). Osnovni razlog za prihvatanje kreacionizma u tom periodu bio je takozvani argument na osnovu dizajna po kome prilagođenosti živih bića na sredinu koja ih okružuje i postojanje svrhovitosti, usmerenosti ka cilju u njihovoj građi i ponašanju (tj. postojanje teleologije) ukazuju na tvorca (dizajnera). Takođe se smatralo da bilo kakve promene u tim dobro organizovanim živim sistemima mogu biti samo štetne po njih.

    I pre 1858. godine, kada su saopštenja Darvina i Volasa pročitana na sastanku Lineovskog društva u Londonu, bilo je prirodnjaka koji su zagovarali promenljivost vrsta i mogućnost transformacije jedne vrste u drugu. Te evolucione teorije nisu međutim ponudile adekvatan mehanizam za objašnjenje prilagođenosti i svrhovitosti i uglavnom su se zasnivale na shvatanju da svi "niži" oblici stalno evoluiraju u "više". Tek je u pomenutim saopštenjima i u Darvinovom "Postanku vrsta" formulisana teorija evolucije putem prirodne selekcije koja objašnjava prila-gođenost organizama kao i postojanje svrsishodnosti u živom svetu. Darvin je, međutim, istovremeno odbacio i tipološki pristup u biologiji uvođenjem populacionog pristupa u kome međuindividualna varijabilnost predstavlja osnovnu realnost dok je tip (centralna tendencija) samo statistička apstrakcija. Prelaskom na populacioni način mišljenja, što mnogi biolozi smatraju najvažnijim Darvinovim doprinosom, bila je uklonjena teorijska prepreka za postepene promene jedne vrste u drugu. Darvinov istraživački program pokazao je drastično veću plodotvornost u odnosu na stari.

    Postoji čitav niz fenomena koji se odlično uklapaju u koncept evolucije putem prirodne selekcije, a koji su neočekivani i neobjašnjivi sa pozicija starog pristupa. To su, na primer, nesavršene adaptacije ("loš dizajn"), specifičnosti biogeografskog rasporeda vrsta (objašnjive evolucionom i geološkom istorijom), sličnosti u morfološkoj građi, razvojnim stupnjevima i biohemijskim odlikama pojedinih taksona kao i postojanje prelaznih fosilnih oblika (što se može objasniti zajedničkim poreklom), postojanje velike genetičke varijabilnosti u okviru populacija i mnogi drugi.


    Zahvaljujući Darvinu biologija je postala i teorijski zasnovana, koherentna nauka, koja je sa statičkog modela živog sveta prešla na analizu njegove dinamike i razvoja.



    Prve polemike

    Takva revolucija u biologiji nije naravno mogla proći bez reakcije kako naučne tako i šire javnosti. Već iz perioda neposredno nakon objavljivanja "Porekla vrsta" imamo dosta informacija o polemikama između zastupnika Darvinove teorije i predstavnika Anglikanske crkve. Međutim, ono što se manje zna jeste da su u to vreme profesori na Oksfordu i Kembridžu bili zaređeni sveštenici Anglikanske crkve - pa je i sva podrška koja je Darvinu stizala od kolega sa tih institucija bila takođe podrška dela krila Anglikanske crkve. Stoga je sve te polemike, umesto kao sukob nauke i religije, logičnije posmatrati kao normalnu naučnu polemiku koju svaka nova teorija izaziva sa jedne strane, ali i kao polemiku u okviru Anglikanske crkve o značaju te teorije i njenim eventualnim efektima na crkveno učenje sa druge strane. Polemike su okončane u, za jednu novu teoriju, relativno kratkom roku i od tada za biologe kao i za većinu teologa raznih konfesija evolucija kao činjenica ne predstavlja problem.

    Da pomenem kao primer "Bogoslovski rečnik" koji je objavljen početkom XX veka u Rusiji i u kome postoji odrednica "darvinizam" koja veoma pohvalno govori o Čarlsu Darvinu i ogromnom naučnom značaju njegovog dela. Poznati su i pozitivni stavovi Katoličke crkve prema evoluciji koje je i eksplicitno izrekao papa Jovan Pavle II obraćajući se 1996. godine Pontifikalnoj akademiji nauka. Zapravo, možemo reći da u okviru najvećih konfesija napadi na evoluciju dolaze kao posledica pojedinačnih stavova njihovih pripadnika i nigde ne predstavljaju zvaničan stav.

    Vrsta Archaeopteryx litographica, fosilni nalaz koji ukazuje na prelazne oblike između reptila i ptica

    Prihvatanje postepenih promena kroz prirodnu selekciju kao naučnog modela

    Šta se u nauci dešavalo sa Darvinovom teorijom? U vreme kada je ju je Darvin formulisao nisu bile poznate osnove nasleđivanja i međuindividualne varijabilnosti osobina. Mendelovi zakoni, koji su formulisani šest godina nakon objavljivanja "Porekla vrsta", nisu bili šire poznati ni prihvaćeni od strane drugih naučnika sve do 1900. godine. Na integraciju između evolucione teorije i nove nauke - genetike, čekalo se još par decenija. Te godine bile su obeležene neslaganjima između naučnika koji su se bavili proučavanjem kvantitativne varijabilnosti (tzv. "biometričara") i koji su prihvatali Darvinov model postepenih promena pod dejstvom prirodne selekcije i naučnika koji su se bavili kvalitativnim, diskretnim osobinama - tzv. "mendelista", među kojima je bilo onih koji nisu prihvatali postepenost evolucionih promena. Tek pojavom tzv. sintetičke teorije evolucije, u čijem oblikovanju je učestvovao niz istaknutih naučnika (Ronald Fišer, Džon Holdejn, Sjujel Rajt, Teodosijus Dobžanski i drugi), u biološkoj nauci su konačno odbače-ne druge teorije koje su, na primer, zagovarale ortogenetičku evoluciju (teorije da je evolucija usmerena i progresivna koje su bile popularne među paleontolozima), mutacionističku teoriju (shvatanje da se evolucija ne odvija gradualno nego u skokovima, što su zagova-rali neki od mendelista) ili neolamarkizam. Tokom druge polovine XX veka došlo je i do uključivanja koncepata iz ekologije i nove naučne oblasti - molekularne biologije u evolucionu teoriju, dok sadašnji razvoj prvenstveno odlikuje uključivanje složenih fenomena individualnog razvića u evoluciono-biološke modele.

    Da li se savremeni biolozi slažu ili ne po pitanju Darvina i evolucije? Pre svega, u savremenoj biologiji termin "evolucija" može označavati same procese evolucionih promena (koji su činjenica), zatim teoriju evolucije koja proučava mehanizme tih promena i na kraju i filogeniju (tzv. "evolucionu istoriju"). Proces evolucionih promena nije u biologiji sporan još od XIX veka, a naučne polemike među biolozima koje se u okviru teorije evolucije vode o relativnom značaju i ulozi pojedinih mehanizama u procesu evolucije predstavljaju "normalno stanje" svake nauke. Tako je u drugoj polovini prošlog veka interesantan i nov istraživački problem u biologiji predstavljalo pitanje da li su za visok nivo unutarvrsne genetičke varijabilnosti u većoj meri odgovorni neki od oblika tzv. balansne selekcije ili je reč o efektima genetičke slučajnosti (tzv. genetičkog drifta) u situaciji u kojoj različite genetičke varijante imaju veoma sličnu uspešnost (adaptivnu vrednost). Odgovor na to pitanje može naravno biti različit u različitim konkretnim slučajevima. Jedno od pitanja koje je sada aktuelno u evolucionoj biologiji jeste i da li postojanje fenotipske plastičnosti (sposob-nosti genotipa da ima različit fenotip u različitim sredinama) usporava ili ubrzava evoluciju. Filogenija, s druge strane, rekonstruiše predačko-potomačke odnose između taksona kombinujući eksperimentalno utvrđene postavke teorije evolucije sa podacima o fosilinim ostacima, savremenim grupama i njihovom geografskom rasporedu. Tu takođe dolazi do polemika u svetlu novih otkrića, ali se one tiču validnosti određenog "scenarija" a ne evolucije kao procesa. Kao primer aktuelne polemike oko evolucione istorije naše vrste može se navesti dilema da li su sve savremene populacije Homo sapiens-a divergirle od afričkih populacija (što se često označava kao hipoteza "iz Afrike") ili su evoluirale iz populacija Homo erectus-a u različitim delovima sveta (tzv. multiregionalna hipoteza).

    Osporavanja Darvina i njegovog dela, koja se danas mogu sresti u javnosti, isključivo dolaze od strane savremenih kreacionista. Začeci tog kreacionizma nalaze se u Americi s kraja XIX veka, u krilu tzv. fundamentalističkog pokreta u američkom protestanitzmu koji je naziv dobio po seriji zbornika koji su nosili naziv "Osnove" (Fundamentals) i nema sa kreacio-nizmom kao predarvinovskom biološkom teorijom zapravo nikave veze. Glavni razlog ideološkog otpora teoriji evolucije bili su veliki problemi u njenom usaglašavanju sa bukvalnim shvatanjem teksta Postanja. Fundamentalisti nisu prihvatali simbolično tumačenje pojedinih biblijskih tekstova i verovali su u posebno stvaranje svih vrsta. Završetak Prvog svetskog rata doveo je do radikalizacije zahteva i akcija fundamenta-lističkog pokreta na jugu Amerike kada se u mnogim državama takozvanog Bilble Belt-a uvode antievolucioni zakoni. To je kulminiralo 1925. u gradiću Dejton u Tenesiju na čuvenom "Majmunskom" ili "Skoupsovom" procesu - prvom procesu na kome je jedan učitelj optužen i osuđen za predavanje evolucione teorije. Međutim, krajem pede-setih vrši se radikalna reforma američkog naučnog i obrazovnog sistema, a šezdesetih na sudovima padaju antievolucioni zakoni.

    U sasvim novom okruženju kreacionisti nisu mogli više računati na uspeh ukoliko se otvoreno suprotstave nauci i to sa pozivanjem na autoritet bukvalno shvaćenog biblijskog teksta. Stoga oni svoje stavove tek tada pokušavaju da proglase "alternativnim naučnim modelom". Ranih sedamdesetih pokušava se sa proturanjem teze o postojanju "dva modela: evolucionističkog i kreacionističkog". Koncepcije savremenih kreacionista predstavljaju, za razliku od onih pre Darvina, ad hoc hipoteze koje imaju za cilj da religioznu dogmu, specifičnu za pojedine protestanske grupacije, prikažu kao validnu naučnu teoriju. Pokušaj da se takve fundamentalističke doktrine uvedu u školski program propada prvo pred sudom u Arkanzasu (1982) a zatim i pred Vrhovnim sudom SAD (1987) na osnovu amandmana o odvojenosti države i religije. Nakon neuspeha na ovom planu, tokom devedesetih glavni pritisak američkih fundamentalista biva usmeren na školske odbore i nastavnike pri čemu sve više za označavanje svojih koncepcija koriste termin "inteligentni dizajn".



    Značaj Darvinove teorije

    Ogroman značaj Darvinovog dela se dakle danas osporava samo sa fundamentalističkih pozicija. Takve pozicije zauzimaju samo oni koji ne prihvataju da se u naučnom obja-šnjenju sveta oko sebe možemo pozivati samo na prirodne pojave i procese (metodološki naturalizam) što je u biologiji na pitanja prilagođenosti i svrsishodnosti živih organizama prvi uspešno primenio upravo Darvin. O tome da je "Darvinova teorija odbačena" i da "mnogi biolozi odbacuju darvinizam" govore danas samo oni koji ne shvataju da se u nauci novi pravci dalje razvijaju i ne predstavljaju dogmu već dinamične naučne oblasti, pa nazivi koji uključuju imena istraživača imaju samo istorijski značaj. Darvinovo delo leži u samom temelju savremene evolucione biologije - oblasti koja nam ne samo daje odgovore na pitanja "zašto" (ili "kako je nešto nastalo") i čini celu biologiju teorijski dobro zasnovanom naukom, već bez koje ne bi bila moguća ni savremena medicina (npr. problem evolucije rezistentnosti na antibiotike kod bolničkih sojeva bakterija), savremena poljoprivreda (npr. problem evolucije rezistentnosti na herbicide i pesticide) i čitav niz drugih oblasti primenjene biologije.

    (Pise: Aleksej Tarasjev, AKTUELNOSTI IZ NAUKE I TEHNOLOGIJE)


    Zašto treba predavati (učiti) evoluciju


    U svesti kvalifikovanih naučnika ne postoji ni trunka sumnje u naučnu zasnovanost evolucije. Zbog toga u naučnim krugovima više nema rasprave na tu temu. Eventualne rasprave odnose se na detalje a ne na samu ideju. Odnos nauke prema evoluciji u Sjedinjenim Američkim Državama (pominjan u sredstvima informisanja, najčešće pogrešno) bio je više puta u centru pažnje. Uvek je presuda, kako naučne javnosti, tako i sudskih organa, bila u korist učenja evolucije u javnim školama. Videti detaljnije na Internet stranici publikaciju Američke akademije nauka nastalu u jednoj od poslednjih epizoda: http://books.nap.edu/html/evolution98


    Ukratko:

    1. Nauka se bavi sistematskim, kontrolisanim, kritičkim ispitivanjem prirode s ciljem da objasni ono što je već viđeno i predvidi ono što još nije. To podrazumeva da u prirodi postoje pravilnosti koje mogu da se dokuče sistematskim ispitivanjima. Evolucija je samo jedna od takvih pravilnosti.

    2. Najšire shvaćena, evolucija je ideja da kosmos ima istoriju, tj. da se odnosi u prirodi menjaju tokom vremena. Biološka evolucija je naučna teorija da sva živa bića imaju zajedničke pretke od kojih su se razvila (evoluirala) u raznim pravcima. Postoje brojne i saglasne činjenice u astronomiji, fizici, biohemiji, geologiji, biologiji i drugim naukama da je evolucija u prirodi univerzalna pojava. Dakle, evolucija je najopštiji naučni koncept.

    3. Kreacionizam je doktrina (u hrišćansku kulturu preneta doslovnim tumačenjem Biblije) da je Tvorac prirodu stvorio, u jednom momentu, u današnjem obliku. Objašnjenje prirodnih pojava zasnovano na mitovima, ličnim uverenjima, religiji, mistici, sujeverju ili autoritetu, može da bude lično korisno i socijalno prihvatljivo. Ono ne može da izdrži kritiku kojoj je podvrgnut i naučni pogled na svet, te ne može da se stavlja u istu ravan s naučnim objašnjenjem.

    4. Prosperitet nacije zavisi od sposobnosti njenih građana da razumeju i da koriste znanja o okolnom svetu. Otuda država ima obavezu da pruži priliku građanima da se upoznaju s najvažnijim dostignućima nauke među koje sigurno spada i evolucija. Sticanje znanja o okolnom svetu je najsigurniji način za očuvanje lične slobode i sreće. Zato svaki pojedinac treba tu priliku i da iskoristi.

    (Pise: Slobodan Macura, Profesor fizičke hemije i biohemije, Dopisni član SANU)
    "Ability is what you're capable of doing. Motivation determines what you do. Attitude determines how well you do it." Lou Holts

  2. #2

    Odgovor: Teorija evolucije ili kreacionizma

    Kreacionisticki muzej, otvoren 28. maja 2007. u Petersburgu (Kentaki, USA), je dizajniran da kroz teoriju krecionizma objasni nastanak Zemlje i zivog svijeta na Zemlji.


    U muzeju se nalaze postavke koje potpuno negiraju teorija evolucije. Tvrdi se da su Zemlja i sve zivotne forme na Zemlji formirane u 6 dana prije 6000 godina i da su nekad ljudi i dinosaurusi istovremeno zivjeli na Zemlji. Medjutim, sa ovom teorijom se ne slaze skoro 99% naucnika. Vecina naucnika se slaze da je Zemlja stara oko 4.5 milijardi godina i da su dinosaurusi izumrli 65.5 miliona prije nego sto se pojavila ljudska vrsta. Muzej su osmislili
    naucnici koji podrzavaju kreacionisticku teoriju, hriscanske vjerske grupe koje se protive teoriji evolucije i novinari.

    27 miliona $, koliko je kostao muzej, je prikupljeno od privatnih donacija. U julu 2007, muzej je posjetilo vise od 100 000 ljudi, a vec u novembru 2007 taj broj je porastao na 250 000 posjetilaca.

    (izvor: wikipedia)















    "Ability is what you're capable of doing. Motivation determines what you do. Attitude determines how well you do it." Lou Holts

  3. #3

  4. #4

    Odgovor: Teorija evolucije ili kreacionizma

    Da li vam je poznato da se i sam Darvin, pred kraj karijere i zivota,odrekao svoje teorije i smatrao da je pogresna?...nije pronasao ni jedan dokaz za teoriju,jer zebe sa Galapagosa nisu odgovarale teoriji onako kako je on mislio..nikada,ni do dana danasnjeg nije pronadjen nijedan prelazni oblik koji bi potvrdio njegova istrazivanja...i ako je to prava istina ,zasto je jos uvek nazivamo teorijom?..naravno,kad nema dokaza...u svakom udzbeniku biologije pise da zivot nastaje samo iz zivota,a par stranica dalje...da je zivot nastao iz nicega,cistom slucajnoscu....kakve protivurecnosti...

  5. #5

    Odgovor: Teorija evolucije ili kreacionizma

    "Ovde mogu dati samo opšte zaključke do kojih sam došao, i kao dokaz navesti samo mali broj činjenica. . .
    Ispravan rezultat se može dobiti samo kad' se potpuno utvrde činjenice i dokazi koji govore za i protiv nekog pitanja, a to je ovde nemoguće učiniti!"

    Charles Darwin, Postanak vrsta, uvod, str.16


    Medjutim, darvinova hipoteza opšteg zaključka odjednom postaje najpopularnija teorija! Zašto? Zato što se njegova knjiga reklamirala, i zato jer se promovisala na sva zvona....kome je to odgovaralo?

  6. #6

    Odgovor: Teorija evolucije ili kreacionizma

    Citat felix kaže: Pogledaj poruku
    Da li vam je poznato da se i sam Darvin, pred kraj karijere i zivota,odrekao svoje teorije i smatrao da je pogresna?...nije pronasao ni jedan dokaz za teoriju,jer zebe sa Galapagosa nisu odgovarale teoriji onako kako je on mislio..nikada,ni do dana danasnjeg nije pronadjen nijedan prelazni oblik koji bi potvrdio njegova istrazivanja...i ako je to prava istina ,zasto je jos uvek nazivamo teorijom?..naravno,kad nema dokaza...u svakom udzbeniku biologije pise da zivot nastaje samo iz zivota,a par stranica dalje...da je zivot nastao iz nicega,cistom slucajnoscu....kakve protivurecnosti...

    Netachno. To da se odrekao je proizvoljna nebuloza iz kreacionistichkih krugova. Naravno bazira se na tome da niko od nas nije prisustvovao Darvinovom posmrtnom chasu da bi znao shta je tada izjavio. Tako mozzerte prikachiti bilo kome bilo shta. Protivurechnosti mozzesh da vidish samo ako nisi gledao pazzljivo, tj slushao si ali nisi chuo shta se pricha na chasu.

    "Ovde mogu dati samo opšte zaključke do kojih sam došao, i kao dokaz navesti samo mali broj činjenica. . .
    Ispravan rezultat se može dobiti samo kad' se potpuno utvrde činjenice i dokazi koji govore za i protiv nekog pitanja, a to je ovde nemoguće učiniti!"


    Charles Darwin, Postanak vrsta, uvod, str.16


    Sapienti sat

    Chevek nije govorio proti sebe, govorio je samo da se radi o teoriji, koja je odista funkcionalna ali se mora prouchavati da bi se razumela.
    Svaka crkvena dogma i svi kreacionistichki argumenti su skup nekoherentnih nabacanih poluistina koje odgovaraju sluhu ali ne i umu onima koji ih gaje.

  7. #7

    Odgovor: Teorija evolucije ili kreacionizma

    HLEBmaster kaže:Istraživači koji su ispitivali butnu kost tiranosaurusa, staru 68 miliona godina, otkrili su u njoj i molekule proteina kolagena, koji e važna komponenta kostiju svih životinja. Pol Filmer radi za Nacionalnu fondaciju za nauku koja finansira ovo istraživanje.

    “Nismo očekivali da ćemo otkriti ovaj protein u fosilima. Kada ljudi pomisle na fosil obično se misli na steno ili mineral koji je zadržao oblik skeleta. Medjutim, ono što je ovde interesantno su hemijske supstance. Organske supstance kod ovog tiranosaurusa očuvale su se milionima godina i sada smo u stanju da ih ispitamo i analiziramo.
    “Kada smo počeli da uklanjamo naslage minerala sa kosti tiranosaurusa naišli smo na ostatak tkiva.”

    Meri Švajcer je prvi put otkrila ostatke krvnih sudova kod fosila pre dve godine.

    Ipak, ovo istraživanje pobija dosadašnje uverenje da molekuli proteina ne mogu da se održe posle miliona godina, što navodi daje podsticaj Meri Švajcer i drugim istraživačima da planiraju nova istraživanja i analize fosila.
    ... Sve može, samo da su 2 i 2=4 ne može...hehe...
    Neće prihvatiti činjenicu da je taj tiranosaurus uginuo u skorijoj prošlosti, a ne 68 miliooooooonaaaaaaa god. jer molekuli proteina i krvnih sudova ne mogu da se održe posle tih milioooonaaaa god.!
    Nego se sad odjedared i odjedanput pobija i negira dosadašnje uverenje/naučno (sa)znanje o tome da molekuli i krvni sudovi ne mogu opstati miliooooneeeee god....


  8. #8
    Sa jedne strane regionalna, sa druge religijska hipoteza, a praznina između njih da se raspametiš, pa da i teorije zavere dovedeš u pitanje.
    "... zasnovano na mitovima, ličnim uverenjima, religiji, mistici, sujeverju ili autoritetu..." kažu za kreacionističku hipotezu. Kod Darvina samo mita nije bilo, za mistiku zna samo on, ko zna, možda jeste, jelte. On svoju teriju zasniva na evolucionoj biologiji, a zasto Henri Moris u "The Remarcable Planeth Earth" piše:"Evolucija je izvor ateizma, komunizma, nacizma, bihejviorizma, rasizma, anarhizma, i svake vrste antihrišćanskog sistema verovanja i ponašanja" , a čak i Papa Pije XII rekao jasno i glasno :"... ako ljudsko telo i vodi poreklo od pradavne žive materije, duša čoveka je Božije delo" a Papa Jovan Pavle II da je "impresivna činjenica da je ova teorija bila progresivno prihvatana od strane različitih istraživač posle otkrića u različitim oblastima nauke... ta konvergencija predstavlja značajni argument u korist ove teorije..."

    A opet, stvorena za jedan sekund ili milijardu godina, prirodna evoluira. Kome zahvaliti na tome? Šta ili ko je pokreće i održava u tom stalnom pokretu?

    Ne verujem da će poslednju reč dati ni Crkva, ni vrhunski genetičari. I volela bih da se i sa podsmehom ako mora razmotri, ali malo više javno nego sada, da i mi obični ljudi doživimo bar nagoveštaj odgovora na pitanje da li je tačna ona filmska " The Truth Is Out There" jer Nobelovac ( malo li je) Frans Krik napisa u svojoj teoriji o sporama da su one donele život iz svemira.



    U Amfiteatru sam pročitala da evolucija krši drugi zakon termodinamike :

    "Drugi zakon termodinamike kaže da u zatvorenim sistemima entropija (neuredjenost sistema) raste. Prema kreacionistima ovo je u suprotnosti sa gledištem evolucionih biologa da je došlo do stvaranja složenijih sistema iz prostijih - stvaranja "reda iz nereda", odnosno da koncepcija evolucije podrazumeva pad entropije pa je prema tome u suprotnosti sa zakonima fizike.

    Osnovni problem je u tome što kreacionisti žive sisteme posmatraju kao zatvorene sisteme, a činjenica je da je živi sistem otvoren sistem koji je u stalnoj razmeni materije i energije sa okolinom. Biljke koriste energiju sunca za fotosintezu i stvaranje organskih jedinjenja koje životinje dalje koriste u ishrani. Svaka živa ćelija je u konstantnom kontaktu sa spoljašnjom sredinom preko ćelijske membrane koja je selektivno propustljiva, a u ćelijama se odvijaju razliciti metabolički procesi pri kojima se troši ili odaje energija."

    ...

    Citat ser_gogsy kaže: Pogledaj poruku
    ... Sve može, samo da su 2 i 2=4 ne može...hehe...
    Neće prihvatiti činjenicu da je taj tiranosaurus uginuo u skorijoj prošlosti, a ne 68 miliooooooonaaaaaaa god. jer molekuli proteina i krvnih sudova ne mogu da se održe posle tih milioooonaaaa god.!
    Nego se sad odjedared i odjedanput pobija i negira dosadašnje uverenje/naučno (sa)znanje o tome da molekuli i krvni sudovi ne mogu opstati miliooooneeeee god....
    Volela bih da mogu kao ti da verujem u nauku i naučnicima, pogotovo u oblasti koju pominješ, ali ne bih volela da ne mogu da prihvatim ideju da su apsolutno sve stvari podložne promenama. I greškama. Kažeš:"... sad odjedared i odjedanput pobija i negira dosadašnje uverenje/naučno (sa)znanje...".

    Kad ako ne sad?

  9. #9

    Odgovor: Teorija evolucije ili kreacionizma

    Citat ser_gogsy kaže: Pogledaj poruku
    ... Sve može, samo da su 2 i 2=4 ne može...hehe...
    Neće prihvatiti činjenicu da je taj tiranosaurus uginuo u skorijoj prošlosti, a ne 68 miliooooooonaaaaaaa god. jer molekuli proteina i krvnih sudova ne mogu da se održe posle tih milioooonaaaa god.!
    Nego se sad odjedared i odjedanput pobija i negira dosadašnje uverenje/naučno (sa)znanje o tome da molekuli i krvni sudovi ne mogu opstati miliooooneeeee god....

    To da ostaci tkiva ne mogu biti nadjeni nijie nikakav aksiom niti zakon, nego logichna observacija nakon stotina hiljada pronadjenih fosila bez tragova tkiva. I dalje, taj pronalazak znachi napredak nauchnog shvatanja, napredak nauke i josh jedno saznanje zaista proisteklo iz posmatranja na terenu, a ne demati za nauku kao takvu. Niko se nije obesio zbog toga niti se zamonashio, niti se zapitao - koji sam djavo uchio ceo zzivot.
    Taj isti nauchnik, istim metodama kojima se inache procenjuje starost fosila proceniti jednaku starost tog tkiva i shta onda? Onda che kreacionisti demantovati pouzdanost metoda koju inache prihvataju , kad god im se uchini da dovodi evolucionistichke tvrdnje nauke u sumnju. Na njihovu nesrechu, to se zaista i ne deshava

  10. #10

    Odgovor: Teorija evolucije ili kreacionizma

    Citat HLEBmaster kaže: Pogledaj poruku
    To da ostaci tkiva ne mogu biti nadjeni nijie nikakav aksiom niti zakon, nego logichna observacija nakon stotina hiljada pronadjenih fosila bez tragova tkiva.
    ups...stante malo ... ko je rekao da ostaci tkiva ne mogu biti nadjeni?
    Rečeno je da ostaci tkiva, krvnih sudova i molekula proteinskih, nemogu egzistirati 68 miliooonaaaa god. nego se razgradjuju u dezintegrišu za veoma kratko vreme! Logičan zaključak koji proizilazi iz toga je(a "nauka je primenjena logika") da taj dinosaurus nije uginuo pre 68 miliooonaaaa god. kako su pre toga naučnici utvrdili, "popularnim/sigurnim naučnim metodama utvrdjivanja starosti i miliooonaaaa god." nego da je živeo i uginuo mnogo , mnogo pre . . .
    Ono što sam hteo reći je da če naučnici evolucionisti radije pobiti naučni dokaz o "razgradnji krvnih sudova", nego priznati pogrešnu metodu utvrdjivanja starosti, a samim tim i da taj dino nije živeo pre miliooonaaa god. već mnogo pre! Ali to se onda kosi/pada u vodu kanalizacionim tokovima, sa svim njinim teorijama

    DrinChe kaže: Kažeš:"... sad odjedared i odjedanput pobija i negira dosadašnje uverenje/naučno (sa)znanje...".
    odgovoreno u gornjem textu

  11. #11

    Odgovor: Teorija evolucije ili kreacionizma

    Citat ser_gogsy kaže: Pogledaj poruku
    ups...stante malo ... ko je rekao da ostaci tkiva ne mogu biti nadjeni?
    Rečeno je da ostaci tkiva, krvnih sudova i molekula proteinskih, nemogu egzistirati 68 miliooonaaaa god. nego se razgradjuju u dezintegrišu za veoma kratko vreme!
    Kao shto rekoh zakljuchak na osnovu posmatranja Logichan zakljuchak po pronalazzenju tkiva je da tragovi tkiva mogu da se nadju posle sto miliooooooona godina i nishta vishe

    Naglasshavam - TRAGOVI tkiva, a ne sama kompletna tkiva.

  12. #12

    Odgovor: Teorija evolucije ili kreacionizma

    Citat HLEBmaster kaže: Pogledaj poruku
    Naglasshavam - TRAGOVI tkiva, a ne sama kompletna tkiva.
    Eto ti ga sad 2+2 nikad nije 4

    HLEBmaster kaže: Istraživači koji su ispitivali butnu kost tiranosaurusa, staru 68 miliona godina, otkrili su u njoj i molekule proteina kolagena ...
    “Nismo očekivali da ćemo otkriti ovaj protein u fosilima. Kada ljudi pomisle na fosil obično se misli na steno ili mineral koji je zadržao oblik skeleta. Medjutim, ono što je ovde interesantno su hemijske supstance. Organske supstance kod ovog tiranosaurusa očuvale su se milionima godina i sada smo u stanju da ih ispitamo i analiziramo....
    “Kada smo počeli da uklanjamo naslage minerala sa kosti tiranosaurusa naišli smo na ostatak tkiva.” .....
    Meri Švajcer je prvi put otkrila ostatke krvnih sudova kod fosila pre dve godine....
    ovo istraživanje pobija dosadašnje uverenje da molekuli proteina ne mogu da se održe posle miliona godina
    kakvi ondak tragovi?

    HLEBmaster kaže:Niko se nije obesio zbog toga niti se zamonashio, niti se zapitao - koji sam djavo uchio ceo zzivot.
    Ne koji sam djavo učio, nego šta sam učio.
    Poruku je izmenio ser_gogsy, 23.09.2008 u 16:47 Razlog: citat :)

  13. #13

    Odgovor: Teorija evolucije ili kreacionizma

    Citat ser_gogsy kaže: Pogledaj poruku
    Eto ti ga sad 2+2 nikad nije 4



    kakvi ondak tragovi?



    Ne koji sam djavo učio, nego šta sam učio.
    Kopiraj ti nama izvor u originalu il daj adresu di si nashao pa che da prouchimo relevantnoS sami kao i prevod

    Hemijiske i organske supstance, i organski molekuli nisu tkiva nego tragovi tkiva (u datom sluchaju). Organske supstance mozzesh nachi i u otvorenom svemiru pa shta. Chitave magline sastavljene od sirchetne kiseline a nigde groJza za toliko sircha.
    Poruku je izmenio HLEBmaster, 23.09.2008 u 16:52

  14. #14

  15. #15

    Odgovor: Teorija evolucije ili kreacionizma


    Bhah, zaboravio sam shta sam kopirao pre godinu dana

    Kako god, dje ti tu vidish da je neko OSIM tebe zakljuchio neshto kontra prihvachenih nauchnih vrednosti?

    Chek bre, pa ako sutra nadju npr, crvene vrapce ti chesh da tvrtdish kako ornitolozi nemaju pojma jerbo su do sada tvrdili da crveni vrapci nisu pronadjeni

Strana 1 od 26 12311 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Alfa mužjak, ili teorija popišanog grma
    Autor memento u forumu Muška kafana
    Odgovora: 21
    Poslednja poruka: 22.02.2019, 15:23
  2. Jedna mala ljubavna teorija
    Autor WEISHAUPT u forumu Ljubav
    Odgovora: 47
    Poslednja poruka: 10.06.2011, 22:50
  3. Zeitgeist the movie - teorija(e) zavere ili...?
    Autor Leonard Peltier u forumu Film i pozorište
    Odgovora: 11
    Poslednja poruka: 23.07.2010, 14:39
  4. Teorija revolucije...
    Autor memento u forumu Filozofija
    Odgovora: 5
    Poslednja poruka: 15.02.2010, 22:16
  5. Nova teorija o tome kako su građene egipatske piramide
    Autor HLEBmaster u forumu Nauka i tehnologija
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 30.06.2007, 19:21

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •