Najuticajnije žene iz istorije grada
Prikaz rezultata 1 do 3 od ukupno 3
  1. #1

    Najuticajnije žene iz istorije grada



    Novosađanka Marta Jorgović prva je Srpkinja koja je upisala i završila srednju školu, prvi kuvar na srpskom jeziku napisala je Katarina Popović Midžina, takođe Novosađanka, Marija Trandafil i danas važi za najveću srpsku dobrotvorku, a Novi Sad je i rodno mesto čuvene pesnikinje Milice Stojadinović-Srpkinje. Istoriju grada uveličale su i naučnica Mileva Marić Ajnštajn, te glumica Draga Spasić, i mnoge druge znamenite žene birajući upravo Novi Sad za svoje životno odredište. O njihovom doprinosu malo se ili gotovo ništa ne zna, a teško je u gradu pronaći i bilo kakvo obeležje, koje bi govorilo o njihovom značaju.

    - Raditi na rekonstrukciji biografija znamenitih Novosađanki je prava detektivska priča jer je malo toga o njima sačuvano, iako ne govorimo o nekoj davnoj prošlosti - priča za Blic Gordana Stojaković, urednica prvog izdanja knjige Znamenite žene Novog Sada.
    Kako ističe, žene su imale tu nesreću da tek početkom 20. veka izađu u javnost i to posle teške borbe. U knjizi ona navodi imena 64 znamenitih Novosađanki koje su svojim delovanjem snažno uticale na razvoj Novog Sada, pa i cele Srbije.
    Saznajemo, tako, da je Marta Jorgović prva Srpkinja koja je na očevo insistiranje 1755. godine upisala i zvršila Prvu srpsku pravoslavnu gimnaziju u Novom Sadu, koju su do tada pohađali isključivo mladići, a gde je ocenjena kao česna i tščaliva. Novosađanka Judita Horovic je u prvoj polovini 19. veka samostalno i vrlo uspešno vodila porodičnu veletrgovinu, našla se na spisku glavešina jevrejskih porodica, a ostaće upamćena i po zvaničnom zahtevu Magistratu za osnivanje prve ženske organizacije u Novom Sadu.
    Najveća srpska dobrotvorka Marija Trandafil ostavila je iza sebe Zavod za negu i izdržavanje sirote i siromašne srpske dece, danas zgrada Matice srpske, a njeno, u dobrotvorne svrhe zaveštano bogatsvo, procenjeno na oko 700.000 ondašnjih forinti, nikada nije prevaziđeno.
    Savka Subotić proučavala je rukotvorine i običaje, organizovala osnivanje ženskih zadruga koje su služile da siromašnu, a talentovanu žensku decu pomognu u spremanju za učiteljice. Govorila je da se međ žene ne ide knjigom i perom, već rečju i primerom. Kao borac za ženska prava bila je poznata širom Evrope gde su je i nazvali Majka svog naroda.
    Jelena Kon, iako nije bila rodom Novosađanka, već je to postala udajom, uspela je da Novosađane svih nacija i veroispovesti okupi oko zajedničke ideje pomaganja deci. Uspela je, tako, da izgradi i Dom kore hleba u ulici Sonje Marinković, a skulptura majke i deteta koja stoji iznad ulaza urađena je po njenoj zamisli. Stradala je u Drugom svetskom ratu, tokom zloglasne racije.
    U Novom Sadu su živele i Mileva Marić Ajnštajn, po mnogima koautorka teorije relativiteta, te Ana Cimer, naučnica i lekarka, koja je zajedno sa nobelovcem Sent Đerđijem radila na otkrivanju C vitamina.
    - Jedna knjiga nije ni izdaleka dovoljna da se osvetle životi znamenitih Novosađanki. O njima treba pričati naročito mlađim generacijama. S druge strane, napravljeni su mali pomaci kada je u pitanju uspomena na njih jer su neke dobile po jednu ulicu, doduše na periferiji grada. Možda i to govori o našem stavu prema njima - kaže Gordana Stojaković.

    Odbrana Jaše Tomića

    - Zanimljiva je priča o Amaliji Stratimirović koja je vatreno branila i tražila slobodu za Jašu Tomića nakon što je ubio Mišu Dimitrijevića. Čak je predvodila delegaciju Novosađanki u Budimpeštu tvrdeći kako je on doveden do krajnosti i učinio to delo za odbranu ženske časti - kaže Gordana Stojaković.

    Prva žena među guslarima

    - Srpska baština poznaje mnoge guslare, a imena guslarki nisu sačuvana. Međutim, Olga Kovačević je prva žena u Vojvodini za koju se zna da je bila uspešna guslarka. Da bi bila prihvaćena, nije mogla da uz gusle peva sve narodne pesme već samo one u kojima se pominju majka, ljuba, seja i Srpkinja. Kao guslarka bila je prihvaćena i slavljena, ali više nije bila poželjna prilika za ženidbu kakva bi bila bilo koja druga neeksponirana popovska kći s mirazom - navodi Gordana Stojaković.

    Iz Novog Sada u svet

    Mnoge poznate umetnice započinjale su svoje uspešne karijere upravo u Novom Sadu. Ondašnje novine beležile su nastupe glumica i operskih pevačica Draginje Ružić, Milke Grgurove, Sofije Vujović, Tinke Lukić, Danice Matejić, Milice Milke Marković, Sultane Cijuk, Drage Spasić, pijanistkinje Jovanke Stojković...

    Blic
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  2. #2

    Znamenite Novosađanke

    Znamenite Novosađanke


    1. JOVANKA STOJKOVIĆ (1855-1892) pijanistkinja, kompozitorka

    Posle završenih studija klavira, kod Lista, koji je prema pisanju novosadskog Pozorišta Jovanku smatrao "prvom pijanistkinjom današnjeg veka" i Drajšoka, Jovanka dolazi u Novi Sad gde o njenom muziciranju sa oduševljenjem pišu Jovan Subotić i Laza Kostić.
    Podstaknut virtuoznošću ove profesionalne pijanistkinje, Avgust Šenoa piše opširnu kritiku, posle njenog koncerta u Zagrebu. Željna usavršavanja, Jovanka u Italiji uči solo pevanje i nastupa ne samo kao pijanistkinja, već i kao koncertna pevačica, a ogleda se i u komponovanju. Postoje podaci da je koncertirala u Beču, Pešti, Gracu, Londonu, Danskoj Rusiji… Njen repertoar je bio bogat i raznovrstan: List, Doniceti, Guno, Šubert, Mocart, Mendelson, Vagner, Stanković, sopstvene kompozicije.
    Poslednje godine života je provela u Parizu, gde je i umrla.




    2. BERČEK ERŽEBET / BÖRCSÖK ERZSÉBET (1904-1971) spisateljica

    Posle završene gimnazije u Temišvaru 1923, Eržebet radi kao nastavnica mađarskog i nemačkog jezika, da bi 1957. diplomirala na Višoj pedagoškoj školi u Novom Sadu. Ono po čemu će se pamtiti je njen književni rad, njena proza, koja je svrstava u red najznačajnijih književnih stvaralaca među jugoslovenskim Mađarima, između dva svetska rata. Vojvođansko podneblje dalo je prepoznatljiv ton njenom stvaralaštvu a zajednički život Srba i Mađara, položaj žene u društvu, osnovne su teme njenih dela.
    Među najznačajnija ubrajaju se novela Vándor a Nišavánál (Putnik na Nišavi) i roman A végtelen fal (Beskrajni zid).




    3. SAVKA SUBOTIĆ (1834-1918 ) feministkinja, borac za ženska prava

    Potiče iz poznate novosadske porodice Polita-Desančića. Ova obrazovana i energična žena bila je prva predsednica Srpskog narodnog ženskog saveza, Kola srpskih sestra i Zadruge Srpkinja Novosatkinja. Bavila se proučavanjem društvenog života žena u Vojvodini, a nekoliko njenih predavanja objavio je Ženski svet, glasilo Zadruge Srpkinja Novosatkinja. Bila je odlična retoričarka a nakon predavanja u bečkom Naučnom klubu 1910. nazvana je "Der Mutter eines Volkes". U celoj Evropi bila je poznata i cenjena. Pokrenula je pitanje osnivanja ženske zadruge sa zadatkom da siromašnu, a talentovanu žensku decu, pomogne u spremanju za učiteljice i da radi na otvaranju ženskih škola, naročito Više škole u Pančevu.



    4. ANICA SAVIĆ REBAC (1892-1953) filolog, književnica, etičarka, istoričarka filosofije

    Značajni krug intelektualaca, okupljenih oko Matice srpske u Novom Sadu, obeležio je detinjstvo Anice Savić. Od prvih prevoda Bajrona (sa 12 godina), studija klasične filologije u Beču, doktorske disertacije Pretplatonovska erotologija odbranjene 1932. na Univerzitetu u Beogradu, do njenog naučnog i pedagoškog rada, Anica je izgradila jedinstven put, koji je svrstava među najumnije i najobrazovanije žene ovog veka kod nas.
    Najznačajnija dela su joj: Helenski vidici, Antička estetika i nauka o književnosti, Mistična i tragična misao kod Grka. Kako je govorila skoro sve svetske jezike, prevela je sa latinskog Lukrecijeve stihove, a Njegoševu Luču mikrokozmu prevela je na engleski jezik. Njen život bio je "spreg mitova" i "svesni stav duha", koji je sama tragično okončala, na svoj rođendan 1953.
    U Novom Sadu postoji ulica koja nosi njeno ime.



    5. MILICA TOMIĆ (1859-1944) spisateljica, urednica i vlasnica časopisa Žena

    Uz oca, Svetozara Miletića, Milica se rano uključila u politički život Vojvodine. Hapšenje oca, sprečilo je Milicu da, posle završene privatne škole u Budimpešti, studira medicinu. Ipak, ona je jedna od retkih Novosađanki, toga doba, sa završenom srednjom školom.
    U periodu 1911-1921 izdaje i uređuje časopis Žena, koji se angažovano bavio položajem žene u društvu. U časopisu su objavljivani podaci o školovanju ženske dece, o ženskim društvima u Srbiji i Vojvodini kao i istorijat ženskog pokreta u Evropi. Žene su bile najznačajnije saradnice u časopisu.
    Za Jašu Tomića udaje se 1885, a on braneći čast porodice, kompromitovanu pismom koje je Milica pisala mnogo pre udaje za Jašu, nažalost ubija oponenta - Mišu Dimitrijevića i biva osuđen na 6 godina robije. U odbranu Jaše Tomića formirao se masovan pokret Novosađanki, čija delegacija je tim povodom išla u Peštu.



    6. NINKOVIĆ MILICA (1854-1881) i ANKA (1855-1923) prve socijalistkinje, feministkinje

    Sestre Ninković se mogu smatrati prvim feministkinjama, koje su praktično primenjivale ideje u koje su verovale. Pod uticajem socijalističkih ideja, posle studija pedagogije u Cirihu, u Kragujevcu su pokušale da otvore prvu privatnu višu žensku školu. Obe su bile izuzetno obrazovane. Bavile su se prevođenjem, naročito Milica, koja je započela i studije medicine u Petrogradu, Cirihu i Parizu, ali se razbolela i umrla kod sestre Anke u Kragujevcu. Anka je jedno vreme bila vaspitačica i upravnica Doma učenica u Beogradu.
    Za sestre Ninković se može reći da su prve žene koje su aktivno učestvovale u političkom životu Srbije, priključivši se Svetozaru Markoviću, boreći se za emancipaciju žena. Sestre Ninković su rođene u Novom Sadu. U blizini Novosadskog sajma postoji ulica koja nosi njihovo ime.



    7. JELENA KON (1883-1942) dobrotvorka

    U vreme velike ekonomske krize 1925. Jelena Kon je u Novom Sadu osnovala humanitarno društvo Kora hleba koje se pre svega brinulo o siromašnoj deci, majkama i svima koji su bili u nevolji. U okviru društva osnovano je dečije obdanište i savetovalište za majke, koje su tu mogle da dobiju sigurno mleko za svoju decu. Da bi udruženje imalo što veće donacije, Jelena Kon je organizovala brojne humanitarne koncerte. Tako su u Novom Sadu gostovali, između ostalih, Bronislav Huberman (1928 ), Artur Rubinštajn (1929).
    Za vreme mađarske okupacije, tokom zloglasne racije 1942. Jelena Kon je kao Jevrejka uhapšena, mučena a zatim ubijena i bačena u Dunav, zajedno sa velikim brojem Novosađana, uglavnom Srba i Jevreja.


    8. MILKA MARKOVIĆ (1869-1930) glumica i rediteljka

    Jedna od naših najobrazovanijih glumica i rediteljki, Milka Marković, kći je Sofije Vujić, poznate i cenjene novosadske glumice (koja je svoj profesionalni angažman u SNP-u počela u desetoj godini). Milka je studirala i usavršavala svoje glumačko umeće u Beču, Minhenu, Pragu, Drezdenu, Berlinu, Kelnu, Parizu, Milanu, Rimu…
    Njen angažman u SNP-u u Novom Sadu započinje 1885. i traje sve do smrti poznate umetnice. Milka pripada krugu najvećih naših glumica, o kojoj je kritika govorila kao o jednoj od vodećih "na slovenskom Jugu". Proslavila se ulogama u dramskim, tragičnim komadima. Bila je prva rediteljka kod nas. Režirala je komad Ljubav (1911). Za svoj umetnički rad odlikovana je ordenom Svetog Save.
    Starost je proživela u siromaštvu, zaboravljena i sama. U novosadskom naselju Klisa nalazi se ulica sa njenim imenom .



    9. MARIJA POPOVIĆ TRANDAFIL (oko 1811- 1883) dobrotvorka

    Potiče iz bogate novosadske porodice Popović. Posle smrti muža, tokom 20-te godine, sama stiče kapital i pretvara ga u različita zaveštanja, čija ukupna vrednost dostiže sumu od 700.000 forinti, što je čini najvećom dobrotvorkom kod Srba.
    Osnovala je fondove za đačke stipendije, udaju sirotih devojaka, izdržavanje udovica, postradalih i nemoćnih ljudi a najznačajnije zaveštanje je Zavod za pravoslavnu siročad (danas zgrada Matice srpske). Marija je osim pravoslavne, pomagala i druge zajednice u gradu. Pomogla je gradnju jermenske crkve a u vreme velike gladi, 6 nedelja hranila sve ljude bez obzira na veru i naciju.
    Uz velike počasti, sahranjena je u Nikolajevskoj crkvi, koju je posle bombardovanja u buni 1849, iz temelja obnovila. U Novom Sadu, na Vidovdanskom naselju, nalazi se ulica koja nosi njeno ime.




    10. MILICA STOJADINOVIĆ SRPKINJA (1828-1858 ) spisateljka

    "Vrdnička vila", kako su je zvali, bila je obrazovana i talentovana pesnikinja, svojom poezijom i srcem vezana za Frušku goru. Nije bilo slavnih savremenika koji se sa njom nisu dopisivali (nemački pisci Sajdl i Frankl, Vuk i Mina Karadžić, Đorđe Rajković, Ljuba Nenadović). Prevodila je dela Balzaka, Getea, Frankla. Napisala je dnevnik U Fruškoj gori 1854 i zbirku pesama. Bila je poštovalac i saradnica na sakupljanju narodnih pesama Vuka Karadžića, a on njen zaštitnik. Bila je saradnica mnogih listova i prva je žena ratni izveštač.
    Umrla je u Beogradu, potpuno zaboravljena u krajnjoj bedi.
    Savremena kritika Milicu smatra predvodnicom plejade ukletih srpskih pesnika. Njena lirika se smatra "osnovom srpskog sentimentalizma" i vezom srpskog pesništva sa Evropom toga doba. Milici u čast ustanovljena je književna nagrada, koja nosi njeno ime, a svake godine u oktobru u Vrdniku i Novom Sadu održava se pesnička manifestacija Milici u pohode.
    U novijem delu Novog Sada, na Limanu, postoji ulica sa njenim imenom.




    11. MILEVA MARIĆ AJNŠTAJN (1875-1948 ) matematičarka

    Prva Srpkinja koja je studirala na Visokoj politehničkoj školi u Cirihu, kao darovita matematičarka talentovana za muziku. Tu je upoznala budućeg muža Alberta Ajnštajna i svojom ljubavlju grejala njegov um. Sinovi Mileve Marić, Hans Albert i Edvard kršteni su u Nikolajevskoj crkvi u Novom Sadu.
    Posle razvoda (1919) Mileva se okrenula porodičnom životu a, porodicu je izdržavala držanjem privatnih časova. U starost je bila bolesna i zaboravljena. Kuća Milevinih roditelja nalazi se u Novom Sadu u ulici Kisačkoj broj 20. U njoj su 1905. i 1907. "boravili Albert Ajnštajn, tvorac teorije relativiteta, i njegova naučna saradnica i supruga Mileva Marić", nažalost, piše na spomen ploči postavljenoj na ovu kuću povodom stogodišnjice Milevinog rođenja.
    I dok traju diskusije o njenim doprinosu nauci, grad se odužuje sugrađanki. Univerzitet u Novom Sadu 1994 ustanovio je nagradu za najbolje studente magistrante i doktorante iz oblasti matematike, jedan simpozijum njoj u slavu, jedna ulica u gradu nosi njeno ime. Ženske studije i istraživanja u Novom Sadu nose njeno ime kao simbol umne žene koja je živela pre svog vremena.




    12. JUHAS ERŽEBET / JUHÁSZ ERSZÉBET (1947-1998 ) spisateljica, književna kritičarka, istoričarka umetnosti

    Životna priča Eržebet Juhas uključuje i druga zanimanja: profesorica, novinarka, bibliotekarka, naučnica. Doktorsku tezu iz mađarske književnosti odbranila je 1990. Njena proza istražuje uzroke i posledice gubljenja tradicionalnih vrednosti na ličnom planu i u društvu. Koristeći efektan postupak kombinovanja dokumenata i podataka sa jedne strane i sopstveno iskustvo sa druge, ona uspeva da oživi nestali svet bačke građanske porodice iz palanačkog miljea. Proces raspada tradicije i društva u liku monarhije Eržebet daje analizirajući likove Krudija, Krleže i jugoslovenskih pisaca Kiša, Crnjanskog i Desnice. Za svoj književni rad dobila je nagrade Ervin Šinko, časopisa Híd i Karolja Sirmaija.
    Na žalost, umrla je veoma mlada.


    izvor: Novi Sad iz ženskog ugla
    Poruku je izmenio Cecara, 03.02.2015 u 08:54
    When life hands you lemons, ask for tequila and salt

  3. #3

    Odgovor: Najuticajnije žene iz istorije grada

    Neobični životi znamenitih Novosađanki

    Milica Stojadinović prva žena ratni izveštač


    Novi Sad - Znamenite Novosađanke osvojile su ulice i trgove u Srbiji, zahvaljujući poduhvatu Svenke Savić i Gordane Stojaković koje su napravile svojevrsnu mapu Novog Sada, predstavljajući u knjizi Znamenite Novosađanke 64 žene koje su svojim delima zadužile društvo, a rođene su, živele ili imale neke druge značajne veze s Novim Sadom.


    Ime po čuvenoj dobrotvorki: Trg Marije Trandafil

    Među ženama koje su snažno uticale na razvoj Novog Sada, Vojvodine i Srbije značajno mesto zauzimaju Marta Jorgović, Draga (Dimitrijević) Dejanović, Marija Trandafil, Milica Stojadinović-Srpkinja, Mileva Marić Ajnštajn, Judita Horovic, Draga Spasić, Milka Grgurova, Sofija Vujović, Tinka Lukić, Danica Matejić, Milica Milka Marković, Sultana Cijuk...


    Svenka Savić i Gordana Stojaković su 2000. godine napravile mapu Novog Sada, iz ženskog ugla, koja pored osnovnih podataka daje i kratke biografije žena koje su u različitim istorijskim periodima ostavile značajan trag. Do tada se njihovom doprinosu gotovo ništa nije znalo, a u gradu nije bilo obeležja, koja bi govorila o njihovom značaju.


    Milica Stojadinović Srpkinja

    Draga (Dimitrijević) Dejanović rođena je 1840. godine u advokatskoj porodici, u Staroj Kanjiži. Školovala se u Vinčikovoj školi u Temišvaru i u Pešti i pripadala krugu srpskih studenata koje su okupljali Laza Kostić i Giga Geršić. Žena sa dubokim osećanjem, kako ju je nazivao Svetozar Marković, pripadala je godinama svojim idejama i radom Ujedinjenoj omladini srpskoj. Bila je prva koja je pokrenula emancipaciju žena. Nailazila je na žestok otpor konzervativaca i crkve jer je između ostalog tražila da se srpske devojčice obrazuju pod istim uslovima kao i dečaci.


    Marija Trandafil

    Spisi Drage Dejanović, zbirka kratkih lirskih pesama, punih rodoljubivog zanosa, objavljeni su u Novom Sadu 1869, samo godinu pre poetesine smrti na porođaju. Draga Dejanović imala je i porodičnu tragediju, kada joj je sin umro 1867. Međutim, njen rad se nije svodio samo na pisanje poezije. Iako je bila devojka iz imućne kuće, otišla je u glumice. Temperamentna i energična, igrala je na pozornici, prevodile komade i pisala ih, ali njene drame do danas nisu objavljivane.


    U Zastavi je pisala članke o izborima i polemičke dopise, pretresala pitanja o uređenju srpskih škola, a naročito se zalagala za žensko obrazovanje i prava žena pa se može smatrati i prvom srpskom feministkinjom.


    Marta Jorgović bila je prva devojka u Srbiji koja je, na insistiranje oca, 1755. godine upisala a zatim i završila Prvu srpsku pravoslavnu gimnaziju u Novom Sadu, koju su do tada pohađali isključivo mladići. Kako je u školskom dnevniku zapisano Marta je ocenjena kao česna i tščaliva.


    Mileva Marić Ajnštajn

    Naučnica svetskog glasa Mileva Marić Ajnštajn proslavila je Novi Sad. U leto 1896. upisala je studije medicine na Univerzitetu u Cirihu. U oktobru se prebacila na Državnu politehničku školu na studije matematike i fizike i bila tek peta žena koja je primljena u tu školu. Jedan on njenih kolega na predavanjima iz fizike je bio Albert Ajnštajn, koji je tada imao 17 godina. Prve dve godine studiranja su bile vrlo uspešne za Milevu. Jedan semestar je provela u Hajdelbergu. Dok je bila odsutna, dopisivala se sa Albertom, koji joj je napisao da mu nedostaje.



    Međutim, Ajnštajnovi roditelji su se protivili njihovoj vezi jer je bila starija od njega tri i po godine i nije bila Jevrejka. Početkom 20. veka, Mileva je rodila ćerku Liserl. U 27. godini, s nezavršenim fakultetom i vanbračnim detetom, počela je da se oseća kao sramota za porodicu. U međuvremenu, Albert je dobio posao u patentom zavodu u Bernu, gde su se venčali u 1903. Pre venčanja, Liserl je obolela od šarlaha, a nije poznato da li je umrla ili je data na usvajanje.
    Najveća srpska dobrotvorka Marija Trandafil ostavila je budućim generacijama Zavod za negu i izdržavanje sirote i siromašne srpske dece, današnju zgradu Matice srpske. Bogatstvo koje je zaveštala u dobrotvorne svrhe, procenjeno je na 700.000 ondašnjih forinti.


    Svenka Savić

    Savka Subotić je pionirka etnologije. Proučavala je običaje, organizovala osnivanje ženskih zadruga koje su siromašnoj talentovanoj ženskoj deci pomogale u spremanju za poziv učiteljice. Ostala je upamćeno po govoru da se međ žene ne ide knjigom i perom, već rečju i primerom.
    Književnica Milica Stojadinović Srpkinja rođena je u fruškogorskom selu Bukovcu, pored Novog Sada. Njenim pesmama i lepoti divili su se mnogi i nazivali je Vrdničkom vilom, a Petar Petrović Njegoš je posle susreta s njom u Trstu i Beču zapisao: Ja pojeta i ona pojeta. Da nijesam kaluđer, eto knjeginje Crnoj Gori. Ljubomir P. Nenadović veličao je u svojim stihovima, slavio njene lepe pesme i čustva prava. Đorđe Rajković joj je posvećivao stihove, a Ivan Mažuranić je dolazio samo da je vidi. Jovan Subotić govorio je s njom kao jednak s jednakim. I van granica srpske književnosti čulo se ime Milice Stojadinović - Johan Gabriel Sajdl posvetio joj je jednu laskavu prijateljsku pesmu, sa Ludvigom Augustom Franklom bila je u prepisci. Milica Stojadinović je sarađivala s mnogim listovima i bila prva žena ratni izveštač. Njenu reportažu pod naslovom Srce i barikade iz Beograda, koji je 1862. bio poprište ratnih sukoba, objavili su evropski dnevni listovi. Pred kraj života, napustivši Vrdnik i Novi Sad, otišla je u Beograd. Umrla je 1878. na pločniku ispred podruma u kojem je živela u Savamali u Beogradu. Sahranjena je o trošku Beograda, kod crkve Svetog Marka. Posle 27 godina njeni posmrtni ostaci preneti su u Požarevac, gde je u to vreme živeo i službovao kao profesor njen brat Ljubomir. Novi Sad slavi i čuva njeno ime manifestacijom Milici u pohode i već 12 godina dodeljuje književnu nagradu Milica Stojadinović Srpkinja za književno delo izdato na srpskom jeziku.

    BLIC
    Život nije, i nikada nije bio, pobeda sa 2:0 kod kuce protiv lidera lige, posle rucka u restoranu brze hrane.

Slične teme

  1. Istorija vašeg grada / sela
    Autor Invisibleman u forumu Istorija
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 20.09.2013, 11:28
  2. U centru grada podigao/-la bih....
    Autor silvia u forumu Novi Sad
    Odgovora: 11
    Poslednja poruka: 05.12.2012, 21:23
  3. U kom delu grada živite?
    Autor Kunic u forumu Novi Sad
    Odgovora: 94
    Poslednja poruka: 15.07.2010, 21:17
  4. Menjanje istorije
    Autor Schnappi u forumu Istorija
    Odgovora: 32
    Poslednja poruka: 04.07.2009, 18:12
  5. Avanturisti...pravi tvorci istorije
    Autor felix u forumu Istorija
    Odgovora: 13
    Poslednja poruka: 13.03.2009, 17:40

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •