Nacionalni park Srbija
Strana 1 od 3 123 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 44
  1. #1

    Nacionalni park Srbija

    Poruku je izmenio HLEBmaster, 17.05.2006 u 22:33
      Vrh

  2. #2

    Odgovor: nacionalni park srbija

    PAŽNJA!

    PRIBLIŽAVATE SE
    NACIONALNOM PARKU SRBIJA!

    (JOŠ TRI STRANE)

    Poruku je izmenio HLEBmaster, 17.05.2006 u 22:34
      Vrh

  3. #3

    Odgovor: nacionalni park srbija

    PAŽNJA!!

    PRIBLIŽAVATE SE
    NACIONALNOM PARKU SRBIJA!

    (JOŠ DVE STRANE)

    Poruku je izmenio HLEBmaster, 17.05.2006 u 22:34
      Vrh

  4. #4

    Odgovor: nacionalni park srbija

    PAŽNJA!!!

    PRIBLIŽAVATE SE
    NACIONALNOM PARKU SRBIJA!

    (JOŠ JEDNA STRANA)



    Poruku je izmenio HLEBmaster, 17.05.2006 u 22:42
      Vrh

  5. #5

    Odgovor: nacionalni park srbija

    ULAZ




    Nalazite se na samom ulazu u Nacionalni park SRBIJA. S obzirom da ste i pored tolikih upozorenja stigli dovde, sad možete malo da se opustite i pripremite za ono što sledi.

    Nemoguće je precizno reći koliko je veliki Nacionalni park SRBIJA. Možda bi najtačnije bilo konstatovati da "nije mali, nije mali...". Ipak, njegova veličina se progresivno smanjuje, usled nekih do sada nedovoljno proučenih pojava. To smanjivanje najteže pogađa upravo živi svet.

    Raznovrsnost živog sveta u Nacionalnom parku SRBIJA i upadljiva različitost nekih vrsta od njihovih rođaka koji žive u drugim podnebljima, glavni su razlozi što se pristupilo izradi ovakvog priručnika, koji bi trebalo da pomogne eventualnom posetiocu Nacionalnog parka SRBIJA da se u njemu što brže i što bolje snađe, a ako mu to ne uspe, da barem lakše shvati šta mu se to, unutar Parka, događa.

    Na sledećim stranicama upoznaćete, ako već niste, predstavnike nekih vrsta koje žive u Nacionalnom parku SRBIJA. Poreklo tih vrsta, njihova staništa, ishrana, razmnožavanje, podvrste, prirodni neprijatelji, odnos prema drugim vrstama, samo su neke od tema u ovoj, ozbiljno zamišljenoj, ali neozbiljno realizovanoj studiji. S obzirom da je izabran socio-etno-psihološko-kulturološko-patološki pristup, bilo je neophodno pomoći se i šarlatinskim jezikom kod bližeg određivanja imena vrsta, pojava i epoha (šarlatinski - šareni latinski, latinski prošaran srpskim).

    Nemoguće je, i nepotrebno, pomenuti i obraditi baš sve vrste koje postoje u Parku. Odabrane su samo one koje su nastale ili najviše mutirale u poslednjoj deceniji XX veka. Pri tom, treba imati na umu da nastajanje i mutiranje nekih

      Vrh

  6. #6

    Odgovor: nacionalni park srbija

    NADRNDANI CARINSKI SLUŽBENIK


    Rampa na ulazu u Nacionalni park

    SRBIJA se, posle više od sata čekanja, podigla i vozač je starto-vao motor kako bi, konačno, prešao granicu. A onda se tik ispred kola stvorio On. Namrgođen, brkat i raskopčan. Krupan primerak. Sav u zelenom. Pokazao je rukom da se ugasi motor i lagano obišao oko kola, sa izrazom na licu kao da nešto smrdi. Zastao je kod vozačevih vrata i pokazao rukom da se otvori prozor. "Putne isprave...", promrmljao je. Vozač je pružio od ranije pripremljene pasoše svih putnika. Krupni ih je dugo studirao, duboko i šumno dišući. "Izađite napolje...", rekao je vozaču, stavljajući pasoše u džep na bluzi. Vozač je izašao i stao pored kola, u iščekivanju. Krupni gaje oštro pogledao: "Šta si mislio, da ti ja persiram?! IZLAZI, BRE, SVI IZ KOLA!!! OD-MA'!" Dok su putnici navrat-nanos izlazili, on se odmakao par koraka, izvadio iz džepa tanke, hirurške rukavice i počeo pažljivo da ih navlači na jednu, pa na drugu ruku. "ULAZI UNUTRA, PA JEDNO PO JEDNO U SOBU S KABINAMA. SKIDAJ SVE SA SEBE, UĐI U KABINU, NASLONI SE NA ZID SA OBE RUKE, OPUSTI MIŠIĆ I ČEKAJ DALJA NAREĐENJA! SLEDI PREGLED! I NEMOJ DA BI NEKO NEŠTO SLUČAJNO PREMEŠT'O IZ DŽEPA U DŽEP, ILI IZ NEČEG DRUGOG U DŽEP! JE L TO JASNO?!?"

    Poruku je izmenio HLEBmaster, 17.05.2006 u 20:40
      Vrh

  7. #7

    Odgovor: nacionalni park srbija

    Nadrndani (ponekad se može
    naći i kao Frustrirani)
    Carinski Službenik je vrsta
    koja je nastala ukrštanjem tri
    različite vrste:

    Normalnog Carinskog Službenika
    (šarlatinski - Drndus pasport),


    Mrkog Uličnog Pandura(Mupus murius)

    Divljeg Šalterskog Službenika

    (Nervozus shicanorum pauza).

    Potreba da se ulazak u Nacional-
    ni park SRBIJA i izlazak iz njega
    kontrolišu drndanjem postoji
    odavno. Pošto nije bilo moguće
    postaviti Mrkog Uličnog Pandura
    da sam kontroliše granicu Parka sa
    Neprijateljskim Svetom (Trulus
    zapadus) -+, a s obzirom da postav-
    ljanje samo Normalnog Carinskog
    Službenika ili Divljeg Šalterskog
    Službenika nije bilo dovoljno kom-
    plikovano, pristupilo se ukrštanju
    te dve vrste sa Divljim Šalterskim
    Službenikom, kako bi novostvoreni
    hibrid zadovoljio sve neophodne
    kriterijume za takvu kontrolu:

    -»Neprijateljski Svet (Trulus
    zapadus)


    Neprijateljski Svet je sve ono
    što se nalazi izvan granica Par-
    ka, a ne zove se Kina, Ru-
    sija, Belorusija, Ukra-
    jina, Libija, Irak, Se-
    verna Koreja, Kuba,
    Indija, Zimbabve i,
    ponekad, Grčka,


    -»Podmitljivost

    Osobina nastala delovanjem biljke Mito (Mitus), koja izvanredno us-peva u ćelom Nacionalnom parku SRBIJA. No, o toj biljci će biti više reci kasnije, kod vrste Podmitljivi Lekar (Primarius mitus). Što se tiče podmitljivosti, ta osobina se pojavljuje u tri faze:

    a) kategorička faza (ne može ništa),

    b) taktička feza (može nešto za nešto),

    c) strateška faza (sve može za nešto).



    Poruku je izmenio HLEBmaster, 17.05.2006 u 21:12
      Vrh

  8. #8

    Odgovor: nacionalni park srbija

    - nadrndanost

    (urođeno, ili uvežbano odsustvo
    dobrog raspoloženja),

    - panduravost

    (njuškanje za svim i svačim,

    uvlačenje pretpostavljenom),

    - divljost

    (agresivnost u ponižavanju žrtve),

    - šalteravost

    (snalažljivost u birokratskom kom-
    plikovanju),

    - pauzofilija

    (ljubav prema izlaganju žrtve

    bezrazložnom čekanju).

    Eksperiment je uspeo u potpu-
    nosti i tako se rodio Nadrndani
    Carinski Službenik. Danas u
    Nacionalnom parku SRBIJA ima
    mnogo više Nadrndanih od Nor-
    malnih Carinskih Službenika.

    Posledica eksperimenta su i neki
    neželjeni efekti. Na primer, pau-
    zofilija je postala toliko dominan-
    tna osobina da se čekanje više ne
    meri minulima i satima, već danima
    i nedeljama.

    Kao jedan od neželjenih efekata,
    pojavila se i podmitljivost <- .

    Nadrndani Carinski Službenik
    je vrsta koja je stvorena za lov na
    sve ono što hoće da pređe granicu
    Parka. To je njegova jedina funkci-
    ja i zato je na svim ostalim planovi-
    ma mnogo manje zanimljiv. Treba
    reći da ima istančan njuh i daje
    istreniran da otkrije sve ono što
    miriše na luksuznu robu (u Nacio-
    nalnom parku SRBIJA luksuz su
    salama, sir, ulje, toalet papir, gorivo
    itd.). U tom procesu Nadrndani
    Carinski Službenik često doživi i
    šmek-šok (mirisni udar), naročito kad
    njuška po prljavim gaćama onih
    žrtava koje su već upotrebljen veš
    morale ponovo da oblače, čekajući
    danima da pređu granicu.


      Vrh

  9. #9

    04 Odgovor: nacionalni park srbija

    GOLUZDRAVI PENZIONER


    Pet sati ujutro u Nacionalnom parku SRBIJA. Većina žitelja još uvek spava. Tiho je. Tišinu remeti samo jedan zvuk... To je šuškav zvuk savijanja upotrebljavane najlon kese koja se sprema da primi u sebe novine na koje se pomisli kad se kaže "novine" i - još jednu najlon kesu. Onu iz koje curi kratkotrajno mleko. To je mleko koje živi jako kratko - samo veoma rano ujutro, jer ga tada grabi jedna od najugroženijih vrsta u Nacionalnom parku SRBIJA...



    Jedan naučni tim je došao do za-
    ključka da se za vreme tzv. Grej-
    ne Sezone (Cvokotarium) iz go-
    dine u godinu sve više smanjuje
    broj vrsta u Nacionalnom parku
    SRBIJA, a daje Goluždravi Penzi-
    oner jedna od onih vrsta koje naj-
    brže nestaju. Razloge za to najvero-
    vatnije treba tražiti u neprirodnom
    fenomenu pod imenom "kašnjenje
    Penzijice"

    Razlikujemo više podvrsta
    Goluždravog penzionera. To su:
    Civilni Penzioner
    (Penzos comunalis),
    Vojni Penzioner
    (Penzos militaris),
    Invalidski Penzioner

    Poruku je izmenio HLEBmaster, 17.05.2006 u 21:37
      Vrh

  10. #10

    Odgovor: nacionalni park srbija



    Podvrste Goluždravog Penzione-
    ra se međusobno ne razlikuju po iz-
    gledu, već po mestu gde se gnezde.
    Vojni Penzioner se, recimo, najčešće
    gnezdi na šestom i višim spratovima
    šume novobeogradskih solitera,
    gde se mogu naći čitave kolonije.

    Druge dve vrste, pak, vole da se
    gnezde u redovima. Civilni Penzio-
    ner - Penzos comunalis - kao što mu i
    ime kaže, najčešće pravi gnezdo od
    svakojakih papira i računa, na šalte-
    rima za struju i komunalije i to sre-
    dinom meseca, dok Invalidski Pen-
    zioner - Penzos apotecus - gnezdo
    pravi od gomila uputa i recepata na
    šalterima zdravstvenih ustanova i
    to preko ćele godine.

    Zanimljivo je da, usled fenome-
    na kašnjenja Penzijice, gotovo sve
    podvrste Goluždravog Penzionera
    veoma retko i malo jedu, a i kad
    jedu uglavnom zobaju mrvice. Ono

    što ih, međutim, bitno razlikuje od
    drugih u Nacionalnom parku SR-
    BIJA je što kod svih ostalih vrsta
    odrasli hrane svoje mladunče, dok
    je ovde uglavnom suprotno: mla-
    dunci Goluždravog Penzionera
    hrane svoje roditelje. Jedino čime
    se Goluždravi Penzioner sam hrani
    su informacije sa državnih medija
    koje veoma uredno, rado i lako
    guta i to u velikim količinama, ali
    one su, na nesreću, najčešće otrovne
    za njega.

    Mužjaka i ženku Goluždravog
    Penzionera je veoma teško razliko-
    vati. Na primer, nijedno ni drugo
    nemaju bogato perje, kreću se
    sporo i povijeno, po ceo dan peva-
    ju istu pesmu, a zanimljivo je i to
    da u sezoni glasanja i jedno i
    drugo daju od sebe isti glas.
      Vrh

  11. #11

    Odgovor: nacionalni park srbija

    Doduše, jedna od razlika je u tome što se mužjaci preko dana sjate u parku i gledaju kako dvojica od njih jedu jedan drugog.

    Goluždravi Penzioner je do- bar lovac. Naoko nije preterano gibak i
    pokretljiv, ali dođe li do prilike za bilo kakav ulov- spreman je na
    mačji skok. To se naročito vidi u situacijama kada smatra daje
    ugroženo nje- govo prirodno mesto u redu za namirnice ili pred šalterom.


    Tada dobija neverovatnu snagu i, tako razjaren, u stanju je da protiv-
    nika izgura na smrt.

    Goluždravi Penzioner ima više prirodnih neprijatelja. To su, presvih: Republika Srbija (Yugoslavius)i Divlji Salterski Službenik(Nervozus shicanorum pauza).

    Međutim, možda najveću opasnost za Goluždravog Penzionera predsta-
    vljaju - njegovi mladunci, kojima u jednom trenutku može da dosadi to
    što hrane svoje roditelje, pa mogu da rese da ih prepuste samima sebi,
    s nadom da če se tako najlakše i naj- brže dočepati njihovog gnezda. Pri
    tom zaboravljaju da svi u Nacional- nom parku SRBIJA, pa i oni, jednog
    dana postaju Goluždravi Penzioneri.



    Kašnjenje Penzijice

    Neprirodna pojava usled koje dolazi do ubrzanog nestanka Golu-
    ždravog Penzionera iz Nacionalnog parka SRBIJA.

    Ishrana Goluždravog Penzionera u potpunosti zavisi od jed-
    nomesečne biljke koja se zove Penzijica (Mizeria). Tačnije, to je nekad bila
    biljka koja je plod donosila jednom mesečno. Naglom promenom poli-
    tičko-ekonomske klime u Nacionalnom parku SRBIJA, plod
    Penzijice je malo-pomalo počeo da zakržljava, da kasni sa


    pojavljivanjem i po više meseci i da, kada se pojavi, traje samo nekoliko dana. To je izazvalo ozbiljne poremećaje u ionako krhkom metabolizmu Goluždravog Penzionera i od tada se broj primeraka ove vrste ubrzano smanjuje, a Penzijica je od tolikog zakržljavanja postala mikroskopski mala i čim se pojavi - gotovo trenutno ispari, ostavljajući iza sebe samo plaćen račun za struju.



      Vrh

  12. #12

    Odgovor: nacionalni park srbija

    Teško je proći Nacionalnim parkom SRBIJA a ne primetiti markantno stvorenje koje stoji na ćošku i specifičnim zvukom pronalazi partnere za jedan od najneobičnijih rituala u Nacionalnim parkom SRBIJA: ritual kupoprodaje deviza.

    Upoznajmo sada pripadnika vrste koja je nastala nedavno, ali se već smatra jednom od najžilavijih i najizdržljivijih u čitavom Nacionalnom parku. To je...






    Markantni Ulični Diler živi isključivo u predelima sive i crne ekonomije. Odlično se prilagodio jer su tu česte i obilne pa-davine dinara, pa je stoga i veoma bujna inflacija. Markantnog Uličnog Dilera posebno mnogo ima na me-stima gde ima Kesa (Gotovinae), relativno retke biljke sa novčanicama umesto listova.

    Markantni Ulični Diler je po prirodi samac, ali ponekad može-
    mo videti i po nekoliko primerak najednom mestu, što obavezno
    znači daje u izgledu dobar ulov. Ipak, Markantni Ulični Diler
    veoma poštuje tuđu teritoriju.

    Uglavnom ga možemo naći na ćoškovima Nacionalnog parka SRBI-
    JA, oko pijačnih pojila, ispred ušća u banke, dakle, na svim onim mestima
    gde često prolaze pripadnici dru gih vrsta. U skrovištu ga je nemo-
    guće videti, jer ga odlično krije.

    Metabolizam Markantnog Uličnog Dilera u potpunosti zavisi od
    plavičasto-zelene biljke Devize(Devizus), po kojoj je i dobio ime, a
    koja u Nacionalnom parku Srbija uspeva samo u uslovima nestabilne
    ekonomske klime. Kada zbog stabilne ekonomske klime na ulici po-
    nestane deviza, Markantnog Uličnog Dilera jednostavno nema, kao
    daje izumrla ćela vrsta. Međutim, upravo tada njegova žilavost dolazi
    do izražaja: onog trenutka kada se usled pogoršanja ekonomske klime
    naoblači toliko da ponovo počne da pada dinar, eto i Markantnog Ulič-
    nog Dilera, koji izlazi iz svog skrovišta i nastavlja da se pari.

    Markantni Ulični Diler živi radi parenja. To se kod njega zove "opa-
    renje". Ima potrebu da se opari svakog dana, pa i po nekoliko puta
    dnevno. Zanimljivo je da mu za to nije potrebna ženka, već žrtva. Sam
    proces je veoma brz i obavlja se uglavnom po tamnim ulazima i
    zatvorenim automobilima. Tek, posle samog oparenja, oplođen sa
    barem 10%, a da bi nastavio vrstu, kratko leži na parama i brzo ih, da
    bi se razmnožile, pušta na ulicu.Kad je kesa dovoljno na ulici,
    formiraju se, kao pečurke posle kiše, novi Markantni Ulični Dileri.

    Unutar vrste Markantnog Uličnog Dilera postoje i podvrste
    koje se međusobno razlikuju isključivo po mestima na kojima sačekuju svoje žrtve.
    To su:

    - Francuski Ulični Diler (Devizus

    devizus), o kome smo ovde
    uglavnom i pričali, zatim

    - Pijačni Diler (Devizus ispodtezgus),
    i na kraju

    - Državni Diler (Devizus ispredbankus).


    Zanimljivo je da se poreklo Markantnog Uličnog Dilera kao vrste vezuje za jednu vrlo komp-
    likovanu promenu političko-ekonomske klime koja se dogodila u Nacionalnom parku SRBIJA pre
    izvesnog vremena. Ta promena je izazvala degeneraciju i skoro potpuni nestanak mnogih vrsta u Nacionalnom parku SRBIJA, ali malo šta se može uporediti sa katastrofom koja se dogodila jednoj, u tom periodu otpornoj i dugovečnoj vrsti - Dinarsaurusu (Dinarsaurus
    convertibilius) ->.

    Prirodni neprijatelji Markantnog Uličnog Dilera jesu upravo Dinarsaurus, u onim retkim periodima kada je jak i stabilan i Slobodno Tržište Deviza (Libero marconi).

    Svojevremeno je Markantnom Uličnom Dileru pretila svakodnevna
    opasnost i od pripadnika vrste Mrki Ulični Pandur (Mupus murius), s ko-
    jim deli isto stanište - ulicu, i koji ga je ranije često i rado lovio, ali danas
    te opasnosti gotovo i da nema pa Markantni Ulični Diler može slobodnije i mirnije nego ikad da živi u Nacionalnom parku SRBIJA.

    Poruku je izmenio HLEBmaster, 17.05.2006 u 22:03
      Vrh

  13. #13

    Odgovor: nacionalni park srbija

    -Dinarsaurus (Dinarsaurus convertibilius)

    Posle dužeg perioda loše ekonomske klime došlo je, bukvalno preko noći, do fantastičnog razvedravanja. Sve je počelo da buja, da se razvija, da cveta. Postojali su idealni uslovi za rast i razvoj Dinarsaurusa, koji je tada bio toliko moćan daje mogao, bez po muke, da se pretvori u bilo šta - recimo u Markosaurusa (Marcosaurus germanus) ili u Dolarsaurusa (Dolar-saurus americanus) - u zavisnosti od potrebe. Ta osobina se zvala konvertibilnost, a čitav taj period smo zvali Anteozoik.

    Međutim, to nije dovoljno dugo potrajalo. Ponovo preko noći dolazi do burnih klimatsko-ekonomskih promena i dejstvom raznoraznih kata-strofičnih pojava (Ratus, Sanctius, Vugoscandicus, Dafimenticus), od kojih su se neke ciklično ponavljale, rast i razvoj Dinarsaurusa biva surovo prekinut. On gubi svoju prirodnu osobinu pretvaranja u Markosaurusa i Dolarsaurusa, sve više slabi i po stopi od desetak i više posto mesečno -počinje da izumire.

    Tada stupa na scenu Markantni Ulični Diler, koji živi od toga što, imitirajući konvertibilnost kao zakržljalu osobinu zakržljalog Dinarsaurusa, određuje u procesu svog oparenja kada će se, u kom odnosu i u šta Dinarsaurus pretvoriti, pretvarajući ga tako, iz dana u dan, u finansij-skog patuljka.

      Vrh

  14. #14

    Odgovor: nacionalni park srbija



    Mrkog Uličnog Pandura ćemo lako prepoznati: pandur je,
    mrkog je izgleda, na ulici je. Dok se većina stanovnika Nacio-
    nalnog parka SRBIJA trudi da na ulicu izađe samo kad mora, a i tada
    nakratko, Mrki Ulični Pandur je na ulici stalno i tu se snalazi kao riba u
    moru. Tu on pronalazi sebe (i sve druge), tu živi, lovi, a tu se u slu-
    čaju potrebe i umnožava u Kordon (Cordonum batinarium) ->.

    Mrki Ulični Pandur niti ima podvrste, niti mutira u bilo šta dru-
    go, čak ni kad se penzioniše. Za njega važi izreka: Jednom Murius -
    uvek Murius.Mrki Ulični Pandur je svaštojed.
    Ipak, uglavnom se ne usuđuje da lovi nekog krupnijeg Domaćeg
    Kriminalca, kao što je Teški Mafijaš (Crimos mafiosus), jer je on
    prevelik zalogaj za njega. Čak izbegava da se ustremi i na nešto sitni-
    jeg Ćelavca Običnog (Glavus obrianus). Tu i tamo skače na Švercera
    Cigareta (Torbacus tobacus) ili, rede, na Markantnog Uličnog Dilera.
    (Devizus devizus devizus), koji mu je čak i neki dalji rođak, po ulici. Pošto
    od tog ulova ne može da nahrani čak ni sujetu, to ga čini još mrkijim.

    Mrki Ulični Pandur se lako dresira za različite zadatke: da donese
    švercovanu robu, da se pritaji u žbunju i iskoči s uključenim rada-
    rom, da vidi i najsitnije prekršaje, a da istovremeno ne vidi one naj-
    krupnije itd. Dalji rođak Mrkog Uličnog Pandura je Ležeći Ulični
    Pandur (Mupus carterlupus).

    Mrki Ulični Pandur se posebno dresira da lovi pojedine primerke ili vrste. To su:

    1. Promenljivi Student (Academusmeander), koji na ulici često traži
    promene (što mu i ime kaže). Tada Mrki Ulični Pandur koristi i
    Pendrek (?)-.

    2. Zapostavljeni Građanin (Trinaestus prasus), kada se okuplja na ulici
    gladan plodova biljke Ustavna prava i slobode (Civilizatium mini mum), koji su mu neophodni da bi uopšte mogao da preživi kao vrsta.

    3. Goluždravi Penzioner (Penzos vulgaris), i to sve tri podvrste (P.
    Comunalis, P. Militaris, P. Apotecus), kome Mrki Ulični Pandur uživa da
    naplati prelazak van pešačkog prelaza kad se ovaj okupi na ulici
    povodom kašnjenja Penzijice (Myzeria).

    Pendrek (?)

    Tvrdog porekla. Nedovoljno ispitan. Ko god je prišao dovolj-
    no blizu da ga ispita, posle ga je bolela glava
    i nije mogao ničeg da se seti.

    Poruku je izmenio HLEBmaster, 21.05.2006 u 20:42
      Vrh

  15. #15

    Odgovor: nacionalni park srbija



    Sa Mrkim Uličnim Pandurom se jednostavno komunicira. On koristi samo deset rečenica. Ako ih znate, nećete imati problema u sporazumevanju sa njim.

    1. Dobro veče, vozačku, saobraćajnu.

    2. Jeste nešto popili?

    3. 'Ajde malo da duneš...

    4. Imate li nekog oružja?

    5. Otvori gepek!

    6. Je l' znate koji ste prekršaj napravili?

    7. 'Oćeš da platiš il' da pišem prijavu?

    8. Je l' mnogo 20 dinara?

    9. U kom pravcu idete ?

    10. Je l' bi' mog'o ja s vama donekle?


    Kordon (Cordonum batinarium)

    Sasvim poseban organizam, sastavljen od više Mrkih Uličnih Pandura povezanih ujedno. Na iste podražaje reaguje potpuno drugačije nego Mrki Ulični Pandur-jedinka. Iako bi se moglo očekivati da je to biće naprednije od jedinke, upravo je suprotno. Naime, Kordon je na nižem stupnju razvoja, nije u stanju da sam rasuđuje, niti je u stanju da se samoorganizu-je. Potpuno je zavisan od Komandira (Mrki Ulični Pandur sa čvarcima).

    Logično je da tako jednostavan stvor kao što je Kordon ima i jednostavnu funkciju. Ona se sastoji iz samo dva elementa - stajanje i jurišanje. Stajanje obuhvata i sprečavanje, a jurišanje podrazumeva i batinanje. Prosto k'o pasulj. Zato i funkcioniše.


    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid

      Vrh

Strana 1 od 3 123 PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Srbija
    Autor elektricna ovca u forumu Astrologija
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 25.05.2013, 10:10
  2. Dunavski park
    Autor Kitty u forumu Novi Sad
    Odgovora: 5
    Poslednja poruka: 17.03.2012, 18:18
  3. South park
    Autor HLEBmaster u forumu Televizija i ostali mediji
    Odgovora: 19
    Poslednja poruka: 13.05.2011, 12:02
  4. Nacionalni projekat Beba dolazi
    Autor makilli u forumu Roditeljski kutak
    Odgovora: 7
    Poslednja poruka: 25.06.2008, 10:05
  5. Šljivovica zvanični nacionalni brend
    Autor SQUAW u forumu Spomenar
    Odgovora: 4
    Poslednja poruka: 03.10.2007, 14:02

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •