Delegacija Vlade Srbije juče je u Moskvi potpisala sporazum sa Vladom Rusije o saradnji u oblasti naftne i gasne privrede. Naša strana prihvatila je da ruskom „Gaspromnjeftu“ proda 51 odsto Naftne industrije Srbije za 400 miliona evra, dok su se Rusi obavezali da će do 2012. godine u NIS investirati 500 miliona evra, izgraditi deo gasovoda „Južni tok“ i završiti skladište gasa u Banatskom Dvoru.
Putin: Sporazum će ojačati Srbiju
Ruski predsednik Vladimir Putin je rekao da se u Moskvi veoma raduju što su gosti iz Beograda došli „bez obzira na složen politički kalendar u Srbiji“ i da to znači da je razlog njihovog dolaska veoma važan i za Srbiju i za Rusiju. On je naveo i da Srbija postaje jedan od ključnih tranzitnih zemalja što značajno energetski jača i nju samu i evropski kontinent, naglasivši da „narod Srbije treba da zna da Srbija u Rusiji ima sigurnog druga i partnera“.
Predsednik Srbije Boris Tadić se složio sa Putinom i naglasio da je reč o strateškom partnerstvu dve zemlje. „Srbiju i Rusiju vezuju jake veze među narodima, ali i duboki ekonomski i strateški interesi“, kazao je Tadić. Premijer Srbije Vojislav Koštunica rekao je da se sporazumom uspostavlja strateška saradnja čije će blagodeti osetiti svi građani Srbije.
Direktor ruskog „Gasproma“ Aleksej Miler izjavio je da „Srbija dobija garantovano snabdevanje energentima na decenije unapred, ali i finansijsku, sirovinsku i tehnološku bazu za razvoj.“
Ministar infrastrukture Velimir Ilić, koji je potpisao sporazum, ocenio je da je to sa strateškog stanovišta dobar potez.
- Srbija će od tranzita gasa imati negde oko 200 miliona evra godišnje - rekao je Ilić.
Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić je, međutim, izjavio da potpisivanjem sporazuma, ništa neće biti do kraja rešeno. „Ono što sam ja sugerisao i predsedniku i premijeru jeste da bi trebalo da se ne dozvoli većinsko učešće ‘Gasproma’ u NIS-u“, rekao je on.
Inače, potpisani sporazum nije pretrpeo bitne izmene u odnosu na prvu verziju koja je krajem decembra stigla iz „Gasproma“. Tako je ostao predlog da se formiraju dve posebne kompanije za gradnju gasovoda i završetak skladišta, čiji će vlasnici biti „Gasprom“ i „Srbijagas“, a u kojima će srpska strana moći da ima najviše 49 odsto vlasništva. Međutim, još je neizvesno na koji način će Srbija pronaći novac za finansiranje gasovoda i skladišta. Kapacitet gasovoda ostao je najmanje 10 milijardi kubnih metara godišnje, što ga još uvek ne čini magistralnim,. Ipak, očekuje se da će u pregovorima Srbija uspeti da izdejstvuje gasovod od oko 20 milijardi kubika, što bi nam bilo značajno zbog većih tranzitnih taksi za gas. Osim carinskih i drugih olakšica Vlada Srbije je pristala na to da u naredne dve godine obezbedi zaštitu tržišta naftnih derivata koje proizvodi NIS.
Naša zemlja će morati da investira u gasovod i skladište srazmerno učešću u dve kompanijama, a s obzirom na to da se investicije procenjuju na 1,5 milijardi evra, za sada je neizvesno da li će „Srbijagas“ imati 750 miliona evra. U krugovima bliskim Vladi Srbije saznali smo da do sada uopšte nije ni razgovarano o tome na koji će se način finansirati naš udeo u gasovodu i skladištu. Ozbiljno se razmatra mogućnosti da bi umesto jednog dela investicija naš zalog moglo da bude pravo na korišćenje zemljišta gde će proći gasovod, a razgovara se i o tome da „Naftagas“, koji ima pravo na koncesije za korišćenje domaće nafte, ostane u većinskom državnom vlasništvu. Međutim, upućeni smatraju da je vrlo izvesno da ćemo za podmirenje ovih projekata morati opet da dignemo kredite.
Popović: Pregovori se nastavljaju
Ministar energetike Srbije Aleksandar Popović izjavio je da slede pregovori o detaljima energetskog sporazuma, dodajući da očekuje da će za to biti „potrebni meseci“. Nakon toga će kompletan sporazum biti dostavljen Skupštini Srbije na ratifikaciju. Popović je dodao da sporazum garantuje dovoljne količine gasa i nafte po realnim cenama i to direktno od kompanija koje ih poseduju, a ne od trgovaca, po berzanski „naduvanim cenama“.
Čankov protest
Predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak poručio je državnom rukovodstvu da je „Naftagas“ vojvođanska imovina koja nije na prodaju. On je na vrata poslovne zgrade NIS-a, oglušujući se na upozorenje obezbeđenja, ostavio poruku „Vojvođanska imovina nije na prodaju“.
Kategorički protiv nezavisnosti Kosova
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da se Rusija kategorički protivi jednostranom proglašenju nezavisnosti Kosova „jer će to imati negativne posledice po međunarodno pravo, kao i za Balkan i ceo svet“. Predsednik Srbije Boris Tadić zahvalio je na principijelnom stavu Rusije o Kosovu i dodao da Srbija nikada neće odustati od svog legalnog interesa u pokrajni. Tadić je kazao da je Srbija spremna na kompromis, ali da je dosledna da proces mora ići kroz Savet bezbednosti UN. „I to važi za sve misije koje su u domenu mirotvorstva“, dodao je Tadić. Premijer Srbije Vojislav Koštunica ocenio je da su Rusija i Srbija vodile zajedničku politiku u odbrani teritorijalnog integriteta i suvereniteta i međunarodnog prava braneći Kosovo u sastavu Srbije.
Mediji o sporazumu
Ruski dnevnik „Komersant“ navodi da Moskva, podstaknuta uspehom u oblasti nafte i gasa, namerava da i dalje „razvija uspešnu saradnju“ sa Beogradom i dodaje da ugovorima, koji idu na ruku Rusiji, Beograd u suštini plaća za podršku na međunarodnoj političkoj sceni. „Fajnenšel tajms“ je povodom potpisivanja sporazuma objavio da će Rusija dobiti svoju prvu nagradu za podršku Srbiji u njenom nastojanju da spreči jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova. Kakva god da bude cena NIS-a, „Gasprom“ će dobiti dobar posao i obezbediti kupca za svoj „Južni tok“, umesto za gas koji bi stizao gasovodom „Nabuko“, koji ima za cilj da smanji zavisnost Evropske unije od ruskog gasa, iznosi se u tekstu i dodaje da to neće zaustaviti nezavisnost Kosova, ali će otežati drugim zemljama da zvanično priznaju novu državu.
Američki stav
SAD su duboko zabrinute da bi energetski sporazumi Rusije sa Bugarskom i Srbijom mogli da pojačaju uticaj Moskve na snabdevanje Evrope energentima i da postanu sredstvo političkog pritiska, objavila je juče novinska agencija Rojters. U poverljivom dokumentu srpskih vlasti, u koji je Rojters imao uvid, navodi se da je Vašington razmatrao mogućnost da diplomatskim kanalima izrazi zabrinutost zbog sporazuma o energetskoj saradnji. Međutim, predstavnik američkog Stejt departmenta juče je izjavio da SAD nemaju ništa protiv rusko-srpskog sporazuma i da su te dve zemlje „slobodne“ da potpišu takav sporazum.
Blic