FRANJEVAČKI SAMOSTAN U BAČU
’’Комплекс фрањевачког самостана са црквом и конаком у Бачу, недалеко од Бачке Паланке, основан је половином XII века, а у првој половини XIV преузимају га калуђери фрањевачког реда. Различите грађевинске фазе утицале су на губитак чистоће стилских обележја ове архитектонске целине која је више пута страдала, а темељно је обновљена 1734/45. У барокној концепцији простора, најстарији део комплекса чини романска апсида цркве, изведена од опеке и тесаника, уз коју се налази масиван звоник. Брод цркве засведен је крстастим сводовима. Западни травеј са хором дозидан је касније, док ниша на јужном зиду потиче из турског периода. Фрагменти архитектонске пластике на фасадама указују на утицаје позне готике. На јужном зиду наоса, у лучном пољу испред олтарског простора, откривена су два фрагмента готског живописа. На једном су приказане две главе, а на другом попрсје мушке фигуре са круном, коју обавијају орнаменти са мотивом винове лозе. У манастирској трпезарији је зидна слика Тајна вечера, барокни рад из 1737. Поред италокритске иконе Богородице типа Умиленија, рад мајстора Диме (1683), манастир поседује рукописне и штампане књиге из XVII и XVIII века, тзв. Biblioteca slavica (croatica). Почев од 1955/57. осим текућег одржавања обављени су и мањи конзерваторски и грађевински радови на обнови конака и обради фресака. ’’ ('Споменичко наслеђе Србије' - Завод за заштиту споменика културе РС)
Самостан је културнo добрo од изузетног значаја.
Na levoj slici je glavni oltar.
Na desnoj slici je mirhab iz vremena kada je samostanska crkva bila pretvorena u 'sultaniju' - džamiju iz vremena Sulejmana Veličanstvenenog.
''Mihrab podseća na osmansku vladavinu
Između dramatičnih događaja, strašnih i tužnih, povest samostana beleži sjajne uspone i srećne trenutke, poput odlaska Turaka 1688, posle kojih bosanski franjevci ulaze u samostan i on počinje život koji traje do danas, a imena gvardijana se beleže ispod zamućenog stakla. Na osvajače iz Male Azije i vreme kad je Bač imao džamiju podseća mihrab, polukružno udubljenje u zidu okrenuto Ćabi, koje su fratri sačuvali.'' (Blic online - Momčilo Petrović - 2011.)
Pater Josip Špehar pokazao nam je samostan odeven u radnu odeću jer smo ga prekinuli u obavljanju uobičajenih poslova.
U februaru 2011. ''konzervatori pokrajinskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture ...Skidajući malter sa zida .., majstori su naišli na očuvanu fresku koja prikazuje mrtvog Hrista. Telo Sina Gospodnjeg nakrivljeno je na levu stranu, a vidi se još i deo krsta i monogram ICXC. Bogorodica je u tamnocrvenoj odeći, a lice joj je delom oštećeno i pod slojem maltera.
...Na osnovu položaja figura i boja, stručnjaci su bez dvoumljenja izjavili da je reč o delu vizantijskog porekla, nastalom od polovine XIII do polovine XIV veka. Tim stilom slikana su raspeća duž cele jadranske obale..'' (Blic online - Momčilo Petrović - 2011.)
''Na zidu zvonika, nakon rušenja kasnije dodatog zida dr Slavica Vujović iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika otkrila je fragment freske koji predstavlja raspeće: umirućeg Hrista na krstu i uplakanu majku Božiju - "Madona doloroza".
- To je veoma lep spoj istočne i zapadne umetnosti. Motiv i razmeravanje su vizantijskog stila, a priprema i tehnika pripadaju zapadnom. Reč je o divnom, retkom nalazu, koji u narednom periodu treba detaljnije proučavati i protumačiti, ističe Vujovićeva...'' (“Novosti” Savo POPOVIĆ - jul 2013)
Ikona je prvobitno bila u luku sa prethodne slike, a kada je skinuta radi restauracije, otkrivni su ostaci freske.
Na levoj slici je ikona Radosne Gospe, a na desnoj su bočna vrata koja iz konaka vode u crkvu sa grbom franjevačkog reda.
''Čudotvornu ikonu Bogorodice Radosne Gospe koju je 1684. godine naslikao Dima, a fra Jure Bačvanin joj godinu dana kasnije darovao zlatnu krunu.''
Ulaz u trpezariju
Trpezarija
U pročelju je sada foto-kopija freske - kompilacijua "Tajne večere" u samostanskoj trpezariji - barokni rad iz 1737. godine, više puta restauriran, koji se i sada nazi na restauraciji i Pokrajinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture.
Na zidovima trpezarije su ikone iz XVIII veka.
Kancelarija - uprava
’’Franjevački samostan sa crkvom Uznesenja Marijinog vredno je i retko kulturno nasleđe, zbog čega je kategorisano najvišim stepenom - od izuzetnog značaja za Republiku Srbiju. Njegovu posebnu vrednost čine dugo i neprekidno trajanje, višeslojnost i preplitanje stilova gradnje i važnost koje ovo sakralno nasleđe imalo za stanovnike Bača i okolnog prostora.
Nedaleko od tvrđave, u centru Bača nalazi se Franjevački samostan kome su temelje postavili pripadnici viteško – monaškog reda Vitezovi Svetog Groba Jerusalimskog , koji su se borili u krstaškim ratovima još u 12. veku 1169 god. Kada je ukinut ovaj viteško- monaški red samostan pripada kaluđerima franjevcima mađarske nacionalnosti 1300 god. Jedini dokaz da su ovde boravili templari su zvonik i apsida, dok drugih ostataka templarskih gradjevina nema. Samostanska crkva je izgrađena u kasnoromaničkom i ranogotičkom stilu. Kasnije, u svojim osvajačkim pohodima Turci su ga delimično porušili , a toranj pretvorili u minaret. Turska uprava je Bač uključila u Budimski pašaluk, a grad je bio sedište Bačke nahije kojoj je pripadalo čak 70 sela.
U ratovima koji su se vodili do kraja 17. veka na bačkim prostorima, samostan je u viče navrata rušen i paljen, doziđivan i obnavljan pa otuda i arhitektonsko šarenilo samostanske crkve.Vidljivi su tragovi romanike, kao i kasnijih gotskih prepravki i baroknog dograđivanja. U samostanu se čuva Italokritska ikona slikara Dime rađena 1687. godine i slika „tajne večere“ u baroknom stilu iz 1737.Najstariji i stilski najzanimljiviji delovi su prostrana romanska apsida-svetilište i ostaci gotskih fresaka iz 15.veka, kao i masivni smostanski zvonik na osnovama iz 12.veka, koji daju upečatljivo obeležje ovom zdanju.
Za vreme krstaških ratova u okviru današnjeg Franjevačkog samostana bila je ustanovljena bolnica za koju se pretpostavlja da je bila prva u ovom delu Evrope.’’ (TO Bač)
''U prizemlju se nalaze zajedničke prostorije – perionica, kuhinja, pivnica ... povezane unutrašnjim hodnikom, a na spratu se iz hodnika ulazi u brojne sobe. Tu je i biblioteka, sa knjigama i rukopisima još iz 15. veka....'' (Blic)
Iz unutrašnjosti zvonika.
''Na putu je krstašima koji ognjem i mačem oslobađaju, gube i brane Hristov grob i sve gradove između Evrope i Jerusalima. Vitezovi iz reda Kanonika svetog Groba jerusalimskog, 1169. godine će na temeljima stare katedrale podići samostan i crkvu čiji će zvonik, očuvan do današnjih dana, dominirati ravnicom.
Bač je grad na raskrsnici puteva: tek što krstaši zaminu svojim poslom i poslanjem, takoreći odmah, sedam decenija kasnije, Mongoli u naletu s istoka spaliće novo samostansko zdanje, pa opet obnova... Istorija samostana u Baču neprestana je smena razaranja i uzdizanja: Turci od samostana prave džamiju, i sa zvonika se ezanima oglašava mujezin... kuga hara a jedina dva preživela fratra tri godine ne izlaze iz samostana...
Dunav se izliva i u crkvi se urušavaju pod i oltari... 17. avgusta 1782. tri oblaka skakavaca iz Afrike opustošila su polja i donela glad koja traje do proleća... komunisti oduzimaju posede samostanu, pa ovaj ostaje bez prihoda... a poslednja nedaća je skorašnja regulacija i nivelacija bačkog trga posle kojih samostan ostaje ispod nivoa ulice, u rupi, bez drenaže koja bi kiše odvela od temelja...'' (Blic online - Momčilo Petrović - 2011.)
Fra Josipa Špehar objavio je 2012. knjigu „Franjevački samostan Bač“ u kojoj, pored ostalog, ukazuje na nejednak tretman prilikom obezbedjivanja sredstava za obnovu kulturnih dobara, pa samostan nije dobio zasluženu pažnju.
''„Franjevački samostan i Bačka tvrđava bile su dominantne točke Bača u vrijeme kada je bio u naponu svojega gospodarskog, kulturnog i duhovnog procvata. O samostanu, kao građevini i instituciji, govore dokumenti još iz XII. stoljeća, no, njegovo nasljeđe je, kako je naš današnji domaćin napisao, a danas će vam o tome i govoriti, znatno starije. Skupa s Manastirom Bođani, Franjevački je samostan odabran među 26 lokaliteta predviđenih za financiranje rehabilitacije u okviru projekta Integralne obnove kulturnog nasljeđa jugoistočne Europe. Tim činom ovi jedinstveni spomenici kulture s područja Vojvodine uvedeni su u Svjetsku kulturnu baštinu", rekao je među ostalim Andrašić i svojom pjesmom „Pisma praotaca" završio kratak uvod u izlaganje fra Josipa Špehara'' na promociji pomenute knjige. (sa sajta Zavoda za kulturu vojvodjanskih Hrvata)
Na apsidi se vidi koliko je samostan 'utonuo' - gotski prozori su inače na znatno većoj visini.