PRIRODA:
Geoloski sastav terena je dosta uniforman. Diluvijalna terasa izgradjena je od akvatickih lesova (barski i pretalozeni), a aluvijalna ravan izgradjena je od peskova i gline. To su ujedno i dve jedine geomorfoloske celine na ovom podrucju.
Diluvijalna terasa zauzima najveci deo hektara. Najveci delovi ove povrsine imaju visinu od 78 do 79 m. Vecu visinu imaju samo neke humke malih povrsina ali i one dostizu tek koji metar vise. Najvisa je ona u potesu Velika utrina istocno od sela. Visoka je 83 m, a okruzuje je najnizi deo terase visok od 76 do 77 m. Na citavoj povrsini terase su tragovi starih, prelesnihrecnih korita. U blizini sela oni su jasniji. Tu se nalaze dva najveca stara meandra. Uz selo je dolina Jer (ili Veliki Jer), a nesto istocnije je duga dolina ciji se severni deo zove Velika, a juzni deo Mala slatina. Granicu terase prema aluvijalnoj ravni cine pregibi visoki oko 3m.
Na zapadnoj periferiji hatara malu povrsinu zauzima aluvijalna ravan Tamisa. Ovde ona ima visinu od 73 m i nema izrazitih mikrooblika reljefa. Jedini stari meandar koji se protezao uz terasu severno od sela najvecim delom je zasut.
Najveci hidroloski objekat u hataru je reka Tamis. U njegovoj blizini je nekoliko malih plitkih jezera, ostataka mrtvaja i jamura u kojima voda oscilira saglasno sa nivoom reke.Bare na diluvijalnoj terasi isusene su prokopavanjem kanalakoji su usmereni ka crpnoj stanici u Glogonju.
Najveci deo hatara pokriva karbonatni cernozem, a na istocnoj periferiji cernozem sa znacima oglejavanja u lesu. Plitke fosilne doline u istocnojm delu hatara su pod karbonatnim livadskim crnicama, a dolina Jer istocno od sela je pod solonjecom soloncakastim. Na aluvijalnoj ravni formirana su aluvijalna ilovasta zemljista.Ova zemljista pokrivaju i zapadnu periferiju diluvijalne terase i na njima je izgradjeno selo.
Samonikla vegetacija ocuvana je na malim povrsinama. Sume vrbe i topole su ocuvane uz korito Tamisa, a pasnjacke trave u depresijama starih mrtvaja na diluvijalnoj terasi Na aluvijalnoj ravni pasnjake na sve vecim povrsinama zamenjuju plantazne topole tako da je od 1988. do 1992. godine povrsina pod sumama popvecana sa 57 na 247 ha. a srazmerno tome smanjile su se povrsine pod pasnjacima.
PRIVREDA:
U Sefkerinu je osnovna privredna grana poljoprivreda. Njenu materijalnu bazu cine prostrane obradive povrsine (3.042 ha oranica, 6 ha vocnjaka, 3 ha vinograda, 74 ha livada ) koje zauzimaju 82,7% i 79 ha pasnjaka koji zauzimaju 2,1% povrsine hatara (podaci za 1992. godinu).
Od drugih privrednih objekata u Sefkerinu je magacin Poljoprivrednog kombinata, banka, desetak prodavnicaprehrambenih proizvoda, poljoprivredna apoteka, nekoliko kafana i kioska.