Земун
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 92

Tema: Земун

Hybrid View

Prethodna poruka Prethodna poruka   Sledeća poruka Sledeća poruka
  1. #1

    14 Земун

    На овој теми можемо писати о Земуну... Мом родном граду.

    Их бре, па како да га не волем кад је тако леп, има онај кеј, Гардош... Дунав.

    Земунци и љубитељи те красне и прекрасне вароши, огласите се!
    Poruku je izmenio simke, 23.03.2008 u 21:43 Razlog: slika
    лицем ка ветру
    с ветром уз лице

  2. #2

    Odgovor: Срем до Земуна...

    Volem Zemun i volem stare kuce Batajnice...
    Zao mi je sto se toliko ruse bez ikakvog obzira prema tradiciji...

    A turisti nikada nam nece doci da gledaju beton i neukusnu ornamentiku betonskih lavova, konja i stubova...
    Gospodine, vase dete se plazi na mene!

  3. #3

    Odgovor: Земун

    Ова зимска фотографија ми делује као да је твојих руку дело.

    Могао би да нам испричаш неке занимљивости из Земуна. Неке старе приче, анегдоте и остале згоде везане за град и његове становнике.

  4. #4

    Odgovor: Земун

    Moj rodni grad
    Jos u mladje kameno doba(neolit) ljudi su koristili pogodan polozaj i na lesnoj uzvisici i njenoj padini pored Dunava su osnovali naselje koje se za vreme Kelta i Rimljana nazivao Taurunum.Podelom Rimske imperije (395 god p.n.e.) Taurunum je pripao Zapadnom,a posle nekoliko decenija Istocnom carstvu(Vizantiji).U vreme Seobe naroda njime su vladali Huni,Ostrogoti,Heruli,Gepidi i Avari.U tom periodu se u Panoniji i Balkanu nastanjuju i Sloveni.Posle kratke vladavine Franka (IX vek) naselje Zemun (slovenski naziv) nalazilo se u sastavu Bugarske i drzave cara Samuila i Vizantije koja je obnavljala svoju vlast.Od kraja XI veka kroz Zemun su prolazili ucesnici prvog,drugog i treceg krstaskog rata.
    U XII veku Zemun je imao znacajno mesto u odnosima Vizantije i Ugarske,koje su se borile sa susednim Beogradom u prevlasti Srema.Zemun je ostao u Ugarskoj vlasti i jedno vreme je bio u posedu srpskog despota Djurdja Brankovica,ugarskog vazala.Turci su 1521. god. zauzeli Zemun i bio je njihov sve do 1717. kada je usao u sastav Austrije.
    U XIX vek Zemun ulazi kao uredjeno naselje.Godine 1871. postaje slobodni grad.Izgradnjom zeleznicke pruge(1883) povezan je sa Budimpestom i Orijentom.Veza je povecala promet i ozivela privredu u gradu.Javljaju se i prve fabrike.
    Srpska vojska 1918. je usla u Zemun i grad je usao u sastav Srbije.Kasnije je 1934. pripojen gradu Beogradu kao Opstina.
    Opstina Zemun se prostire na oko 44 000 km2 na kojoj je zivi oko 200 000 stanovnika.





    Osnovana je 23. septembra 1858.godine, kao tek treća gimnazija u Srbiji, posle gimnazija u Sremskim Karlovcima (1792.) i Novom Sadu (1810.). Prve godine rada imala je 21 učenika u samo jednom razredu. U to vreme Zemun je pripadao Austro-Ugrarskom carstvu, tako da je zvanični jezik škole bio nemački. Od 1872.godine Zemunska gimnazija ima sva četiri razreda.

    Tokom Prvog svetskog rata Zemunska gimnazija je imala problema sa normalnim radom. To je potrajalo do 1925. kada je rad škole doveden u red. Te godine je Zemunska gimnazija po prvi put otvorena i za devojke.

    Gimnazija kakvu je danas znamo radi od 1958.godine i nastala je spajanjem dve manje škole koje su formirane 1946.godine. Svoju 150. godišnjicu gimnazija će proslaviti 2008.godine.
    Poruku je izmenio Neuhvatljiva_, 25.12.2007 u 22:08

  5. #5
    Snimak nacinjen sa ivice Kalvarije prikazuje idilicni ambijent-pokriven snegom, tih i miran, u daljini se vidi grad nad kojim dominira milenijumska kula na Gardosu.Uz Gardos i Cukovac, Kalvarija je trece uzvisenje koje se dize oko starog jezgra Zemuna.Naziv, inace cest za odredjene lokacije u mnogim gradovima, Kalvarija je dobila po katolickom "kruznom putu" koji je tu stajao od kraja XVIII veka do posle drugog svetskog rata.

    U medjuratnom periodu na Kalvariji je bilo dosta vinograda, vila i letnjikovaca bogatijih Zemunaca, jer je ovaj deo grada smatran krajnjom periferijom. Tek posle drugog svetskog rata plato Kalvarije se gusto urbanizuje i ulazi potpuno u sklop Zemuna koji se sve brze siri.





    Ovo je kraj koji posebno volim


    Kula na Gardošu

    Jedan od najvažnijih simbola Zemuna, Milenijumska kula na Gardošu, duže od jednog veka dominira na brdu iznad grada. Podigli su je Mađari avgusta 1896. godine, želeći da time obeleže hiljadugodišnjicu dolaska na prostore nekadašnjeg Panonskog mora. Izgrađeno je pet identičnih kula - jedna u Budimpešti i četiri u gradovima koji su bili na krajnjim granicama tadašnjeg mađarskog kraljevstva. Tako je i Zemun, kao najjužnija tačka zemlje, dobio svoju kulu.

    Kula je posvećena Janošu Hunjadiju, velikom mađarskom junaku iz rata sa Turcima, koga je srpska pesma opevala kao Sibinjanina Janka. Zanimljivo je da je Hunjadi i umro u srednjovekovnoj tvrđavi na Gardošu, ali 440 godina pre zidanja milenijumske kule.

    Preuzeto sa neta


    Svaki deo Zemuna je priča za sebe, istorijski vredna i zanimljiva. Ipak, većina Zemunaca će svoje goste najpre odvesti na obalu Dunava, gde rekoše da sve počinje i sve se završava. Generacije i generacije starosedelaca živele su kraj obale velike reke, bavile se ribarenjem, brodarenjem ili trgovinom. Kraj njega su se rađali, na njemu živeli i pored njega umirali. I danas, kada se malo drugačije živi, Dunav ima posebno mesto u srcu svakog Zemunca. Dovoljno je možda prošetati uveče stazom koja od "Šarana" vodi ka klubu "Radecki", zastati kraj neke od kafana i čuti o čemu se i danas najviše i najlepše peva...

    Posebnu draž zemunske obale upravo i čine te doskorašnje prizemljuše, pretvorene u neobične restorane i kafiće. Međusobno se toliko razlikuju, da će svaki gost, bez obzira na potrebe, želje ili navike, ubrzo naći svoje mesto i svoju kafanu. Većina lokala je odavno deo zemunskih legendi, a brojne anegdote i dogodovštine se prenose s kolena na koleno. Tako se, recimo, o Piletu, korpulentnom vlasniku restorana "Galeb", čiji nadimak nikako ne odgovara činjeničnom stanju od 150 kilograma žive vage, i danas priča kao najljubaznijem zemunskom domaćinu, koji će vas usrdno dočekati i prvu turu, po pravilu, častiti. A, onda će do zore, za vašim stolom i na vaš račun, "popiti Boga" prisećajući se brojnih zemunskih junaka, čija su imena odavno ostala bez prezimena. I naravno, niko se zbog toga neće ljutiti. Naprotiv. Mnogi će požuriti da opet dođu i ponovo nešto saznaju...

    Preuzeto sa neta
    Poruku je izmenio simke, 25.12.2007 u 22:31 Razlog: Spajanje poruka

  6. #6

    02 Odgovor: Земун

    Ratno ostrvo







    Carigradskom konvencijom,2. marta 1741. godine regulisano je pitanje dunavskih i savskih ada.
    Veliko ratno ostrvo podeljeno je na dva dela s tim sto je granicna crta povucena sredinom ostrva po sirini.
    Turskoj je pripala polovina ostrva prema Beogradu a Austriji ona prema Zemunu i Banatu.
    Iako je bilo predvidjeno da na adi ne sme boraviti vojska,da ne sme biti tvrdih objekata da se mora poseci vrbak,uz jos mnogo drugih ogranicenja,ni jedna strana to nije mnogo postovala.
    Jos pre izbijanja rata 1788.godine Zemunci obradjuju plodne povrsine ade, a ribari imaju tu kolibe u koje se sklanjaju za vreme oluje.
    U vreme prvog srpskog ustanka,decembra 1806.godine i januara 1807. godine Karadjordjeve tobdzije sa ade tuku Beograd uz precutnu saglasnost zemunskog vojnog komandanta.
    Kroz ceo XIX vek prostor Velikog ratnog ostrva ima uglavnom poljoprivrednu namenu.

    Medjutim, po okoncanju prvog svetskog rata uredjena je plaza koja vrlo brzo dobija epitet jedne od najlepsih recnih plaza Evrope uz bok nesto ranije uredjenom beckom Genzenhojfelu.
    Plaza svoje zlatno doba dozivljava u deceniji pred pocetak drugog svetskog rata.Dobro uredjena i svakodnevno detaljno ciscena,snabdevena svim potrebnim objektima bila je nadaleko cuvena,mesto na kome su i Beogradjani zavideli svojim susedima.
    Dugo posle rata popularni Lido se ne koristi, a planeri cak donose odluku da se ostrvo izbagerise za potrebe izgradnje Novog Beograda 1948.godine.
    To bi im i poslo za rukom da Dunav nije poceo da nanosi daleko vise peska no sto bageri mogu da odvade pa se najzad od zamisli i odustalo.
    Ubrzo zatim plaza na adi postaje najomiljenije mesto Zemunaca po letnjim vrucinama..



    ( preuzeto sa neta )
    Poruku je izmenio Goga, 25.12.2007 u 22:35 Razlog: izvor...
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  7. #7

    Odgovor: Земун

    Jao kad se setim koliko sam leta provela na Lidu...Podseti me na onu scenu iz filma ''Varljivo leto'' kad porodica ode na plazu ...tako smo i mi (samo što tata nije pio vino) : ćebence, rostilj, dečurlija, komšije i ostajemo dok nas sunčanica ne udari ...

  8. #8

    Odgovor: Земун

    Zemun je lep zimi!
    Poruku je izmenio simke, 25.12.2007 u 22:34

  9. #9

    Odgovor: Земун

    Citat Neuhvatljiva_ kaže: Pogledaj poruku
    Opstina Zemun se prostire na oko 44 000 km2 na kojoj je zivi oko 200 000 stanovnika.

    Oko 50% teritorije Srbije
    Prostire se na 154km2, da ispravimo ovu nenamernu gresku...

    I evo rzaglednica iz nekadasnjeg Zemuna:
    Poruku je izmenio ToshinBunar, 09.05.2008 u 15:00

  10. #10

    Odgovor: Земун

    мало да освежимо ову тему са две сличице од предходног викенда и излета на лидо...


    лицем ка ветру
    с ветром уз лице

  11. #11

  12. #12

    Odgovor: Земун

    Nisam Zemunka, ni Beogradjanka, čak i ne živim u Zemunu, ali mu pripadam, prolazim kroz Zemun na posao, dolazim u kupovinu, šetam kejom pored Dunava. Zemun zaista ima dušu, nešto posebno u odnosu na Beograd.
    Spojen je sa Novim Beogradom, pa time i sa gradom, ali se oseća drugačija atmosvera. Ja sam iz Šumadije, to sam poreklo uhvatila za samo sto metara, toliko sam daleko og Z. Morave koja je granica.
    Vazno je da zavoliš ljude i mesto u kome živiš.
    "Ljepota nije u licu; ljepota je svjetlost u srcu."

Slične teme

  1. Омиљени позоришни глумци
    Autor broj310 u forumu Film i pozorište
    Odgovora: 7
    Poslednja poruka: 23.08.2013, 08:39
  2. Најлепше село у Срему
    Autor broj310 u forumu Srem
    Odgovora: 80
    Poslednja poruka: 29.01.2013, 20:43
  3. Докази о времену
    Autor broj310 u forumu Filozofija
    Odgovora: 149
    Poslednja poruka: 08.06.2011, 13:25
  4. Ми смо деца комунизма...
    Autor yossarian u forumu Spomenar
    Odgovora: 60
    Poslednja poruka: 01.11.2009, 22:07
  5. Odgovora: 33
    Poslednja poruka: 08.10.2007, 12:34

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •