Земун
Strana 1 od 7 123 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 92

Tema: Земун

  1. #1

    14 Земун

    На овој теми можемо писати о Земуну... Мом родном граду.

    Их бре, па како да га не волем кад је тако леп, има онај кеј, Гардош... Дунав.

    Земунци и љубитељи те красне и прекрасне вароши, огласите се!
    Poruku je izmenio simke, 23.03.2008 u 21:43 Razlog: slika
    лицем ка ветру
    с ветром уз лице

  2. #2

    Odgovor: Срем до Земуна...

    Volem Zemun i volem stare kuce Batajnice...
    Zao mi je sto se toliko ruse bez ikakvog obzira prema tradiciji...

    A turisti nikada nam nece doci da gledaju beton i neukusnu ornamentiku betonskih lavova, konja i stubova...
    Gospodine, vase dete se plazi na mene!

  3. #3

    Odgovor: Земун

    Ова зимска фотографија ми делује као да је твојих руку дело.

    Могао би да нам испричаш неке занимљивости из Земуна. Неке старе приче, анегдоте и остале згоде везане за град и његове становнике.

  4. #4

    Odgovor: Земун

    Moj rodni grad
    Jos u mladje kameno doba(neolit) ljudi su koristili pogodan polozaj i na lesnoj uzvisici i njenoj padini pored Dunava su osnovali naselje koje se za vreme Kelta i Rimljana nazivao Taurunum.Podelom Rimske imperije (395 god p.n.e.) Taurunum je pripao Zapadnom,a posle nekoliko decenija Istocnom carstvu(Vizantiji).U vreme Seobe naroda njime su vladali Huni,Ostrogoti,Heruli,Gepidi i Avari.U tom periodu se u Panoniji i Balkanu nastanjuju i Sloveni.Posle kratke vladavine Franka (IX vek) naselje Zemun (slovenski naziv) nalazilo se u sastavu Bugarske i drzave cara Samuila i Vizantije koja je obnavljala svoju vlast.Od kraja XI veka kroz Zemun su prolazili ucesnici prvog,drugog i treceg krstaskog rata.
    U XII veku Zemun je imao znacajno mesto u odnosima Vizantije i Ugarske,koje su se borile sa susednim Beogradom u prevlasti Srema.Zemun je ostao u Ugarskoj vlasti i jedno vreme je bio u posedu srpskog despota Djurdja Brankovica,ugarskog vazala.Turci su 1521. god. zauzeli Zemun i bio je njihov sve do 1717. kada je usao u sastav Austrije.
    U XIX vek Zemun ulazi kao uredjeno naselje.Godine 1871. postaje slobodni grad.Izgradnjom zeleznicke pruge(1883) povezan je sa Budimpestom i Orijentom.Veza je povecala promet i ozivela privredu u gradu.Javljaju se i prve fabrike.
    Srpska vojska 1918. je usla u Zemun i grad je usao u sastav Srbije.Kasnije je 1934. pripojen gradu Beogradu kao Opstina.
    Opstina Zemun se prostire na oko 44 000 km2 na kojoj je zivi oko 200 000 stanovnika.





    Osnovana je 23. septembra 1858.godine, kao tek treća gimnazija u Srbiji, posle gimnazija u Sremskim Karlovcima (1792.) i Novom Sadu (1810.). Prve godine rada imala je 21 učenika u samo jednom razredu. U to vreme Zemun je pripadao Austro-Ugrarskom carstvu, tako da je zvanični jezik škole bio nemački. Od 1872.godine Zemunska gimnazija ima sva četiri razreda.

    Tokom Prvog svetskog rata Zemunska gimnazija je imala problema sa normalnim radom. To je potrajalo do 1925. kada je rad škole doveden u red. Te godine je Zemunska gimnazija po prvi put otvorena i za devojke.

    Gimnazija kakvu je danas znamo radi od 1958.godine i nastala je spajanjem dve manje škole koje su formirane 1946.godine. Svoju 150. godišnjicu gimnazija će proslaviti 2008.godine.
    Poruku je izmenio Neuhvatljiva_, 25.12.2007 u 22:08

  5. #5
    Snimak nacinjen sa ivice Kalvarije prikazuje idilicni ambijent-pokriven snegom, tih i miran, u daljini se vidi grad nad kojim dominira milenijumska kula na Gardosu.Uz Gardos i Cukovac, Kalvarija je trece uzvisenje koje se dize oko starog jezgra Zemuna.Naziv, inace cest za odredjene lokacije u mnogim gradovima, Kalvarija je dobila po katolickom "kruznom putu" koji je tu stajao od kraja XVIII veka do posle drugog svetskog rata.

    U medjuratnom periodu na Kalvariji je bilo dosta vinograda, vila i letnjikovaca bogatijih Zemunaca, jer je ovaj deo grada smatran krajnjom periferijom. Tek posle drugog svetskog rata plato Kalvarije se gusto urbanizuje i ulazi potpuno u sklop Zemuna koji se sve brze siri.





    Ovo je kraj koji posebno volim


    Kula na Gardošu

    Jedan od najvažnijih simbola Zemuna, Milenijumska kula na Gardošu, duže od jednog veka dominira na brdu iznad grada. Podigli su je Mađari avgusta 1896. godine, želeći da time obeleže hiljadugodišnjicu dolaska na prostore nekadašnjeg Panonskog mora. Izgrađeno je pet identičnih kula - jedna u Budimpešti i četiri u gradovima koji su bili na krajnjim granicama tadašnjeg mađarskog kraljevstva. Tako je i Zemun, kao najjužnija tačka zemlje, dobio svoju kulu.

    Kula je posvećena Janošu Hunjadiju, velikom mađarskom junaku iz rata sa Turcima, koga je srpska pesma opevala kao Sibinjanina Janka. Zanimljivo je da je Hunjadi i umro u srednjovekovnoj tvrđavi na Gardošu, ali 440 godina pre zidanja milenijumske kule.

    Preuzeto sa neta


    Svaki deo Zemuna je priča za sebe, istorijski vredna i zanimljiva. Ipak, većina Zemunaca će svoje goste najpre odvesti na obalu Dunava, gde rekoše da sve počinje i sve se završava. Generacije i generacije starosedelaca živele su kraj obale velike reke, bavile se ribarenjem, brodarenjem ili trgovinom. Kraj njega su se rađali, na njemu živeli i pored njega umirali. I danas, kada se malo drugačije živi, Dunav ima posebno mesto u srcu svakog Zemunca. Dovoljno je možda prošetati uveče stazom koja od "Šarana" vodi ka klubu "Radecki", zastati kraj neke od kafana i čuti o čemu se i danas najviše i najlepše peva...

    Posebnu draž zemunske obale upravo i čine te doskorašnje prizemljuše, pretvorene u neobične restorane i kafiće. Međusobno se toliko razlikuju, da će svaki gost, bez obzira na potrebe, želje ili navike, ubrzo naći svoje mesto i svoju kafanu. Većina lokala je odavno deo zemunskih legendi, a brojne anegdote i dogodovštine se prenose s kolena na koleno. Tako se, recimo, o Piletu, korpulentnom vlasniku restorana "Galeb", čiji nadimak nikako ne odgovara činjeničnom stanju od 150 kilograma žive vage, i danas priča kao najljubaznijem zemunskom domaćinu, koji će vas usrdno dočekati i prvu turu, po pravilu, častiti. A, onda će do zore, za vašim stolom i na vaš račun, "popiti Boga" prisećajući se brojnih zemunskih junaka, čija su imena odavno ostala bez prezimena. I naravno, niko se zbog toga neće ljutiti. Naprotiv. Mnogi će požuriti da opet dođu i ponovo nešto saznaju...

    Preuzeto sa neta
    Poruku je izmenio simke, 25.12.2007 u 22:31 Razlog: Spajanje poruka

  6. #6

  7. #7

    02 Odgovor: Земун

    Ratno ostrvo







    Carigradskom konvencijom,2. marta 1741. godine regulisano je pitanje dunavskih i savskih ada.
    Veliko ratno ostrvo podeljeno je na dva dela s tim sto je granicna crta povucena sredinom ostrva po sirini.
    Turskoj je pripala polovina ostrva prema Beogradu a Austriji ona prema Zemunu i Banatu.
    Iako je bilo predvidjeno da na adi ne sme boraviti vojska,da ne sme biti tvrdih objekata da se mora poseci vrbak,uz jos mnogo drugih ogranicenja,ni jedna strana to nije mnogo postovala.
    Jos pre izbijanja rata 1788.godine Zemunci obradjuju plodne povrsine ade, a ribari imaju tu kolibe u koje se sklanjaju za vreme oluje.
    U vreme prvog srpskog ustanka,decembra 1806.godine i januara 1807. godine Karadjordjeve tobdzije sa ade tuku Beograd uz precutnu saglasnost zemunskog vojnog komandanta.
    Kroz ceo XIX vek prostor Velikog ratnog ostrva ima uglavnom poljoprivrednu namenu.

    Medjutim, po okoncanju prvog svetskog rata uredjena je plaza koja vrlo brzo dobija epitet jedne od najlepsih recnih plaza Evrope uz bok nesto ranije uredjenom beckom Genzenhojfelu.
    Plaza svoje zlatno doba dozivljava u deceniji pred pocetak drugog svetskog rata.Dobro uredjena i svakodnevno detaljno ciscena,snabdevena svim potrebnim objektima bila je nadaleko cuvena,mesto na kome su i Beogradjani zavideli svojim susedima.
    Dugo posle rata popularni Lido se ne koristi, a planeri cak donose odluku da se ostrvo izbagerise za potrebe izgradnje Novog Beograda 1948.godine.
    To bi im i poslo za rukom da Dunav nije poceo da nanosi daleko vise peska no sto bageri mogu da odvade pa se najzad od zamisli i odustalo.
    Ubrzo zatim plaza na adi postaje najomiljenije mesto Zemunaca po letnjim vrucinama..



    ( preuzeto sa neta )
    Poruku je izmenio Goga, 25.12.2007 u 22:35 Razlog: izvor...
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  8. #8

    Odgovor: Земун

    Jao kad se setim koliko sam leta provela na Lidu...Podseti me na onu scenu iz filma ''Varljivo leto'' kad porodica ode na plazu ...tako smo i mi (samo što tata nije pio vino) : ćebence, rostilj, dečurlija, komšije i ostajemo dok nas sunčanica ne udari ...

  9. #9

    Odgovor: Земун

    Zemun je lep zimi!
    Poruku je izmenio simke, 25.12.2007 u 22:34

  10. #10

    Odgovor: Земун

    Citat broj310 kaže: Pogledaj poruku
    На овој теми можемо писати о Земуну... Мом родном граду.

    Их бре, па како да га не волем кад је тако леп, има онај кеј, Гардош... Дунав.

    Земунци и љубитељи те красне и прекрасне вароши, огласите се!
    Hejjjj, hejjj, hejjjj,

    o mom gradu pričaš, gradu unutar grada, jedinstvenoj tvorevini geografskoj i demografskoj. Posebno mi sada teško, mojim strendžerima da objasnim da je to moj grad, ali nije grad, pošto je u gradu, ali ipak jeste grad, jer je grad. Volim ga opasno i uvek ću ga voleti. Ljubavi najlepše ostale uz Dunav tamo negde iza Gardoša, u kafiću ispod Gardoša a iznad Dunava, negde u vazduhu... Kej, jedan stari šlep alaski tamo, leti dobro ladno pivo i stari hleb i preeeeslaaane girice i ludački razgovori o smislu i besmislu i lepota, neopisiva.
    Visi moj Zemun na mom zidu ovde u novoj domovini, grafika neka divna zelena u koji se svi zaljubljuju i pitaju da li to stvarno postoji....

    Citat biterlemon kaže: Pogledaj poruku
    Volem Zemun i volem stare kuce Batajnice...
    Zao mi je sto se toliko ruse bez ikakvog obzira prema tradiciji...

    A turisti nikada nam nece doci da gledaju beton i neukusnu ornamentiku betonskih lavova, konja i stubova...
    Stare kuće u Batajnici, kao i svugde drugde se ruše jer tamo neka vlast tako odlučuje. Neukusnu ornamentiku postavljaju produkti te iste vlasti, oni koji su se obogatili za nekoliko godina i čije je zanimanje meni najčudnija tvorevina ikada postavljena, a to je "Privatnik".


    Citat ludajic kaže: Pogledaj poruku
    Zemun je lep zimi!
    Zemun je lep uvek
    "...There is a crack in everything. That's how the light gets in..."

  11. #11

    Odgovor: Земун

    Greenisgoodforeyes
    (01.07.2006. 16:18 )


    Kada sam bila klinka i krenem sa mojim tatom na pijacu, Slavko se na svakih 20 metara javi ponekom, stane da popriča, pozdravi se. Da se zna, Slavko uopšte nije pričljiv tip. A poznaje toliko ljudi. Mada moja mama kaže da je u doba kada su išli u "Crnu macu", i kada je i u Zemunu bio korzo, moj ćale bio jedna od glavnih faca... Idem ja tako sa njim, ponosna jer znam da je lep , i pomislim (e ko je sada tu mislio, ja kao ja matora ili ona klinka što je Slavka držala za ruku, poremetiše mi se vremena pripovedanja, jebi ga ), znam, jesi bio, jesi i sada...

    I ondaK stignemo na pijacu, a tamo zemunski alasi izneli šarane... i štuke... i deverike... i kečige... i tolstolobik (u je, je l' bilo tolstolobika u tom mezozoiku )... i babuške... i smuđ... i jegulje... i sve ostalu divljač ... i ćale opet zna sve. I ja pitam: "tata, ko je ovo?". A on kaže da je to neki koji je kao obećao da će doći da napravi riblju paštetu, pa nikako da uradi to. Mom ćaletu takođe treba 34 godine dok se nečeg seti, nije ni čudo što su mu drugari takvi. O tome kakva mu je najstarija ćerka, o tome neću da pričam .

    Ma ovo nije priča o mom tati, ovo je priča o

    Zemunu.

    O onom Zemunu i njegovim ulicama o kojima Manja misli a ja o njima razglabam. O parku, "Delčevu", Zemunskoj gimnaziji, o "Veneciji", o Gardošu i njegovoj kaldrmi, o crkvi svetog Nikole, najlepšoj (a tek što popa ima dvorište), o ulicama onim ušorenim. O "Crnoj maci", prvom najboljem pravom pabu u gradu (kada je pab postao biblioteka, pričala mi moja sestra, ona tamo radi, pa je priča iz prve ruke; pričala mi da je neki Ciga koji je pravio police kukao nešto kao "E Maco, Maco, šta si dočekala, nekada su ovde igrale gole žene, a sad će da stoje knjige"). I o jednoj pivnici blilzu pijace, tamo gde radi neko koga, čini mi se, poznajem oduvek. I volim. I o stadionu "Zemuna" i predivnim bombonicama upakovanim u neki šareni karton. O mom drugu Banetu...

    O tome kako ja polako, u stvari odjednom osvešćeno, postajem kao moj ćale... na svakih 20 metara neko poznat.

    Onaj tip uopšte nije došao da napravi riblju paštetu.
    Poruku je izmenio maski, 26.12.2007 u 12:22 Razlog: nashla
    & underpaid......

  12. #12

    13 Odgovor: ?????

    Cestitke sto lepo vodite topic!

    Kroz Zemun sam uvek samo u prolazu , ali sada malo bolje vidim...

    Leeepo, leepo !

    Prijatelj je tu kad nas po svaku cenu treba naterati da drzimo glavu gore.

  13. #13

    02 Odgovor: Земун

    dosla u Zemun pre par godina..i shvatila da sam dosla kuci..









    eto..i kako da se ne zaljubim unajlepse cose na planeti...
    iz supljeg u prazno .. ..

  14. #14

    Odgovor: Земун

    draga, pomisliche ljudi da su sve fotografije vasheg aparata delo.....
    & underpaid......

  15. #15

    Odgovor: Земун

    ma vidi se da ih neki amater radiJo..de bih ja to tako nestrucno...
    evo jos neka slicica...





    a ovo je Micina..."Gde Dunav ljubi nebo"

    iz supljeg u prazno .. ..

Strana 1 od 7 123 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Омиљени позоришни глумци
    Autor broj310 u forumu Film i pozorište
    Odgovora: 7
    Poslednja poruka: 23.08.2013, 08:39
  2. Најлепше село у Срему
    Autor broj310 u forumu Srem
    Odgovora: 80
    Poslednja poruka: 29.01.2013, 20:43
  3. Докази о времену
    Autor broj310 u forumu Filozofija
    Odgovora: 149
    Poslednja poruka: 08.06.2011, 13:25
  4. Ми смо деца комунизма...
    Autor yossarian u forumu Spomenar
    Odgovora: 60
    Poslednja poruka: 01.11.2009, 22:07
  5. Odgovora: 33
    Poslednja poruka: 08.10.2007, 12:34

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •