Irig
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 20

Tema: Irig

Threaded View

Prethodna poruka Prethodna poruka   Sledeća poruka Sledeća poruka
  1. #1

    14 Irig

    Irig se nalazi na najvećoj visini od svih vojvođanskih centara opština, a ujedno je i najmanja Opština u Vojvodini. Nalazi se na glavnoj prometnici magistralnog puta puta Novi Sad - Šabac, u blizini železničkih veza i autoputeva i u okruženju i blizini značajnih i velikih gradova -Novog Sada, Rume, Sremske Mitrovice, Inđije, Šapca. 70 kilometara je severozapadno od Beograda.

    Mada ove oblasti nisu dovoljno arheološki istražene, područje iriške opštine naseljavano je od davnina -nađeni su ostaci naselja iz doba paleolita i neolita. Arheološki nalazi na teritoriji Iriga ukazuju na činjenicu da je ovaj deo Srema bio naseljen još u praistorijsko doba. Pronađeni su i tragovi Antike. Na širem prostoru iriške opštine, u Sremu, tokom praistorije smenjivalo se nekoliko kultura, paleolita, neolita, bakarnog, bronzanog i željeznog doba. Tokom starog veka ovde su ziveli Iliri, Kelti i Rimljani, Kvadi, a tokom srednjeg Goti, Gepidi, Huni, Sloveni, Avari, Bugari, Pečenezi, Mađari i Turci.

    Teško je danas sasvim pouzdano utvrditi kada je nastao Irig i kako je dobio ime. Naziv Irig prvi put se pominje 1225.godine kada je u njemu osnovan katolički pavlinski manastir. Već 1483. godine Vuk je gospodar Iriga i iz njega vodi prepisku sa Sultanom bajazitom II oko izmirenja sa mađarskim kraljem Matijom Korvinom.

    Kao mesto i područje Irig ima bogatu istoriju. Irig je bio pod Turcima od 1526 do 1699. godine, a potom pod Habsburškom, odnosno Austrougarskom monarhijom do oslobođenja 1918. godine. Bio je značajno granično i strateško uporište Ugarske prema Turskoj.

    Oko Iriga se krajem XV i početkom XVI veka, podižu brojni manastiri koji su u narednim vekovima bili jedini nosioci pismenosti, kulture i obrazovanja. Irig je bio prestonica fruškogorskih manastira -Hopova i Krušedola, Grgetega i Vrdničke Ravanice, Velike i Male Remete, Beočina i Rakovca.

    Oko Iriga i manastira Hopovo je polovinom XVIII veka spontano nastala neobična institucija, svakako jedinstvena u nas, guslarski esnaf - Guslarska škola, podrugljivo nazvana "slepačka akademija" Sačinjavali su je slepi guslari. Na taj način Irig je postao "prvi srpski akademski grad". Ona je odigrala značajnu ulogu u negovanju, razvijanju i oblikovanju našeg epskog pesništva.

    1795.godina bila je fatalna za populaciju Iriga i ostalih naselja opštine, jer je tada počela da hara tzv. "iriška kuga", bolest koja je prepolovila stanovništvo ove oblasti. Pod uticajem epidemije došlo je do najvećih promena broja stanovnika u ovom delu Srema u čitavoj njegovoj istoriji. U XIII veku (pre kuge) Irig je imao čak više stanovnika nego tadašnji Beograd, ali se posle kuge više nikada nije oporavio.

    Irižani već 1828. godine osnivaju i svoju prvu biblioteku, među najstarijom u srpskom narodu. Među značajne datume u istoriji Iriga svakako spada i 1. januar 1842. godine kada je u Irigu osnovana Srpska čitaonica, najstarije prvo čitaliste kod Srba uopšte -pre beogradskog i onog Matice srpske. Srpska čitaonica je bila centar kulturnog i duhovnog života Iriga i ovog dela Srema tokom XIX i XX veka.

    Prva Srpska škola u Irigu osnovana je 1735. godine, a prva školska zgrada podignuta je 1781. godine "za dva razreda i dva učitelja" (proširena 9 god. kasnije). Irižani i po drugi put, 1831./1834. godine podižu veliku zgadu Srbske škole, znatno veću i prostraniju od one iz 1781. godine (jednu od najlepših u to vreme).

    Primarni proizvod iriške opstine i Iriga je vino . Godine 1929. osniva se voćarsko-vinogradarska zadruga, koja 1930. podiže svoj podrum, za otkup grozđa i pravljenje vina. Glavna privredna grana iriške opštine je poljoprivreda.

    Irižani su aktivni u borbi za nacionalna prava. Kada je izbio balkanski rat neki rodoljubi tajno odlaze u srpske dobrovoljce. Tokom Prvog svetskog rata veliki broj irižana učestvuje kao dobrovoljci u srpskoj vojsci . I u Drugom svetskom ratu Irižani aktivno učestvuju. Raspolaže se podatkom da je u NOB-u učestvovalo 515 boraca, da je poginulo 214, kao i da je život izgubilo 417 osoba kao žrtve fašističkog terora. Za vreme Drugog svetskog rata u Irigu je izlazio ilegalno list "Istina".

    Opština i grad Irig su poznati i po kulturnim manifestacijama- Dositejevim danima u okviru kojih se održavaju manifestacije u Irigu, Hopovu i Vrdniku -susreti škola Jugoslavije(bilo nekad) koje nose Dositejevo ime, Susreti književnica u Vrdniku -"Milici u pohode" i Sabor bibliotekara Srema (u organizaciji Srpske čitaonice) -što je jedinstvena manifestacija ove vrste u Sremu i zemlji. Irig je poznat i po manifestaciji "Pudarski dani" (dani vina). Gradska slava Iriga, jedan od najznačajnijih događaja tokom godine u gradu i okolini je Velika Gospojina - 28. avgusta. Irig kao dan Opštine proslavlja i 25. oktobar - dan oslobođenja u Drugom svetskom ratu.

    Na teritiriji Opštine Irig živi veliki broj nacionalnosti. Po popisu iz 1991. godine 73% stanovništva čine Srbi, a u značajnom procentu prisutni su i Mađari i Hrvati. Većina naselja ima stanovništvo srpske nacionalnosti, a neka su karakteristicna po skoro iskljucivo Srbima. U dva naselja su brojniji Mađari.

    Danas je Irig sedište opštine sa 12 naseljenih mesta: Irig, Vrdnik, Dobrodol, Šatrinci, Jazak, Grgeteg, Neradin, Krušedol Selo, Krušedol Prnjavor, Rivica, Mala Remeta i Velika Remeta. Iako se administrativno i statistički ne vode kao posebni popisni krugovi, u irišku opštinu spadaju još dva naselja. Pored pobrojanih tu su još i Jazački Prnjavor i naselje na Iriškom vencu oko Sanatorijuma za plućne bolesti.
    Poruku je izmenio zmax, 21.12.2007 u 16:26
    Ko je mene poznavao, ni pakao mu neće teško pasti.

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •