Ruma
Strana 1 od 3 123 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 43

Tema: Ruma

  1. #1

    Ruma

    Viševekovnom kontinuitetu kulture i civilizacije na ovom području najviše je doprineo povoljan geografski položaj Rume. Ruma je smeštena u središnjem delu Srema, skoro na južnim obroncima Fruške Gore, na nadmorskoj visini od 111 metara. Šire posmatrajući, ona se nalazi tačno na polovini severne zemljine polulopte, tj. na 45. paraleli. Konfiguracija terena, plodna zemlja i pitomi pejzaži centralnog Srema oduvek su bili privlačni za naseljavanje. Nedostatak većeg vodenog toka uspešno su nadoknađivala tri rumska potoka (koji su našli mesto i u grbu grada), a 70-tih godina je u neposrednoj blizini Rume izgrađeno i jedno veštačko jezero. Pored Rume su uvek prolazile glavne saobraćajne komunikacije, povezujući je sa većim gradskim centrima u njenom susedstvu (Beograd, Novi Sad, Šabac), što se povoljno odražavalo na njen razvoj.


    Od Požarevačkog mira 1718., austrougarska vlast zamenjuje tursku i trajaće u Sremu narednih dvesta godina.

    Ruma je privredni i kulturni centar istoimene opštine, koju čine teritorije 17 sela, ukupne površine 578 km 2 . Po poslednjem popisu stanovništva obavljenom 2002. Ruma ima blizu 32.229 stanovnika, a cela Rumska op ština 60.006 . Prema nacionalnom određenju najbrojniji su Srbi, a zatim slede pripadnici raznih nacionalnih manjina (Hrvati, Mađari, Nemci…).

    Najveći broj stanovništva je zaposlen u industriji i poljoprivredi. Kao tradicionalno poljoprivredni region Ruma i danas poseduje solidnu osnovu za razvoj ove delatnosti, bilo kroz individualni sektor, bilo kroz odgovarajuće industrijske grane (prehrambena, kožarska, drvna, industrija poljoprivredne pneumatike). Ruma, takođe, ima i dugu tradiciju u trgovini, a u tom pogledu je svakako najpoznatiji rumski vašar koji se održava svakog trećeg u mesecu. Nažalost, zanatstvo, koje je nekada takođe bilo zaštitni znak Rume, postepeno zamire i preseljava u istoriju.




    Kulturni život u gradu se odvija pod okriljem nekoliko ustanova kulture. U Kulturnom centru, Zavičajnom muzeju i Gradskoj biblioteci se redovno održavaju bioskopske i pozorišne predstave, koncerti, promocije knjiga, likovne izložbe i druge kulturne manifestacije među kojima je najznačajnija Festival muzičkih društava Vojvodine. Sport i rekreacija zauzimaju značajno mesto u životu Rumljana. Pored brojnih terena za fudbal, rukomet, košarku, tenis i drugo, u centru grada se nalazi i moderan Sportski centar sa svim sadržajima karakterističnim za jedan ovakav objekat. U njemu se održava većina sportskih dvoranskih takmičenja u raznim sportovima, gde Rumljani nastoje da dostojno reprezentuju svoj grad.






    Brigu o obrazovanju i vaspitanju mlađih naraštaja preuzele su četiri osnovne
    škole, nekoliko stručnih škola i Gimnazija, dok za mlađi uzrast postoji nekoliko
    predškolskih ustanova. Stari i nemoćni ljudi potrebnu pažnju i negu mogu naći
    u Gerontološkom centru. Za zdravlje Rumljana se brine dobro organizovana i
    opremljena zdravstvena služba, stacionirana u modernom objektu Dom
    zdravlja. Verske potrebe Rumljana se zadovoljavaju u okviru tri pravoslavne i
    jedne katoličke crkve. Najstarija crkva u Rumi je pravoslavna crkva Sveti
    Nikola sagrađena 1758. godine, a samo nešto mlađa je tzv. Voznesenska iz
    1761. godine. Centralna pravoslavna crkva je Sošestvija Svetog Duha,
    dovršena polovinom XIX veka. Rimokatolička crkva Svetog Križa datira iz
    1813. godine.



    Blizina Fruške Gore i brojnih manastira smeštenih na njenim padinama čine Rumu zanimljivim za turiste željnih spoja
    prirodnih lepota i kulturno-istorijskih sadržaja. Hotel "B" kategorije u centru grada, nekoliko obližnjih motela,
    niz restorana i drugih ugostiteljskih objekata, kao i jedno veštačko jezero, mogu uspešno da se pobrinu za
    podmirenje njihovih drugih potreba.
    Ko je mene poznavao, ni pakao mu neće teško pasti.

  2. #2

    Odgovor: Ruma

    Citat zmax kaže: Pogledaj poruku


    Blizina Fruške Gore i brojnih manastira smeštenih na njenim padinama čine Rumu zanimljivim za turiste željnih spoja
    prirodnih lepota i kulturno-istorijskih sadržaja. Hotel "B" kategorije u centru grada, nekoliko obližnjih motela,
    niz restorana i drugih ugostiteljskih objekata, kao i jedno veštačko jezero, mogu uspešno da se pobrinu za
    podmirenje njihovih drugih potreba.
    Mnogo bolje se vidi u tvojoj poruci nego u citatu ali ...
    ovo je najbolje upotrebljen ENTER (komanda za prebacivanje u sledeći red) koji sam video u poslednje vreme ... zašto imam neku ideju da nije slučajnost


    Odličan tekst, zainteresovala si i mene da posetim te Manastire i padine Fruške Gore, ali da te ne ometam slobodno nastavi ...
    ili će se možda neko drugi odvažiti da štogod napiše, što bi mi takođe bilo veoma drago.

  3. #3

    Odgovor: Ruma

    ајмо куме до те лепе руме

    лепа рума а још лепша кума
    лицем ка ветру
    с ветром уз лице

  4. #4

    Odgovor: Ruma

    Rumu, a i okolinu, posebnom cine Sremci i Sremice, naravno.
    U Beogradu, u Ruzveltovoj, do pre godinu, dve postojao je neki bircuz Ruma. Promenili su ime, mislim da je sada Nislija. Moj deda je tu trosio mladost. Verujem da je pio vino, potajno zaleci za Rumom

  5. #5

    Odgovor: Ruma

    Evo još jednog novog člana.
    Dobrodošla na i ugodan boravak
    ti želimo.
    Slobodno dopiši nešto vezano za Rumu,
    nećemo te poručati ,osim ako budemo
    baš jako gladni.

    Srdačan pozdrav.
    Ko je mene poznavao, ni pakao mu neće teško pasti.

  6. #6

    Odgovor: Ruma

    Istorijat grada

    Počeci organizovanog života ljudskih zajednica na široj teritoriji Rume, datiraju još iz praistorije. O tome svedoče arheološki nalazi praistorijskih naselja, od kojih je svakako najznačajniji arheološki lokalitet Gomolava kod sela Hrtkovaca u rumskoj opštini. Prvi poznati stanovnici ovih krajeva bili su pripadnici raznih ilirskih i keltskih naroda (Amantini, Breuci, Skordisci…).

    Na razmeđu dve ere, kao vesnici novog doba, u Srem je po prvi put došla rimska osvajačka vojska. Tokom godina, sve brojniji vojni logori na ovom području, polako su se pretvarali u naselja. Domorodačko stanovništvo je postepeno gubilo svoja etnička obeležja i prihvatalo rimsku kulturu. Srem je postao jedna od najvažnijih pograničnih rimskih pokrajina, sa Sirmijumom kao jednom od prestonica Rimskog carstva i zavičajem nekoliko rimskih careva (Decije Trajan, Maksimijan, Aurelijan, Prob…). Na teritoriji Rume se nije nalazilo neko veće rimsko naselje, ali je zato konstatovano više poljoprivrednih imanja, tzv. vila rustika ( villae rusticae ).

    U vreme Seobe naroda (od III veka pa nadalje) razni germanski narodi, zatim Huni, Avari i Sloveni uništili su rimsku kulturu na ovom tlu. Nakon toga, narednih vekova Srem je postao poprište sukoba Franaka, Bugara, Vizantije i Mađara, koji su svaki, na neko vreme, držali Srem pod svojom vlašću. Pitanje značenja imena Ruma za sada nije rešeno. Pretpostavka je da se radi reči orijentalnog porekla koja je u ove krajeve došla sa Tucima, ali se ne isključuje i mogućnost da datira iz još starijih vremena. Prema za sada dostupnim, izvorima, naselje sa imenom Ruma prvi put se pominje u Sremskom defteru iz 1566/7. godine. Ruma je tada bila selo srednje veličine (49 domaćinstava), sa crkvom i tri sveštenika. Stanovnici su bili Srbi, koji su se bavili zemljoradnjom i stočarstvom, a turskim vlastima plaćali porez.


    Kao selo u Turskoj, Ruma je dočekala Veliki bečki rat (1683 – 1699) Austrije i Turske, tokom kojeg je Srem bio opustošen, a njegovo stanovništvo se razbežalo. Ovaj rat je završen Karlovačkim mirom 1699. godine, kada je Srem bio podeljen na austrijski i turski deo, linijom Sremska Mitrovica – Slankamen. Ruma je tako još neko vreme ostala u turskom delu Srema. Tokom Velikog bečkog rata došlo je do Velike seobe Srba iz južnih krajeva (Kosovo i Metohija, Crna Gora, Stari Vlah, Hercegovina...), pri čemu se jedan deo doselio u Srem. Nema pouzdanih podataka da li je selo Ruma tada dobilo nove stanovnike, ali se to sa velikom verovatnoćom može pretpostaviti, bar prema prezimenima stanovnika Rume s početka 18. veka. Tak nakon novog austro-turskog rata i mirom u Požarevcu 1718. godine selo Ruma, a i ceo Srem, su za narednih 200 godina ušli u sastav Habsburške monarhije.


    U drugoj polovini 18. i prvoj polovini 19. veka zabeležena su četiri važna događaja. Ruma je imala srpsku i katoličku gimnaziju do 1787. godine. Zatim, značajan događaj kada je 1745. godine u Sremu uspostavljena Vojna granica, kojoj je pripala i Mitrovica, baron Marko Pejačević je odlučio da izgradi novo sedište svog vlastelinstva. Opredelio se za teren u neposrednoj blizini sela Rume. Tako je 1746. godine na mestu današnje Rume počelo da niče novo urbano naselje, sa širokim ulicama, koje su se sekle pod pravim uglom. Prvi stanovnici su bili Srbi - iz okolnih mesta i sela Rume, kao i Nemci - doseljenici iz Nemačke. Iako su se bavili različitim zanimanjima - od zemljoradnje do zanatstva i trgovine - svi stanovnici uživali građanske povlastice. što je za ono vreme bila značajna privilegija. Takođe, poveljom carice Marije Terezije od 20. jula 1747, i sama Ruma je stekla povlašćeni status slobodnog trgovišta, sa pravom na održavanje četiri godišnjih vašara i nedeljnih pijaca. Iste godine, 10. oktobra, održan je prvi vašar u Rumi uz učešće velikog broja trgovaca i zanatlija sa svih strana.

    Naporedo sa razvojem gradskog života u Rumi, funkcionisalo je i Rumsko vlastelinstvo čiji je utemeljivač bio već pomenuti baron Marko Pejačević. Svoj zenit vlastelinstvo je dostiglo u drugoj polovini 19. i početkom 20. veka, kada su u okviru njega selekcionisane brojne napredne sorte žita i kukuruza. Slično je bilo i na polju stočarstva. O delatnosti ovog vlastelinstva svedoče brojna priznanja koje je ono dobilo na raznim međunarodnim izložbama. Vlastelinstvo je likvidirano posle Prvog svetskog rata agrarnom reformom.

    Kraj XIX i početak XX veka bilo je vreme ubrzanog privrednog i društvenog razvoja Rume. Ona dobija izgled pravog gradskog naselja. Mnogi planovi su, međutim, ostali nerealizovani izbijanjem Prvog svetskog rata. Tada su se mnogi Rumljani našli u ratu koji ih je vodio protiv njihove slovenske braće, te su zato masovno napuštali vojsku ili izbegavali mobilizaciju. Neposredno po završetku rata, u Rumi je 24. novembra 1918. godine održana skupština, na kojoj su se delegati iz celog Srema izjasnili za prisajedinjenje Srema Srbiji.

    Trend razvoja, donekle usporen u ratnim godinama, nastavljen je tokom 20-tih i 30-tih godina ovog veka. Otvaraju se trgovine, zanatske i manufakturne radionice, osnivaju se banke, otvaraju bioskopi, u nekoliko štamparija se štampaju knjige i novine koje prate politički, privredni, kulturni i sportski život grada. Iako je Ruma po svoj ekonomskoj snazi (najveća žitna pijaca u Kraljevini Jugoslaviji) i kulturnom nivou njenih žitelja već odavno spadala u red gradova, zvanično je taj status dobila tek 1933. godine.

    Drugi svetski rat Ruma je dočekala kao jedan od centara nemačke nacionalne manjine u Vojvodini. Ulaskom nemačke vojske u Rumu, aprila 1941. godine, u gradu je ostanovljena okupatorska vlast. Uprkos tome mnogi Rumljani su se pridružili narodnooslobodilačkom pokretu, najpre na obližnjoj Fruškoj Gori, a kasnije i širom zemlje, dajući svoj doprinos antifašističkoj borbi. Oslobođenje grada, 27. oktobra 1944. godine, Ruma je dočekala sa znatno smanjenim brojem stanovnika, jer je veći deo pripadnika nemačke nacionalne manjine uoči oslobođenja napustio grad.

    Na kraju ovog osvrta na bogatu prošlost našeg grada, kao krunu svemu, treba pomenuti neke od Rumljana, koji su svojim životom i delom prevazišli okvire rumskog atara i postali nadaleko poznati. Tu spadaju: Atanasije Stojković – naučnik, književnik i pisac prve Fizike na srpskom jeziku, Teodor Filipović (Boža Grujović) – prvi sekretar Praviteljstvujuščeg sovjeta u Karađorđevoj Srbiji, Jovan i Konstantin Pantelić – slikari, Atanasije Teodorović – prvi profesor srpskog Liceja, Dimitrije Matić – državnik i zakonodavac, Teodor Toša Andrejević Australijanac – muzičar i mnogi drugi.
    Ko je mene poznavao, ni pakao mu neće teško pasti.

  7. #7

    Odgovor: Ruma

    obozavam Rumu! najlepse uspomene iz detinjstva vezane su mi za babinu ulicu, voznju biciklovima, igranju naulici, obozavala sam da trchim bosa po vrelom betonu... biti bos je za mene bila neka vrsta privilegije vezane iskljucivo za rumu jer to kuci u ns-u nisam mogla da radim... onda je tu borkovac, pa roshtiljanje i skotlic sad kad sam malo odrasla... a tek chuveno "crveno" koje su mi sad sruhili
    obozavam rumu, obozavam rumljane...


    I'm not evil.... I'm just up to no-good...

  8. #8

    Odgovor: Ruma

    Citat **princess** kaže: Pogledaj poruku
    obozavam Rumu! najlepse uspomene iz detinjstva vezane su mi za babinu ulicu, voznju biciklovima, igranju naulici, obozavala sam da trchim bosa po vrelom betonu... biti bos je za mene bila neka vrsta privilegije vezane iskljucivo za rumu jer to kuci u ns-u nisam mogla da radim... onda je tu borkovac, pa roshtiljanje i skotlic sad kad sam malo odrasla... a tek chuveno "crveno" koje su mi sad sruhili
    obozavam rumu, obozavam rumljane...
    O da isti slucaj..Zivela sam u Rumi 17 godina,vreme koje je za mene savrseno,i nikad se u Novom Sadu necu osecati kao kod kuce,kao u Rumi.Nemojte me pogresno razumeti volim Novi Sad jako puno,ali za mene ce Ruma uvek biti posebna,i sve vezano za Rumu u meni budi nostalgiju i setu...Tivol je ipak dobro mesto za odrastanje

    p.s. pozdrav svima,od sad cete me citati cesce ovde :D

  9. #9

    Odgovor: Ruma

    Ruma je moja varošica pa je zato nekad obožavam a nekad ne mogu da je podnesem. U NS-u sam od 2001. Uglavnom je volim -zbog silnih uspomena pre svega. Ipak je to lep gradić i, kako tvrde gosti,- iznenadjujuće živahan u odnosu na vojvođanske gradiće tog tipa.

    Citat **princess** kaže: Pogledaj poruku
    obozavam Rumu! najlepse uspomene iz detinjstva vezane su mi za babinu ulicu, voznju biciklovima, igranju naulici, obozavala sam da trchim bosa po vrelom betonu... biti bos je za mene bila neka vrsta privilegije vezane iskljucivo za rumu jer to kuci u ns-u nisam mogla da radim... onda je tu borkovac, pa roshtiljanje i skotlic sad kad sam malo odrasla... a tek chuveno "crveno" koje su mi sad sruhili
    obozavam rumu, obozavam rumljane...
    Napraviše nam neku vrstu hibrida od centra! Stavili su neku bezveznu fontanu u samom podnožju tzv. truba iliti "lula" ( jos uvek se prica da pretstavljaju 7 sekretara SKOJ-a )
    Imam utisak da se samo deci svidja (eh,današnja deca) ali vecina ljudi se jako razočarala šta napraviše.

    PS Ja sam baš rumljanka ali potpuno razumem koliko je oslobadjajuce doci iz velikog grada i trcati bos (mada ja to nisam radila-prednost stranog terena)
    ''If there's anything more important than my ego around, I want it caught and shot now.'' Zaphod Beeblebrox

  10. #10

    Odgovor: Ruma

    Citat ariel85 kaže: Pogledaj poruku
    Tivol je ipak dobro mesto za odrastanje
    tivol... tu je moja baba... tivol je zakon!!!
    ne, ruma mi je stvarno prirasla za srce, kontam kad ostarim i budem bakuta ima da se preselim tamo i uzivam u penziji... da iznesem stolice uveche naulicu i sedim do kasno i tracharim sa ostalim bakutama...


    Citat malish@ kaže: Pogledaj poruku
    Napraviše nam neku vrstu hibrida od centra! Stavili su neku bezveznu fontanu u samom podnožju tzv. truba iliti "lula" ( jos uvek se prica da pretstavljaju 7 sekretara SKOJ-a )
    Imam utisak da se samo deci svidja (eh,današnja deca) ali vecina ljudi se jako razočarala šta napraviše.

    PS Ja sam baš rumljanka ali potpuno razumem koliko je oslobadjajuce doci iz velikog grada i trcati bos (mada ja to nisam radila-prednost stranog terena)
    da centar je uzasan... doshlo mi je da zaplachem kad sam videla shta napravishe...
    crveno je neko posebno obelezje rume... secam se da je postojao neki "toboganchic" kako sam ga zvala kao klinka jer sam se tuda mogla spushtati... pa kod trube je bilo moje tajno skrovishte u onim zbunicima... a kasnije i nezaboravno cuganje i otpadanje na crvenom...
    i oni to srushe da bi napravila fontanu... fontanu ima svako selo... a fontana je vec postojala prekoputa kod istoimene hamburgerije... skroooz glupavo!


    I'm not evil.... I'm just up to no-good...

  11. #11

    Odgovor: Ruma

    Citat zmax kaže: Pogledaj poruku
    Ruma je privredni i kulturni centar ...
    ... ne samo opštine već i 'celog Srema i šire'!

    Nisam Rumljan niti Sremac, al' sam znao dosta njih, naročito iz one generacije koja je, kad god se sastane, ponovo i ponovo pričala svoje dogodovštine iz partizanskog doba. U tim pričama uvek je bilo prisutno i rivalstvo pojedinih delova Srema za primat u njemu. Naročito je bilo rivalstvo između Mitrovice i Rume, pogotovo što je Mitrovica dobila tretman glavnog sremskog mesta.

    Sećam se i jedne anegdote s početka 70-tih kad je početa gradnja robne kuće u Rumi.

    Pripremalo se gradilište i bila je postavljena dizalica kad je došao predsednik opštine (?) ušao u korpu i naredio da ga dižu gore. Kad je stigao povisoko, doviknu je da stanu i rekao 'Dovde da bude visoka!' (robna kuća).

    Kad su ga spustili, objasnio je: Odande se vidi da je Mitrovica ispod Rume!

    Koliko se sećem, iz restorana na najvišem spratu se i videla Mitrovica.

    Ne znam da li je događaj istinit, ali se meni činio uverljivim znajući te ljude i njihov šeretski duh, pa sam ga i primio 'zdravo za gotovo'.

  12. #12

    Odgovor: Ruma

    Pozdrav!

    Evo mi idemo mesecno bar jednom i slikamo delove grada i prezentujemo na internetu

    Za one koje zanima neka pogledaju snimak na youtube


    YouTube - BORKOVAC 28.5.2008.
    Poruku je izmenio zmax, 04.06.2008 u 12:58 Razlog: bez linkova ka drugim forumima

  13. #13

    Odgovor: Ruma

    aaaa.... borkovachko.... ubedljivo najbolje mesto za otpadanje u ovo doba godine


    I'm not evil.... I'm just up to no-good...

  14. #14

    Odgovor: Ruma

    Uvek voleo Rumski Vasar
    I tako u beskrajno!

  15. #15

    Odgovor: Ruma

    Preselila sam se u Nish krajem januara ove godine... U Rumi sam provela 11 godina, pre toga sam zivela u Dobrincima (malo selo nedaleko od Rume). Zadnji put sam Rumu posetila polovinom februara, i od tad nisam bila tamo... Najlepse mesto je ubedljivo Borkovacko jezero, idealno je za setnje, voznju biciklom... A od centra sam cula da su napravili neku "avionsku pistu" i da ne izgleda ni malo lepo... Ponekad me obuzme nostalgija za tim gradicem na 45-oj paraleli.....

Strana 1 od 3 123 PoslednjaPoslednja

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •