Arhitektonske lepotice tiho umiru!
Prikaz rezultata 1 do 4 od ukupno 4
  1. #1

    Arhitektonske lepotice tiho umiru!

    U Novom Sadu ima dosta napuštenih i neiskorišćenih objekata, ali i ruiniranih, koji imaju kakvu-takvu funkciju. Vredni arhitektonski spomenici danas ubrzano propadaju, a nadležni su spremni mnogo više energije i vremena da utroše na smišljanje izgovora nego na konkretne akcije. Iza oronulih fasada i urušenih zidova, popucalih podova i plafona koji samo što ne padnu stoji tamna mreža preplitanja nadležnosti, zakonskih normi i odgovornosti. Ipak, jedno je jasno – niko dosad nije zasukao rukave i učinio nešto da te građevine spasi od propasti. U međuvremenu, Češki magazin, Eđšeg, "fiskulturna sala" (betonska konstrukcija) u studentskom gradu, Kineska četvrt, Streljana, kuća Mileve Marić-Ajnštajn... – možda preživljavaju svoje poslednje dane. U Novom Sadu, gradu kulture,

    država je učinila neke korake, dosta nemušto i nejasno. Recimo, odlukom o utvrđivanju određenih nepokretnosti za spomenike kulture, još 2001. zaštićen je kompleks Pasterovog zavoda u Novom Sadu, Češki magacin u Novom Sadu i Kotekov dvorac u Futogu, a četiri godine kasnije i kuća Mileve Marić-Ajnštajn. Ipak, Vlada Republike Srbije, koja je donela odluke o zaštiti, nije odredila ko će to platiti niti se mašila za džep. U međuvremenu, izuzetni spomenici kulture tiho propadaju.

    Jedan od najvažnijih arhitektonskih spomenika u Novom Sadu, dvorac Eđšeg danas je memljiv prostor, pun beskućnika i narkomana, od kojeg zaziru građani koji prolaze ulicom Antona Čehova. Zdanje Eđšeg iz 19. veka tek u martu ove godine proglašeno je za spomenik kulture, međutim, osim beleške u Zavodu za zaštitu spomenika, nije ničim drugim zaštićen.

    Originalni parket i stolarija iz 1889. uveliko su pokradeni, a zidovi su uništeni vlagom, grafitima i prljavštinom. Kroz razvaljenu ogradu i polupana prozorska okna u Eđšeg (što na mađarskom jeziku znači "jedinstvo") uvlače se beskućnici, pijanci i narkomani. Poslednja sanacija urađena je pre sedam godina, kada je delimično popravljen krov. Danas je ovaj dvorac u vlasništvu grada i u zvaničnim aktima vodi se kao "objekat van upotrebe".

    Dvorac je izgrađen prema projektu Georga Molnara 1889. a sačinjavaju ga velika centralna dvorana i dve sporedne. Kroz prljavštinu još se mogu nazreti nekadašnji ukrasi i oslikani zidovi, koji su sada prekriveni grafitima. Visoki polukružni prozori s polupanim staklima i polomljena vrata još svedoče o nekadašnjoj raskoši. Umesto zidane ograde ojačane kovanim gvožđem ostale su samo razbacane cigle i iskrivljene rešetke, poput scenografije iz nekog horor filma. Stručnjaci Zavoda za zaštitu spomenika, iako svesni istorijske i arhitektonske vrednosti, predlog za zaštitu ovog objekta podneli su tek 2002. godine. Isprečio im se, kažu, nedostatak dokumentacije kojom bi se mogao utvrditi prvobitni izgled zgrade.

    Nešto bolju sudbinu ima kuća Mileve Marić-Ajnštajn jer, osim istorijske vrednosti, ima i arhitektonsko-stilsku vrednost, s obzirom na dosledno zastupljene elemente neobaroka u dekorativnoj obradi. Smeštena je u Kisačkoj ulici na broju 11, sagrađena je 1907. godine i reprezent je tipične građanske kuće s početka 20. veka. Reč je o prostranoj parternoj kući u obliku ćiriličnog slova P, s bogatom dekorativnom obradom ulične fasade. Međutim, niko ne zna kako će pitanje zaštite biti rešeno, jer je nemoguće naterati sadašnjeg vlasnika da o svom trošku sruši okolne objekte koje je legalno gradio. Najverovatnije, slučaj adaptiranja kuće Mileve Marić-Ajnštajn biće rešavano po istom sistemu kao i eksproprijacija.

    I može se nabrajati u nedogled. Od čuvene Streljane ostali su samo zidovi, na fasadi jedine oslikane kuće u Novom Sadu, na uglu ulica Petra Drapšina i Laze Kostića, motivi se više ne vide, zgrada Apoteke u Njegoševoj ulici koju je projektovao Daka Popović, nekadašnji gradonačelnik i ban, više se i ne pominje, fasada otpada sa zgrade Učiteljskog doma...

    Na osnovu gradskih propisa, za stanje vrednih zgrada odgovorni su isključivo vlasnici stanova, a stručni nadzor obavlja Zavod za zaštitu spomenika. Procedura zaštite je dugotrajna, a nema ni mehanizama za njeno kvalitetno sprovođenje. Zavod za zaštitu spomenika ne raspolaže novcem i fondovima iz kojih bi mogao intervenisati. Nema ni mehanizama da se, recimo, vlasnicima omoguće povoljnosti pri izvođenju radova na sanaciji zgrada, poput ukidanja PDV-a, što je uobičajena procedura u razvijenim zemljama.


    Gradjanski list
    Poruku je izmenio Cecara, 03.02.2015 u 08:44
    Volim je od štala do neba, od blata do pšenice, toplu od ciganskih gudala i blagdanskih očenaša, vršidbenu i zadušničku, smeđu kao devojačke pletenice, tu zemlju čardaša, čaša i bezemljaša ...tu Vojvodinu bogomojačku, i bezbožničku, i ivnsku, belju od jaganjaca, crnju od paljevina, tu Vojvodinu svetonikoljsku, velikogospojinsku...

  2. #2

    Odgovor: Arhitektonske lepotice tiho umiru!

    Netje niko da mrdne dupetom da uradi neshto da se te gradjevine restauriraju... Svi se kao ogradjuju od odgovornosti, pa sad josh najbolje da prebace na ljude koji zhive tu... A zakonski ti ljudi ne smeju nishta da rade, vetj to treba da radi Zavod za zashtitu spomenika... Koji kao nema kesha...

    A u stvari, gradjevinska mafija u NS cheka da se te gradjevine raspadnu, da postanu opasnost po prolaznike, da dodju i srushe, i povoljno dobiju te lokacije, a naravno, njihova drugarska vlast, da strpa procenat u dhzep...

    Degutatno je vetj postalo...


    Spajdr pig, spajdr pig, daz vatevr a spajdr pig daz, ken hi sving, from a veb, no hi kent, hiz a pig, lukaaaaaaaout, hiz a spaaaajdr piiiiiig...

  3. #3

    Odgovor: Arhitektonske lepotice tiho umiru!

    Uskoro obnova Eđšega

    Јavno preduzeće "Poslovni prostor" obratilo se gradskom Zavodu za zaštitu spomenika kulture sa zahtevom za izradu uslova i mera tehničke zaštite za rekonstrukciju zgrade stare streljane - Eđšega koja se nalazi u Ulici Antona Čehova 4.

    Predmet i predračun potrebnih arhitektonsko - građevinskih radova na pomenutom objektu upravo su u fazi izrade u Zavodu za zaštitu spomenika kulture a za realizaciju radova na Eđšegu grad je već izdvojio novac iz budžeta, piše Dnevnik.

    021




    Sad gledam, prvi post na ovoj temi star je skoro 4 godine, a i dalje se o obnovi ove zgrade samo priča. Proći pored nje danas postalo je izazov za čulo mirisa, a ponekad malo i opasno. Ostaje nam da se nadamo da neće ponovo proći godine dok se nešto zaista i ne učini na njenoj rekonstrukciji i zaštiti.
    Isn't it funny how day by day, nothing changes, but when you look back, everything is different?
    C. S. Lewis

  4. #4

    Odgovor: Arhitektonske lepotice tiho umiru!

    Citat nenad.bds kaže: Pogledaj poruku
    U ulici Kraljevića Marka

    O pet trščara pod 'zaštitom' države već je bilo reči, ali sa slikama u drugačijim uslovima.
    Jutros sam ih ponovo slikao, a ko zna N. Sad biće mu jasno šta sam tu tražio u rano jutro.

    ....
    Da se nadovežem na Nenada ovom vešću.

    Šta će biti sa starim trščarama?


    I dalje nije poznato kakva će biti sudbina kuća od trske koje se nalaze na Rotkvariji, jer na današnjem okruglom stolu u dvorištu kuće u Kraljevića Marka gradski čelnici nisu doneli nikakvu jasnu strategiju.
    Kako izgleda živeti u spomeniku kulture? Prva pomisao bila bi luksuzan život u sređenom zdanju, ali realnost sugrađana koji žive u starinskim trščarama je malo drugačija. Kako za 021 kaže vlasnik jedne od ovih kuća Gavra Moljac, grad mora brzo da reaguje, jer je život u ovim oronulim kućama postao nemoguć.
    "Moja porodica, još od mog čukundede, ovde živi preko dvesta godina. Od silne zaštite mog doma kao spomenika kulture, kuće su pale. Mi živimo u potpuno neljudskim uslovima, a zamislite, još 2008. sam dobio rešenje da je moja kuća srušena i da ja tu ne smem da stanujem?", navodi ovaj Novosađanin.


    Predsednik Skupštine grada Aleksandar Jovanović kaže da je zaštita ovih spomenika novosadske prošlosti prioritet, ali da se i dalje ne zna šta će sa kućama od trske konkretno biti urađeno. "Prosto, ima previše institucija koje su nadležne oko ovog pitanja. Postoji volja da se ovo pitanje reši, možemo reći i da postoji saglasnost da se to treba zaštititi, ali se još uvek ništa nije uradilo kako bi se strategija sprovela u delo", kaže Jovanović.

    Ni direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture Milan Ćeran nije znao da precizira sudbinu trščara, niti kada će konkretni potezi biti učinjeni. Prema njegovim rečima, projekat zaštite ovih starinskih kuća je spreman, ali njegova institucija nije ta koja treba da obezbedi novac i započne konzervaciju trščara.
    "Datum kada će ovaj problem biti rešen ne mogu da preciziram, jer to nije u našoj nadležnosti. Projekat za zaštitu je odavno urađen i nalazi se u Zavodu, ali sredstva i način imovinsko-pravnih rešavanja je na nivou nekih drugih institucija", kaže Ćeran.


    Kako za 021 kaže poznati novosadski arhitekta Miroslav Krstonošić, ideja o pretvaranju ovog prostora u etno kuću predstavlja zamazivanje očiju, jer je u pitanju investicija koja je u potpunosti neisplativa i neatraktivna za turiste. "Šta to turisti ovde imaju da vide? Pa puna je Mađarska ovakvih kuća. Uložili bismo puno novca, a prave koristi nikad neće biti. Možda bi neko ovde snimio neki film, i to bi u principu bilo sve", kaže Krstonošić.

    Prema njegovim rečima, bolje bi bilo da gradska vlast deluje konkretno i da ovaj prostor prilagodi nečemu drugom, a vlasnicima kuće omogući dostojanstven život u kući za koju neće brinuti da li će im se srušiti na glavu.
    "Moj skromni predlog je da se ovo sve poravna, raspiše konkurs i učini nešto za socijalnu dobrobit ovog grada. Ukoliko bi se išlo na održavanje, takva strategija prosto neće dati ekonomski odgovor opravdanosti takve investicije. Ljudi ovde ne mogu da žive, a ovo ne može biti etno-park iz malog miliona razloga", smatra Krstonošić.

    Tri trščare u Kraljevića Marka dobile su status spomenika kulture još 1989. godine, a na jednoj od ovih kuća se u februaru obrušio krov. Starih kuća ovog tipa preostalo je svega nekoliko u Novom Sadu i okolini Zrenjanina. (Miodrag Sovilj)

    021
    Isn't it funny how day by day, nothing changes, but when you look back, everything is different?
    C. S. Lewis

Slične teme

  1. Tiho Vujović
    Autor andjela pizelli u forumu Umetnost
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 12.12.2008, 23:10
  2. Tiho, komšije slušaju!
    Autor makilli u forumu Belosvetske zanimljivosti
    Odgovora: 7
    Poslednja poruka: 17.09.2008, 08:32

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •