Трговци: ко све пљачка народ
Strana 1 od 2 12 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 18
  1. #1

    Трговци: ко све пљачка народ

    http://www.politika.co.yu/detaljno_a...2007&m=11&d=16

    Руке увис, ово је маржа
    За шећер, уље, сухомеснате и кондиторске производе трговачке зараде веће за 25 процената

    Трговинске марже у Србији међу највећим су у Европи, а по много чему и у свету. И уместо да са сваким укрупњавањем (концентрацијом) или ширењем ланаца продавница дође до смањивања маржи, како се то ради свуда у Европи, оне код нас, напротив, расту. Да ли потрошач приликом уласка у продавницу, уместо љубазног осмеха на каси, заправо слуша традиционални српски трговачки поздрав: Руке увис, ово је маржа! Може се рећи да су наши трговци толико похлепни на марже да се то граничи с непримереном алавошћу каже за наш лист мр Данило Дробњак, консултант за односе с јавношћу агенције Ммд, који је магистрирао на Економском факултету престижног Универзитета Сапијенца у Риму из области управљања државом и Економском факултету у Београду на тему Услови за развој трговине у Републици Србији у складу са праксом развијених тржишних привреда.

    Резултати његовог вишемесечног истраживања током 2005, у оквиру тима који је предводио проф. др Стипе Ловрета, указују да су код нас просечне марже, пре потоњих контроверзних куповина и докапитализација појединих ланаца, за целокупну трговину биле 17,82 одсто. У малопродаји 17, велепродаји 18, а у спољној трговини чак 32 процента.

    За разлику од развијеног света, где су марже у велепродаји ниже него у трговини на мало, код нас је ситуација потпуно обрнута. У ЕУ просечна надокнада трговцу за обављен посао износи, како за коју робу, између пет и десет одсто. У малопродаји су нешто више, јер су и трошкови пласмана већи од 10 до 12 одсто. У најразвијенијим земљама ЕУ маржа најчешће не прелази осам процената.

    Према истраживањима од пре девет месеци, код нас је за 11 случајно изабраних прехрамбених артикала, у осам случајева маржа била већа од 25 процената. Реч је о шећеру, уљу, сухомеснатим и кондиторским производима. У продаји нафте и нафтних деривата и 35 одсто. И то све код домаћих дистрибутивних центара.

    И код нас је као у ЕУ, али на много вишем нивоу, на сцени концентрација промета и капитала у мањем броју ланаца. У ЕУ то иде у корист потрошача, јер марже иду надоле. Код нас све иде, тврди мр Дробњак, у сасвим супротном смеру. Марже расту. А оне нису ништа друго до трошак који трговац зарачунава произвођачу робе за услугу коју му чини да пласира робу. Наравно и да од ње заради.

    Да невоља буде већа, упозорава наш саговорник, продуктивност домаћих трговаца, мерена прометом по запосленом, мања је десет пута него у ЕУ. Шта то говори? Да је наша прометна сфера веома скупа.

    Током 2003, а ништа боље није ни данас, имали смо око 82.000 трговинских предузећа и 83.000 радњи. Код нас 4,56 велепродајних покрива једно малопродајно предузеће. У ЕУ једна велепродаја, у просеку, снабдева три малопродајна предузећа.

    У таквим околностима, сматра мр Дробњак, ми имамо доста искривљену концентрацију у трговини на мало. Долази до, како би се то војничким језиком рекло, прегруписавања малопродајних трговина у један доминантан или свега два-три већа ланца. Поготово у Београду. Нема странаца попут Теска, Керфура или Сејнзберија. Оно што већ годинама имају Пољска, Чешка или Румунија. Нама је у трговини потребно оно што имамо у банкарском сектору и однедавно у мобилној телефонији. Оштра тржишна утакмица домаћих и иностраних кућа. Али, не да би се трговци богатили високим маржама, већ да од њихове конкуренције највећу корист имају потрошачи, купујући све јефтинију, а квалитетнију робу.

    Шта је решење?

    Ништа друго до либерализација домаћег тржишта и долазак што већих светских трговинских ланаца који ће појачати конкуренцију и натерати велике домаће играче да се понашају у складу са уобичајеним правилима понашања у којима је интерес потрошача на првом месту. Без тога, остаћемо и даље мало затворено тржиште на коме ће, као у плиткој бари, тући један велики и пар мањих крокодила, истиче мр Дробњак и додаје да ће тим новим страним кућама посао бити доста отежан, јер су домаће куће у досадашњој концентрацији приграбиле најбоље локације.

    --------------------------------------------------------------------------

    Проблем Комисије за заштиту конкуренције

    Код нас се, примећује мр Дробњак, догодио обрнут ред ствари. У журби да што пре приватизујемо друштвену привреду, нисмо водили рачуна о концентрацији, потенцијалним монополима и картелима у појединим сегментима привреде, па и трговине. Тако се догодило да у Београду, Војводини или централној Србији имамо по једног до два доминантна играча и мноштво малих. Комисија за заштиту конкуренције и због тога има велики проблем. Нажалост, ни влада, чији је она орган, не пружа јој већи ауторитет. У свету развијених привреда, то је сасвим другачије. Одлуке таквих тела беспоговорно се поштују. Чак и на међународном плану.

    --------------------------------------------------------------------------

    Шта се сматра трговачком "непристојном понудом"

    Продајна ценa је од набавне у српским продавницама виша и за 70 одсто, тврди Петар Богосављевић, председник Покрета за заштиту потрошача. Будући да се марже у Европској унији крећу од 12 до 15 одсто, светски трговци би сигурно позавидели колегама из Србије на петоструко вишој заради. Питали смо Богосављевића на основу чега је извукао такав закључак, јер су марже у трговинама строго чувана тајна. Према његовим речима, зараде продаваца су светиња и ту не може на слободном тржишту нико директно да им се меша. Међутим, овде је више него очигледна метода по којој се оне одређују.

    Иако је то тајна, кроз неколико примера може јасно да се докаже да се марже не крећу од 25 до 45 процената, него су и веће. Ако се хлеб сава од брашна тип-500 у Чачку продаје за 15 динара, а у појединим малим радњама у Београду он кошта 45 динара, онда је очигледно да су зараде таквих трговаца астрономске. Истраживање о ценама меса показало је да је телетина у Београду готово двоструко скупља него у Врању. Та разлика се управо прелива у марже каже Богосављевић.

    Поједини економисти сматрају да се свака маржа која прелази осам процената у свету сматра непристојном. Према рачуници Мирослава Прокопијевића, директора Центра за слободно тржиште, марже у Србији достижу 45 и више процената.

    Слободан Костић
    [објављено: 16.11.2007.]
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

  2. #2

    Odgovor: Трговци: ко све пљачка народ

    Kako to sve funkcioniše kod nas?
    Pored proizvodnje trgovina mi je vrlo poznata, a od 1992 do prošle godine i bavio sam se posredno, posredno zato što je sin imao maloprodajnu trgovinsku radnju. Da bi jedna trgovačka radnja funkcionisala treba da ima robu i potrošače, to je prvi uslov, ali da bi uspešno poslovala onda treba da "rodi" mečku, kada je maloprodajni objekat u pitanju. Mnogo se razlikuje poslovanje veleprodaja od maloprodaja, adekvatno tome i zarade trgovaca. Zadnjih godina smo svedoci dve pojave: otvaranje super marketa i izobilje svih vrsta roba i to po asortimanu, klasi i ceni.
    Kako funkcionišu i zarađuju veleprodaje koje otvaraju super markete? Najbolje u odnosu na obične veleprodaje, bez maloprodajnih objekata, a na zadnjem mestu su sitni maloprodajni objekti.
    Više puta ste se sigurno zapitali kao je moguće da u ovom super marketu, naprimer ulje košta 25 dinara, a svuda je 52; ili šećer 20 dinara a cena mu je normalna 48dinara. Ovo je samo primer, a kao se dolazi do toga pa evo:
    Kada se puni super market dobavljači (proizvođači, uvoznici-distributeri), su prinuđeni da daju popuste, i evo opet primera: Da bi ušli sa svojom robom u market moraju da daju popust, da bi im uzeli kompletan asortiman opet moraju da daju popust, da bi im roba bila vidno pozicionirana, što bliže oku potrošača-kupca opet moraju da daju popust, kod prvog punjenja barem pola robe moraju da daju besplatno(ako je ta roba široko zastupljena u ponudi), šta još moraju da daju? Pa pare za zakup rafova,pare za bilbord(godišnji zakup), ima još toga, i najbolnije je na kraju, nije novčano ali moraju da daju robu recimo na rok plaćanja 90 dana, ili konsignaciono, pa šta se proda. Od svih ovih ubira jedan manji deo se prenese krajnjem potrošaču, a veliki deo ostane veleprodaji.
    Otvaranje ovakvih marketa ubija sitne trgovce, smanjuje i onako minimalnu zaradu u maloprodaji, tako da mnogi gube i ono malo što su imali.
    Jedno je prikazana trgovačka marža, a drugo je stvarna.....
    Ima još mnogo toga, ali mislim da je i ovo dovoljno indikativno!
    In vinas veritas

  3. #3

    Odgovor: Трговци: ко све пљачка народ

    Sta tu ima cudno?
    Pogledajte ko stoji iza tih supermarketa.

    P.S. Sad ce pojedinci opet da me napadnu zbog moje "teorije zavere".
    Nije sve crno, nadje se i poneka plavusa

  4. #4

    Odgovor: Трговци: ко све пљачка народ

    Citat pero_M kaže: Pogledaj poruku
    Sta tu ima cudno?
    Pogledajte ko stoji iza tih supermarketa.

    P.S. Sad ce pojedinci opet da me napadnu zbog moje "teorije zavere".
    ...bas naprotiv Pero...slozicu se sa tobom...
    ...pade mi na pamet Miskovic......ili da ga ne spominjem jer sada pljuje Cedu?
    ...jako smo "blagi" bili 5.oktobra...ne smem vise ni da razmisljam jer mogu svasta da napisem...
    ...hell ain't a bad place to be......

  5. #5

    Odgovor: Трговци: ко све пљачка народ

    Citat Angus kaže: Pogledaj poruku
    ...pade mi na pamet Miskovic......ili da ga ne spominjem jer sada pljuje Cedu?
    Лепота је гледати два гада како се глођу

    ...jako smo "blagi" bili 5.oktobra...ne smem vise ni da razmisljam jer mogu svasta da napisem...
    Требало је то лепо као Стаљин, то је револуција, ту су проблеми решени, није био благ...
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

  6. #6

    Odgovor: Трговци: ко све пљачка народ

    Večaras jedna meni ne baš draga tv kuća objavi kako Delta ucenjuje trgovce da bi se njihovi proizvodi prodavali u marketima Delte, maltene prepisani moj post o načinima formiranja, otimanja cene i para, ovoga puta svaka čast, poštujem.
    In vinas veritas

  7. #7

    Odgovor: Трговци: ко све пљачка народ

    Citat morrib kaže: Pogledaj poruku
    Večaras jedna meni ne baš draga tv kuća objavi kako Delta ucenjuje trgovce da bi se njihovi proizvodi prodavali u marketima Delte, maltene prepisani moj post o načinima formiranja, otimanja cene i para, ovoga puta svaka čast, poštujem.
    Trazi autorski honorar
    Nije sve crno, nadje se i poneka plavusa

  8. #8

    Odgovor: Трговци: ко све пљачка народ

    Citat morrib kaže: Pogledaj poruku
    Večaras jedna meni ne baš draga tv kuća objavi kako Delta ucenjuje trgovce da bi se njihovi proizvodi prodavali u marketima Delte, maltene prepisani moj post o načinima formiranja, otimanja cene i para, ovoga puta svaka čast, poštujem.
    ...napisi lepo...jel' to toliko tesko da priznas sebi?....
    ...B92 je objavio tu informaciju...
    ...hell ain't a bad place to be......

  9. #9

    Odgovor: Трговци: ко све пљачка народ

    Citat Angus kaže: Pogledaj poruku
    ...napisi lepo...jel' to toliko tesko da priznas sebi?....
    ...B92 je objavio tu informaciju...
    Eto zasto je B92 toliko branjen od strane pojedinaca.

    Oni kupe informacije sa VC, a za to ne placaju ni dinara.

    Morrib - presavi papir i napisi tuzbu, da ti plate autorski honorar, nema nista za dzabe.
    (Evo, garant ce Angus da se zauzme u redakciji B92 za tvoj slucaj. Znam ga, dobar covek).
    Nije sve crno, nadje se i poneka plavusa

  10. #10

    Odgovor: Трговци: ко све пљачка народ

    Citat pero_M kaže: Pogledaj poruku
    Eto zasto je B92 toliko branjen od strane pojedinaca.

    Oni kupe informacije sa VC, a za to ne placaju ni dinara.

    Morrib - presavi papir i napisi tuzbu, da ti plate autorski honorar, nema nista za dzabe.
    (Evo, garant ce Angus da se zauzme u redakciji B92 za tvoj slucaj. Znam ga, dobar covek).
    ...hocu...zauzecu se...
    ...ali imam samo jedan mali uslov...nista strasno...da morrib i Pero ispisu svaki po 10 grafita..."mrzim radikale"...hocete li moci da podnesete toliku zrtvu?
    ...hell ain't a bad place to be......

  11. #11

    Odgovor: Трговци: ко све пљачка народ

    Aloo bree, (što bi rekli ovi naši, jebote, u slengu)

    Ko vas ovlasti da se svađate bez mene?
    Kakva utakmica! Uskačem. jeste meni nije draga b-92, ali je informacija o trgovcima ok, svaka čast!
    Pero tužiću Angusa za iznuđivanje i prisilu zbog pritiska na mene da vičem, a ovde je zabranjeno vikanje.Za svaku korektnu i tolerantnu kritiku, za sve istine, i za sve majstorske laže bravo, DS, SRS,DSS, i ostali! Ovo zadnje zato kad me neko lepo slaže, kažem svaka čast, jer ima stila, i kažem sebi vidi mene zumbula.

    Ali od svih političara najgori su trgovci "političari", i zato uaaaa!

    Ps. izvadih se na kraju umalo da promašim političare "trgovce"!
    In vinas veritas

  12. #12

    Odgovor: Трговци: ко све пљачка народ

    ...ja ti pomazem da maznes lovu,a ti da me tuzis?
    ...mojne da budes u udarnim vestima...da si potpisao pristupnicu DS...
    ...hell ain't a bad place to be......

  13. #13

    Odgovor: Трговци: ко све пљачка народ

    Citat Angus kaže: Pogledaj poruku
    ...hocu...zauzecu se...
    ...ali imam samo jedan mali uslov...nista strasno...da morrib i Pero ispisu svaki po 10 grafita..."mrzim radikale"...hocete li moci da podnesete toliku zrtvu?
    Ako je za Morrib-a, ma pristajem.
    Ovde u Subotici nece biti ni prvi no poslednji grafiti slicne sadrzine.
    Nije sve crno, nadje se i poneka plavusa

  14. #14

    Odgovor: Трговци: ко све пљачка народ

    B92 Info Vesti Svet
    EU pooštrila propise o reklamiranju
    13. decembar 2007. | 12:31 | Izvor: Tanjug
    Brisel -- U članicama Evropske unije stupili su na snagu novi propisi vezani za praksu obmanjujućeg reklamiranja i agresivnih prodaja.

    Tako su zabranjene lažne besplatne ponude, nepostojeće nagrade i reklame kojima se deci sugeriše da moraju da kupe određeni proizvod. "Ovo je jedan od najstrožih propisa na svetu o prodaji koja dovodi kupce u zabludu i vrši pritisak na njih da kupe određeni proizvod", izjavila je komesar EU za zaštitu potrošača Meglena Kuneva.

    Ona je dodala da "na jedinstvenom evropskom tržištu više neće biti mesta za trgovce koji praktikuju takve metode prodaje, naročito pred božićne i novogodišnje praznike".

    Do sada je samo 14 od 27 članica EU bilo uvelo tu direktivu u svoja nacionalna zakonodavstva, a od sada to moraju da učine i Velika Britanija, Finska, Francuska, Nemačka, Mađarska, Litvanija, Luksemburg, Malta, Holandija, Portugalija, Rumunija, Španija i Švedska.

    Među nepoštene metode reklamiranja, koje će ubuduće biti zabranjene, spadaju mamljenje kupaca reklamiranjem proizvoda po veoma niskim cenama, pri istovremeno veoma malom broju takvih proizvoda na zalihama, nuđenje lažnih "besplatnih" proizvoda za koje kupci, u stvari, moraju da plate prikrivene troškove, sva oglašavanja u medijima i na Internetu u kojima se deci naređuje da "idu da to kupe odmah" ili "da kažu mami da im to nabavi".

    Takođe, lažne tvrdnje, kao, na primer, da neki preparat sprečava opadanje kose, piramidalne promotivne metode kojima se zarađuje prvenstveno privlačenjem novih kupaca, a ne prodajom proizvoda, davanje nepostojećih nagrada ili nagrada kojima se od "dobitnika" zahteva da nešto plate da bi im one bile uručene,

    Tu spadaju i lažne tvrdnje da će neki proizvod biti u prodaji samo u veoma kratkom vremenskom periodu i potrošači požure da ga nabave, zahtevi od potrošaca da plate neki proizvod koji im je poslat, a da oni to nisu tražili.

    Kompanije koje budu prekršile Nepoštenu praksu reklamiranja, propis koji je zamenio Direktivu o reklamiranju koje dovodi u zabludu, donetu 1984. godine, biće suočene s oštrim kaznama, kao što su velike novčane globe ili moguće zatvaranje.
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

  15. #15

    Odgovor: Трговци: ко све пљачка народ

    Pa u zadnje vreme nas deru mesari i prerađivači mesa.Jedna statistika je pokazala da su mesari kad god je skakala cena žive stoke, dizali su cene. A kad je padala cena žive stoke onda su cene ostajale na istom nivou, ili su išle vrlo malo dole.
    In vinas veritas

Strana 1 od 2 12 PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Odgovora: 14
    Poslednja poruka: 25.06.2013, 00:01
  2. Окаснели повратак у школу...
    Autor yossarian u forumu Obrazovanje
    Odgovora: 13
    Poslednja poruka: 18.03.2011, 20:24
  3. Odgovora: 53
    Poslednja poruka: 22.10.2010, 00:59
  4. Odgovora: 5
    Poslednja poruka: 06.08.2008, 13:28
  5. Посланица Патријарха Српског
    Autor yossarian u forumu Spomenar
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 31.12.2007, 13:14

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •