GL kaže:
Posle odluke Naftne insustrije Srbije (NIS) i Vlade Republike Srbije da se krene u obećanu podelu besplatnih akcija, pred građanima koji su stekli to pravo stoji mukotrpan proces upisa u akcionarski registar.
Novopečeni akcionari do kraja septembra treba da se upišu u evidenciju Komisije za hartije od vrednosti i Centralni registar.
Obaveštenja o tome trebalo bi da dobiju svi akcionari, koji će, najverovatnije, biti redovno informisani putem medija, tvrdi Aleksandar Ivanović, ovlašćeni portfolio menadžer NLB banke i šef dilerskog odeljenja Brokersko-dilerskog društva "Konvest". On dodaje da se trgovinom akcija mogu baviti samo ovlašćene brokerske kuće, pa će svi novi akcionari morati da izaberu brokera. Kako je u pitanju mnogo građana, država će taj posao, najverovatnije, dati svim brokerima kako bi se stvorila što razgranatija mreža mesta gde se mogu završiti sve procedure u vezi s upisom i prodajom tih akcija. Građani će nakon upisa u Centralni registar morati da u brokerskim kućama otvore vlasničke račune, gde će im se deponovati akcije. Država je preuzela obavezu da plati nadoknade brokerima za taj posao, tako da on neće koštati građane.
Kada sve to bude učinjeno, trebalo bi da usledi odluka o listiranju akcija NIS-a na Beogradskoj berzi. Ivanović podseća na to da bi svaki akcionar morao znati da je početna indikativna cena akcija koje se pojave na berzi, u stvari, korigovana knjigovodstvena vrednost, koja pre svega zavisi od poslovnih rezulata firme. To praktično znači da će vrednost akcije koja sada iznosi 500 dinara biti veća, samo treba biti strpljiv.
Prema pravilima berze, akcija prvog dana na berzi može poskupeti do 300 odsto, ili pak pojeftiniti deset procenata. Svaki naredni dan promena cene može biti od plus 20 do minus deset procenata. U Zakonu o hartijama od vrednosti, po listiranju akcija na berzi, nije predviđeno nikakovo zadržavanje prodaje, što je i logično jer cenu akcija formira ponuda i tražnja.
Bez obzira na to, trebalo bi da se akcionari informišu o vrednosti akcija na sajtu Beogradske berze i da izjave neovlašćenih osoba ne uzimaju kao relevantne.
Trebalo bi imati na umu da je generalni direktor NIS-a Kiril Kravčenko rekao kako će se truditi da vrednost akcija na berzi bude što veća. Inače, po Ivanovićevim rečima, Naftna industrija Srbije dužna je da tri meseca posle izlaska akcija na berzu raspiše preuzimanje akcija od malih akcionara i za to plati cenu po kojoj je "Gaspromnjeft" od države kupio većinski paket, ili tržišnu cenu ako ona bude viša. To je još jedan razlog da se ne žuri pri prodaji stečenih hartija od vrednosti.
Iako je država propisala rigorozne kazne za one koji pokušaju da špekulišu u procesu podele besplatnih akcija, bez obzira na to što još nema čvrstih dokaza o budućem vlasništvu nad hartijama od vrednosti svih velikih javnih preduzeća, mogu se naći oglasi o prodaji i kupovini tih akcija, ili potvrda da će akcije biti dobijene. Reč je raznim ugovorima koji se sklapaju za ustupanje nepostojećih akcija, čija se cena još ne zna, ali se za njih nudi i do 1.000 evra. Iz ovoga se jedino može izvući pouka da akcije koje građani budu dobili od privatizacije preostalih velikih javnih preduzeća "Telekom", EPS, Jat, "Galenika" i Aerodrom "Nikola Tesla" mogu jednog dana zaista dostignuti visoku vrednost.