Disleksija i disgrafija, poremećaji čitanja i pisanja
Prikaz rezultata 1 do 12 od ukupno 12
  1. #1

    Disleksija i disgrafija, poremećaji čitanja i pisanja

    Uspešno usvajanje veštine čitanja i pisanja uglavnom zavisi od funkcije vida, sluha, govora, jezika i motorike šake, a koje se razvijaju od intrauterinog perioda pa sve do 9. ili 10. godine života, kada se automatizuju. Ako se ne ostvari potpuna integracija navedenih funkcija, dolazi do poremećaja čitanja (disleksija) pisanja( disgrafija i disortografija) i računanje (diskalkulija).
    KSAFA sistem omogućava prepoznavanje simptoma disleksije i disgrafije od samog progovaranja deteta, a preciznije već na uzrastu od 5 godina, ranu stimulaciju i prevenciju ovih poremećaja. Ukoliko se simptomi disleksije i disgrafije otkriju u ranoj fazi, tretman može uspešno da se završi do polaska u školu. Ako se kasno otkriju, obično je to kraj drugog ili trećeg razreda, potrebno je da tretman bude što brži da ne bi došlo do dubljih poremećaja u učenju i ponašanju.

    Disleksija


    Disleksija predstavlja poremećaj koji se manifestuje prilikom učenja čitanja. Simptomi su : premeštanje redosleda slova u reči (npr. od-do), zamena slova (npr. b-d), izostavljanje (npr. krava- kava) i dodavanje slova (npr. oblak - obalak). Dete sa ovim poremećajem zastaje pred početak čitanja reči, ponavlja prvo slovo više puta, "secka" višesložne reči na slogove, odvojeno čita reč po reč, ne poštuje ortografska pravila (zarez, tačka), preskače redove, pogrešno razume ili ne razume pročitanu reč ili tekst, nepravilno diše u toku čitanja i stalno prekida čitanje radi predaha.

    Disgrafija


    Disgrafija je poremećaj u savladavanju veštine pisanja. U razvojnoj hijerarhiji govora i jezika, pisanje se razvija poslednje i može da se nauči jedino ako su sve prethodne funkcije i sposobnosti uspešno razvijene. Simptomi diskgrafije su : vizuelni (pogrešno oblikovanje i neuočavanje razlike između slova, loša prostorna orijentacija i okretanje slova na suprotnu stranu), auditivni (zamena slova slična po mestu izgovora), govorno-jezički (oskudan rečnik, gramatički nepravilna rečenica).
    Poremećaj grafomotorike se ogleda u neurednom rukopisu, loše postavljenim slovima u prostoru stranice, redovi su izlomljeni, talasasti ili kosi, reči su međusobno stisnute, slova su ispravljana docrtavanjem dolova, ne nadovezuju se već se preklapaju ili su nejednaka, nekad su tanka, a nekad pritisak para podlogu pri pisanju.

    Dijagnostikovanje ovih poremećaja je složeno. Ono podrazumeva: uzimanje podataka o ranom razvoju deteta, utvrđivanje neurološkog statusa, ORL pregled i proveru sluha, oftamološki pregled, procenu intelektualnih sposobnosti, orijentacije u prostoru i vremenu, procentu koordinacije podreta, grafomotorike, sposobnosti auditivne i vizuelne percepcije, procenu impresivnog i ekspresivnog govora, kao i čitanja i pisanja.



    Tretmani disleksije i disgrafije


    Na osnovu simptomatologije, izrađuju se individualni planovi i programi tretmana za svako dete. Roditelj ima važnu ulogu u realizaciji programa, koji je veoma širok i uključuje vežbe : auditivne percepcije (razlikovanje, pamćenje, analize i sinteze glasova), vizuelnog pamćenja i razlikovanja slova, grube i fine grafomotorike artikulacije glasova, logomotorike, impresivnog i ekspresivnog govora, pisanje štampanih malih i velikih slova azbuke u svesci s kvadratima, pisanje rečenica, zatim diktat, prepis i slobodan sastav.
    Tretman disleksije počinje čitanjem reči od dve grafeme, zatim od tri, pa se prelazi na reči sa četiri grafeme, čitanje dužih reči, čitanje rečenica od prostih do složenih, kraćih i dužih tekstova, posle čega sledi čitanje u sebi, prepričavanje, rad na brzini i izražajnom čitanju.


    Deca čiji je problem disleksija i/ili disgrafija često su intelektualno natprosečna, pa na svoj poremećaj mogu da reaguju povlačenjem u sebe, izbegavanjem čitanja i pisanja i drugih školskih zadataka. Iz tog razloga, treba dete na vreme odvesti kod logopeda, koji će proceniti vrstu i težinu poremećaja i uključiti ga u tretman.


    Stepen ovih poremećaja je u zabrninjavajućem porastu (od 3.5 do 7.7 % ranijih godina, do 9% i više poslednjih pet godina), kao i činjenica da veliki broj dece započinje tretman posle 8. ili 9. godine. Češće se javljaju kod dečaka, odnos je 3:1, a nasledni faktor ima važnu ulogu u njihovom nastanku.




    Izvor : časopis Vita
    Poruku je izmenio makilli, 13.11.2007 u 09:07 Razlog: Nema potrebe za tako velikim slovima....

  2. #2

    Odgovor: Poremećaji čitanja i pisanja

    O disleksiji i problemima s čitanjem



    Razvojna disleksija je stanje povezano sa slabim čitanjem. Disleksična deca imaju poteškoća prilkom učenja da čitaju, poteškoća koje nastaju zbog jednog ili više problema u obradi informacija, kao što su smanjena vizuelna ili slušna percepcija. Mnoga ali ne sva deca s disleksijom te poteškoće manifestuju inverzijom brojeva, slova ili reči. Nova istraživanja na ovom polju ukazuju na specifične metode podučavanja kojima se svakome može pomoći da nauči da čita, bez obzira kakav problem leži u pozadini. Ovde ćemo vam pružiti nove zanimljive informacije, kao i krajnje efikasna rešenja za sve tipove teškoća u čitanju, uključujući i disleksiju.



    Šta je disleksija?


    Deca prosečne ili ispodprosečne inteligencije koja čitaju ispod za svoj uzrast očekivanog nivoa mogla bi biti disleksična. Prava disleksija obično pogađa oko tri do šest procenata populacije, mada se može desiti da u zavisnosti od geografske lokacije i do pedest procenata učenika ne postižu zadovoljavajući nivo kvaliteta čitanja. To znači da su za većinu dece poteškoće u čitanju uslovila neefikasna uputstva za čitanje, odnosno poduka bez učinka. A disleksično dete izloženo neadekvatnoj poduci često pati i od neke posebne ometenosti u učenju.




    Deca su disleksična ili ometena u učenju kad ispoljavaju jedan ili više navedenih simptoma:


    Invertovanje slova i/ili reči prilikom čitanja.

    Invertovanje slova i/ili reči prilikom pisanja.

    Teškoće u ponavljanju rečenog kad se to od njih zatraži.

    Loš rukopis i slabije kucanje po tastaturi.

    Slaba sposobnost crtanja.

    Invertovanje slova i reči prilikom sricanja „slovo po slovo“ prethodno izgovorenih reči.

    Poteškoće u određivanju leve i desne strane.

    Poteškoće prilikom razumevanja ili pamćenja onoga što im je upravo rečeno.

    Poteškoće da razumeju ili zapamte ono što su upravo pročitali.

    Poteškoće da svoje misli zabeleže na papiru.

    Kod disleksične dece ovi simptomi se ne javljaju usled slabijeg vida ili sluha, već usled disfunkcija mozga. Oči i uši funkcionišu kako treba, ali niži moždani centri mešaju slike ili zvuke pre nego što dostignu više („inteligentnije“) moždane centre. To kod učenika izaziva zbunjenost i uznemirava ga.


    Kad dete ispoljava teškoće u učenju, važno je sprovesti iscrpna ispitivanja njegovog neurološkog razvoja. To podrazumeva testiranje sluha, vida, neuroloških reakcija, koordinacije, vizuelne percepcije, slušne percepcije, inteligencije i uspeha u školi.


    Problemi percepcije često se mogu rešiti izvođenjem jednostavnih vežbi koje pomažu da se konkretni problem ublaži ili prevaziđe, ili se pak primenjuju tehnike učenja kojima se problem kompenzuje. I jedno i drugo često se može sprovoditi i kod kuće. U nekim slučajevima može biti potrebno angažovanje stručnjaka – pedagoga i/ili logopeda.



    Šta prouzrokuje disleksiju i probleme prilikom čitanja?



    Glavni razlozi otežanog čitanja su:


    Neefikasna uputstva, odnosno poduka prilikom učenja čitanja.

    Otežana slušna percepcija.

    Otežana vizuelna percepcija.

    Problemi s procesuiranjem jezika.

    Ubedljiva većina naučnoistraživačkih studija iz ove oblasti dokazala je da je učenje pisma i čitanja sricanjem „slovo po slovo“ NAJBOLJI NAČIN PODUČAVANJA svih učenika čitanju. One takođe dokazuju da je takva poduka ujedno i JEDINI NAČIN da čitanje nauče đaci s disleksijom i drugim problemima ometenosti u učenju.


    Nažalost, u većini škola koristi se tzv. „kompleksna metoda“ učenja čitanja, koja koristi sliku i reč u celini po sistemu „vidi i reci“.


    Iako je navedena metoda učenja čitanja korišćenjem cele reči najšire zastupljena, to nije najbolji tip poduke. Njome se deca uče da memorišu sliku koju neka reč označava i da nagađanjem povezuju glasove i znakove pisma, odnosno slova. Za razliku od nekolicine slikovnih pisama, kao što su npr. japansko i kinesko, verćina svetskih jezika koriste fonetska pisma. Stoga se čitanje najbolje uči preko povezivanja pojedinačnih fonema sa znakovima, odnosno glasova sa slovima. U jezicima u kojima se „ne čita kao što piše“, poput našeg, deca čitanje uče uz pomoć naročitih fonetskih znakova kojima se obeležava izgovor.


    Čitanje i pisanje su jednostavno „razgovor s papirom“. Deca uče da govore najpre imitirajući zvuke, a potom ih kombinujući u oblike reči. Mozak je programiran da na taj način nauči jezik. Stoga je sricanje slovo po slovo najefikasniji način podučavanja dece čitanju, jer je identičan načinu na koji uče da govore.


    Odrasli i deca koji ne uče čitanje ovakvim metodom, često ispoljavaju jedan ili više navedenih simptoma:


    Čitaju ispod odgovarajućeg nivoa za svoj uzrast

    Čitaju polako

    Slabo razumeju

    Umaraju se već nakon kratkog čitanja

    Slabo prepoznaju pojedinačna slova i njihovo mesto u sklopu reči

    Ne uživaju u čitanju

    Neka deca imaju problem slušnog zapažanja. Ovo može biti posledica hroničnih upala ušiju u ranom detinjstvu. Neka mogu biti i rođena s takvim nedostatkom. Ovakvoj deci je neophodna pomoć stručnjaka da se najpre ispravi ili ublaži taj nedostatak, a potom ih iznova treba učiti formiranju glasova koji se koriste u govoru i čitanju.


    Druga grupa dece ima problema s vizuelnom percepcijom. Njima se događa da izvrću red slova u okviru reči ili reči u okviru rečenice. Ona takođe imaju problema s povezivanjem i identifikacijom slike koju data reč označava, a koju su prethodno smestili u memoriju, sa slikom koja je data u udžbeniku ili na panou. Tu od izvesne pomoći mogu biti vežbe da mozak tačno „vidi“, ali „glasovno“ učenje, vezivanjem određenog glasa za određeno slovo, je ubedljivo najbolji način da se prevaziđe ovaj problem.



    Jezički razvojni problemi kod dece mogu da doprinesu slabom čitanju, slušanju i razumevanju, skupa sa teškoćama prilikom verbalnog i pismenog izražavanja. Kroz adekvatne metode učenja da čitaju, a uz dodatnu stručnu pomoć u ometenoj percepciji jezika ili jezičkom izražavanju, navedeni tipovi ometenosti u učenju daju se uspešno savladati.




    Pomoć deci koja invertuju slova i reči



    Invertovanje slova i reči dok čitaju i pišu nije neuobičajeno u uzrastu od šest do sedam godina. Ono proističe iz nezrelosti u razvoju moždanih funkcija. Deca kod koje se javlja ovaj problem najčešće imaju poteškoća i sa određivanjem leve i desne strane. Evo nekih vežbi koje znatno pomažu razvoju orijentacije levo-desno i smanjuju invertovanje glasova/slova u reči i reči u rečenici.


    Simptomi:


    Otežana prostorna orijentacija: nesposobnost da se razlikuje levo od desnog na sebi, na drugima ili na papiru.

    Mešanje parova slova čiji izgovor spada u iste glasovne grupe po mestu tvorbe: B-P, Z-S, M-V i sl.

    „Obrnuto“ čitanje, kao u primerima: sat-tas, rat-tar, dar-rad i sl.



    Treba učiniti sledeće:



    Pojednostaviti zadatke da se savlada jedna po jedna teškoća, a ne više poteškoća odjednom

    Svaku pojedinačnu poteškoću savladati do nivoa automatizma pre nego što se pređe na sledeću. Dakle, potpuno savladati „B“ pre nego što se nađe u kombinaciji s „P“ i sl.

    Svaku poteškoću koja prouzrokuje ponavljanje jedne te iste greške trebalo bi pojedinačno tretirati odgovarajućom metodom sve dok se problem ne prevaziđe.

    Slovo po slovo pratiti, a potom zapisati slovo ili reč, izgovarajući ga onako kako je napisano.

    Vežbe sprovoditi u uzastopnim kratkim intervalima.

    Ako je dete zbunjeno i greši u određivanju leve i desne strane, pri vežbanju koristite prsten, sat, traku ili vrpcu na ruci kojom piše. Bojom označite onu stranu klupe, papira ili reči, kao stranu sa koje se počinje.

    Postepeno povećavajte težinu zadatog materijala koji sadrži elemente poteškoće. Čim se počnu javljati greške, vratite se na jednostavnije primere.



    Neki predlozi za poboljšanje pismenosti:



    Povlačenje rukom po papiru na kojem su bojom ili sl. označeni „desno“ i „levo“.

    Igrajte igru „Neka dete, neka dete...“ – „pipne desnu nogu; podigne levu ruku; povuče desno uvo, trepne levim okom...“, itd.

    Dete prati uputstva da iz početne tačke povuče liniju: odozdo naviše, odozgo naniže, zdesna nalevo, itd, kao i da pokazuje delove tela na levoj ili desnoj strani.

    Dete na tabli povezuje tačkice kako bi nacrtalo odgovarajući oblik, a zatim taj postupak ponavlja na papiru.

    Dete podiže ruke ili noge po uzastopnom istom obrascu: leva-desna-leva-desna-leva-desna... itd. Varijacije ove vežbe može biti ritmično marširanje uz muziku.

    Dete imenuje predmete sa svoje desne i leve strane. Potom odlazi u razne delove prostorije imenujući ih kao napred, nazad, levo i desno.

    Rapoređivanje sleva nadesno sekvenci priče u slikama.

    Pisanje po papiru s linijama.

    Lančane aktivnosti organizovane sleva nadesno, kako na papiru, tako i u prostoru.

    Kad dete počne s pisanjem, naučite ga da započne pisanje reči ili rečenice na samoj levoj ivici lista hartije (kako bi mu preostalo da nastavi samo ulevo).

    Prilikom čitanja koristiti razne obeleživače, „prozorčiće“ i ostala pomagala za određivanje pravca „sleva nadesno“.


    preuzeto sa neta
    Da li Vaša deca imaju poremećaj čitanja ili pisanja?

    Kakva su Vaša iskustva i kako pomoći deci da savladaju ovaj problem?
    I may not be perfect but I'm always me

  3. #3

    Odgovor: Disleksija i disgrafija,poremećaji čitanja i pisanja

    Dece josh nemam, ali nadam se da to nije razlog da ubacim i svoje mishljenje o ovoj temi...

    Setjam se josh u osnovnoj shkoli, par drugara koji su imali jako velike probleme sa chitanjem... Naravno, tada sam ipak bio klinac, i nisam imao pojma da postoje poremetjaji kao shto je na primer disleksija... Shto je i normalno, shta dete od 10 - 11 godina zna... Ali, ono shto je po meni tuzhno i zhalosno, to je da ni uchiteljica, a kasnije ni nastavnici srpskog (a imali smo i jednog profesora srpskog, kog niko nije shljivio), nisu umeli da prepoznaju ovo...

    U razgovoru sa nama, ti drugari su sasvim normalno komunicirali, normalno i pisali... Jedino kada je dolazilo do onih momenata chitanja na chasu, tu je bilo muke... Chinilo se da ne znaju slova, sricali su... A uchiteljica, a kasnije i nastavnici? Oni su zdushno lupali kecheve njima... Samim tim, verujem da je motivacija tim drugarima opadala, i da su zbog toga i svi drugi predmeti platili cenu... Oni su bili medju najgorim djacima... Ali ne zato shto su glupi, naprotiv, koliko se setjam, bili su prilichno inteligentni... Ne, problem je bio shto nastavno osoblje nije umelo da prepozna ovo, i na vreme reaguje... Tuzhno zapravo... Jedino je onaj profesor srpskog jezika neshto pokushavao da uradi, ali niko ga nije slushao, chak ni roditelji te dece... Shto je josh zhalosnije...

    Mislim da je ovaj porast broja dece koji imaju ove poremetjaje, samo pokazuje koliko roditelji i nastavno osoblje (ne)brinu o deci... Roditelji koji su suvishe zauzeti nekim svojim malim zhivotime, i koji ne posvetjuju dovoljno pazhnje deci, nezadovoljno nastavno osoblje, koje deca skoro i ne zanimaju, tu su samo da otaljaju svoj radni dan... Tuga i jad...


    Spajdr pig, spajdr pig, daz vatevr a spajdr pig daz, ken hi sving, from a veb, no hi kent, hiz a pig, lukaaaaaaaout, hiz a spaaaajdr piiiiiig...

  4. #4

    Disleksija i disgrafija, poremećaji čitanja i pisanja

    to je da ni uchiteljica, a kasnije ni nastavnici srpskog (a imali smo i jednog profesora srpskog, kog niko nije shljivio), nisu umeli da prepoznaju ovo...
    S ovim se apsolutno slazem... I ja sam se dosta puno susretala sa decom koja su imala probleme prilikom pisanja a na to učiteljica u opšte nije reagovala...to se smatralo nedostatkom vežbanja i to je to...

    Kakva su Vaša iskustva i kako pomoći deci da savladaju ovaj problem?
    Da se ne ponavljam mislim da je najbolje rešenje odvesti dete kod logopeda ukoliko primetite da ima poteškoća u pisanju, i ukoliko dete ne može da šćitava reči tj povezuje slova već sriče ili ti izgovara slovo po slovo ili slogovno čita...

  5. #5

    Odgovor: Disleksija i disgrafija, poremećaji čitanja i pisanja

    Ali, ono shto je po meni tuzhno i zhalosno, to je da ni uchiteljica, a kasnije ni nastavnici srpskog (a imali smo i jednog profesora srpskog, kog niko nije shljivio), nisu umeli da prepoznaju ovo...
    Ono što je još žalosnije je da imamo učiteljice, učitelje i profesore koji misle da umeju da prepoznaju disgrafiju, a ni sami ne znaju da pišu Kako oni postanu to što jesu nije mi jasno. Žalosno je što ti dođe ili da se upiškiš od smeha ili da plačeš kad ti učiteljica napiše poruku po detetu toga toliko ima da nije ni čudo što nam je narod nepismen do bola. A sve ubeđene da su pismene. Učiteljice, zaboga A profesori kad preuzmu decu u petom, krste se i nogama i rukama. Čast izuzecima.

    Ova je sredina čudna. Ponekad će se roditelj i ako primeti kod svog deteta neku nesposobnost, praviti da je ne primećuje. Logoped*? Moje dete da ide kod logopeda*? Tako sva deca pričaju i pišu, to je normalno, porašće on/ona a rezultata takvog posmatranja stvari je nažalost, sve više

    Neki se, bre, i ne stide što su učitelji. Pa, još se i uvaže kad se o pismenosti priča. Ja bih bila kuvar. Kao Džejmi Oliver, disleksičar

    može da šćitava reči tj povezuje slova već sriče ili ti izgovara slovo po slovo ili slogovno čita...
    A jel ovo neki vojvođanski sleng? Prvi put čujem Malo mi liči i na češki ili poljski jezik

    *Logoped - to je nešto strašno što jede decu i plus ti se komšije smeju, a rodbina ogovara što imaš takvo dete koje mora kod logopeda.
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  6. #6

    Odgovor: Disleksija i disgrafija, poremećaji čitanja i pisanja

    ne nije sleng (mada mislim da to i znas)...samo greska u kucanju...koja je eto specificno izdvojena( s ciljem verovatno nekog ismevanja, pardon ne verovatno nego jeste), jer je na ovoj temi na kojoj nisu dozvoljene greske u kucanju...
    Izvinjavam se sto sam pogresila u kucanju...

  7. #7

    Odgovor: Disleksija i disgrafija, poremećaji čitanja i pisanja

    Toliko sam reči na ovom forumu prvi put čula, da moram prvo da priupitam za svaki slučaj, da nije nešto lokalno, iako sam bila gotovo sigurna da je neki biser.

    Ne postoji tema na kojoj nisu dozvoljene greške u kucanju i ja nemam potrebu da te ismevam, jer sam to mogla da uradim 500 puta do sada, da sam htela. Iskreno, baš imaš grešaka nedopustivih ali to je tvoj problem sa kojim ja nemam ništa Evo, i ja u mom postu imam grešku u kucanju, bar jednu sam primetila sad, jer jako brzo kucam. Ispustila sam napisati čak dve reči: "i pošalje" - naravno da mi niko ne škraba po detetu, nego po papiriću Svi brljamo, pa i ja, samo što neki brljaju pa se kriju iza grešaka u kucanju ili štatijaznam kakvih opravdanja. Ja kad pogrešim i kad mi neko na to ukaže, to mogu samo da pozdravim, a i nisam pedagog po profesiji, pa mogu da učim samo svoje dete i da se ponosim time koliko sam pismena ... i radujem što je njegova nepismena učiteljica zamenjena odavno jer je odlučila da rađa decu

    Nemaš mi se potrebe stoga izvinjavati furaj dalje da ne skrećemo sa teme
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  8. #8

    Disleksija i disgrafija, poremećaji čitanja i pisanja

    Čitanje i pisanje su jednostavno „razgovor s papirom“. Deca uče da govore najpre imitirajući zvuke, a potom ih kombinujući u oblike reči. Mozak je programiran da na taj način nauči jezik. Stoga je sricanje slovo po slovo najefikasniji način podučavanja dece čitanju, jer je identičan načinu na koji uče da govore.
    Sricanje kao metoda je sasvim napuštena! Danas se ponegde, u našim školama može naići na novo sricanje. Učenici obično tiho, u sebi "izgovore" slova pa tek onda reč glasno pročitaju...
    Najteže je pojedina slova pri čitanju "sliti" u celinu. Metoda sricanja takvo prelaženje od slova ka celini nije obezbedila, čak ga je činila komplikovanijim.
    Ščitavanje se sastoji u tome što se u toku čitanja pojedinih glasova reči koju čitamo otežu malo više nego u govoru, ali se glas dok se oteže spaja sa sledećim, pa opet sa sledećim, čineći tako jednu govornu celinu.
    Na primer reč šuma bi se ščitavala ovako : š-š-š+u-u-u+m-m-m+a-a-a-a i ta se reč na kraju ne izgovara jer je slivanjem glasova izgovorena kao celina.
    Postupak ščitavanje se danas koristi u sintetičkim vežbama. Tada se odabiraju deci najpre kraće poznate reči i izgovaraju se "otezanjem".
    Kako se ščitavanje razlikuje od svakodnevnog govora, od normalnog izgovaranja reči, potrebno je neprirodno slivanje ili zglašavanje svesti na najmanju meru.
    Smanjivanjem dužine "otezanja" glasa skraćuje se put od ščitavanja do čitanja.

  9. #9

    Odgovor: Disleksija i disgrafija, poremećaji čitanja i pisanja

    Sad znamo šta je ščitavanje i za ovo prvi put čujem, kao i za šćitavanje nisam učiteljica
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  10. #10

    13 Odgovor: Disleksija i disgrafija, poremećaji čitanja i pisanja

    Da li neko zna koji se testovni materijal koristi kod razvojne disgrafije i koji se tretman sprovodi?

  11. #11

    Odgovor: Disleksija i disgrafija, poremećaji čitanja i pisanja

    Prepoznajte disleksiju i disgrafiju kod dece



    Već u predškolskom uzrastu može da se predvidi da li bi dete moglo da ima poteškoće sa čitanjem i pisanjem, tačnije da li će imati problem sa disleksijom i disgrafijom.

    Ako dete ne može da ponovi početni i poslednji glas u rečima, tačnije ako razaznaje glas od sloga i ne može da spoji određene glasove u reč, možda je vreme da se obratite logopedu. Kod takve dece se već u prvim razredima javljaju greške u čitanju i pisanju tipa: omisija (ispuštanja) glasova, adicija (umetanja) i metateze (izvrtanja - karakteristično za čitanje napamet; tipično za brzo čitanje bez razumevanja). Znači, u predškolskom uzrastu mogu da se predvide moguće disleksične i disgrafične poteškoće, a potvrda za ovo se najčešće vidi u prvim razredima osnovnoškolskog obrazovanja.


    Saveti roditeljima:


    - nemojte da detetu govorite da je lenjo, ako izbegava čitanje i pisanje

    - nemojte da zahtevate da čita „naglas“

    - nemojte da ga poredite s drugom decom u razredu

    - nemojte da stalno prigovarate da mu je rukopis neuredan

    - ohrabrite ga da sme da radi i polako ako mu je to lakše

    - otvoreno razgovarajte o stvarima koje mu ne idu za rukom

    - pohvalite ga za sve što učini dobro

    - sarađujte s detetovim učiteljima i objasnite im s kojim i kakvim se teškoćama dete susreće

    - nemojte da razvijate osećaj krivice ni kod sebe niti kod samog deteta jer se tako uništava detetovo samopouzdanje i smanjuje se mogućnost napretka

    - podstičite ga u drugim aktivnostima u kojima je kreativan i maštovit

    - javite se logopedu radi tačnog dijagnostikovanja i potrebnog uključivanja deteta u tretman s vežbama čitanja i pisanja, gde će se dati naglasak na vezu slovo-glas

    - recite detetu da su i mnoge poznate osobe (npr. Tom Kruz, Hans Kristijan Andersen, Leonardo da Vinči, Albert Ajnštajn, Stiv Mekvin i dr.) imale disleksiju




    preuzeto sa:blic.rs
    __________________
    I may not be perfect but I'm always me

  12. #12

    Odgovor: Disleksija i disgrafija, poremećaji čitanja i pisanja

    O ščitavanju, a i konkretnim korektivnim vežbama OVDE. Naravno, uvek je lakše roditelju da se obrati za pomoć kada je obavešteniji ili kada je dovoljno otvoren ne samo da sluša nego i da čuje oni koji znaju. @ Neuhvatljiva_

Slične teme

  1. Da li stil pisanja može otkriti (i) nečiju erotičnost?
    Autor memento u forumu Erotika & sex
    Odgovora: 21
    Poslednja poruka: 12.04.2013, 00:40
  2. Poremećaji ishrane
    Autor Goga u forumu Zdravlje
    Odgovora: 16
    Poslednja poruka: 20.04.2011, 21:38
  3. Dete sa poremećajem pažnje (ADHD)
    Autor makilli u forumu Roditeljski kutak
    Odgovora: 7
    Poslednja poruka: 29.10.2010, 22:42
  4. Seksomnija, poremećaj ili dar?
    Autor SQUAW u forumu Spomenar
    Odgovora: 4
    Poslednja poruka: 07.12.2007, 17:41

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •