Vrbas
Strana 1 od 3 123 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 33

Tema: Vrbas

  1. #1

    14 Vrbas



    Vrbas se nalazi na geografskim koordinatama: 45?34` SGS i 19?38` IGD. Nalazi se u Bačkoj, delu Vojvodine jedne od dveju pokrajina SR Srbije. Prostire se na površini od 376 km. Geografski položaj opštine Vrbas karakteriše mnoštvo prirodno-geografskih i društveno - ekonomskih komponenti i međusobnih uticaja. Zauzima deo prostora koji se nalazi u geometrijskom središtu Bačke.

    Istorija
    Prvi pomen u pisanim izvorima o Vrbasu je iz 1387.godine. Medjutim, istorija Vrbasa seže mnogo dublje u prošlost. Zahvaljujući arheološkim iskopavanjima na lokalitetima: Čarnok, Šuvakov salaš i ciglana ,,Polet", mnogo toga o prošlosti Vrbasa nam je poznatije i bliskije. Na obalama Crne bare konstatovana su neolitska naselja (5000 - 2500.g.p.n.e.). Na Šuvakovom salašu je dokumentovana kuća koja potvrđuje dosadašnja saznanja o tome da su naselja delom ukopana u les, da su zidovi kuća od pletera i da su domaće životinje već tada svakodnevica sela. Iz perioda bronzanog doba (1800 - 800), konstatovano je naselje sa nekropolom u neposrednoj blizini Čarnoka kao i manje naselje na severnoj, levoj obali Crne bare. Veoma značajno nalazište mladeg gvozdenog doba (IV o.p.n.e. -1 o.n.e.) na lokalitetu Čarnok - Bačko Dobro Polje, uspešno se istražuje i štiti zahvaljujući Muzejskoj zbirci, Opštini Vrbas i Muzeju Vojvodine. Dolaskom Kelta na ova područja, u drugoj polovini IV veka, počinje se sa upotrebom grnčarskog kola, masovnom izradom gvozdenog oruđa i oružja i kovanjem novca. Čarnok je keltski opidum (zemljano utvrđenje) koje prvenstveno predstavlja trgovački centar,a kasnije dobija i odbrambenu ulogu.Od I v.n.e. ovi prostori deo su tzv. barbarikuma koji se nalazi naspram Rimskog Carstva i doživljava direktne uticaje rimske civilizacije. Istovremeno dolazi do naseljavanja Sarmata, pripadnika iranskih naroda, koji donose i grčko - helenističke kulturne uticaje. Od IV veka n.e. naše prostore zapljuskuju talasi naroda koji su nošeni velikom Seobom naroda. Najduže se zadržavaju Avari, o čemu svedoči nekropola na lokalitetu ciglana ,,Polet,,. Početak IX v. označava kraj avarske dominacije i kontrolu Franaka a zatim Bugara nad ovim prostorima. Krajem IX v. u Panonsku niziju stižu i ugarska plemena. Ovo potvrđuju nekropole iz X v. sa nomadskim karakteristikama kao i srednjevekovna naselja, koja su istraživana na ovim terenima, gde je konstatovan horizont X-XII v.

    Industrija
    Naselje je počelo intezivnije da se razvija početkom XVIII veka kada se u njega doseljavaju kolonisti u više navrata:Rusini, Srbi, Madjari i Nemci. Masovnije naseljavanje nemaca obavljeno je u periodu od 1784-1786. godine što je bilo presudnoza dalji razvoj Vrbasa. Naime, po dolasku Nemaca, budući da su od ukupnog broja doseljenih 45 % bile zanatlije, pored poljoprivrede počinje brži razvoj zanatstva. To je ubrzo podstaklo razvoj robno-novčane privrede. Trgovina se takodje brzo razvijala. Zahvaljujući ovim okolnostima Vrbas već 1821. godine dobija dozvolu da organizuje cehovsko udruženje. Ovo udruženje regulisalo je prava majstora, kalfi i učenika i na neki način favorizovalo je iste u odnosu na poljoprivrednike. Ukidanjem cehova 1888. godine formira se udruženje zanatlija tzv. Korporacija koja je imala učlanjenih 110 majstora. U medjuvremenu dogadjaju se velike promene na prostoru Austrijske i Ugarske carevine: madjarska buržoaska revolucija(184, Austro-ugarska nagodba (1867), nemačke osnovne škole (179, madjarske (1800-1830), srpske i rusinske (1810- 1840), srednja latinska škola (1801), gimnazija (1871) i dr. Istovremeno dolazi do prokopavanja Velikog bačkog kanala (Franc Jozefa) u periodu 1785-1801. godine, izgradnja železničke pruge Pešta-Subotica-Novi Sad u periodu 1881-1883. godine, potom izgradnja železničke pruge Sombor-Bečej (1900-1905). Ovo je bilo od izuzetno velike važnosti za dalji ekonomski razvoj čitavog regiona, a posebno za Vrbas. On postaje saobraćajna raskrsnica, što ubrzava razvoj zanatstva, trgovine i omogućava nastanak i razvoj industrije. Za kratko vreme skoro sva mesta koja danas pripadaju opštini Vrbas grade fabrike. Početak razvoja industrije vezuje se za 1865. godinu kada je u Vrbasu izgradjena prva kudeljara. U registracionom listu ostalo je zapisano da je njen prvi vlasnik, a samim tim i prvi fabrikant bio gospodin Sajdi Lipota. Pet godina kasnije otvara se prva pilana sa strugarom. Ova fabrika zaposlila je čak 130 radnika. Godine 1872. gospodin Jakob Lenji, po nacionalnosti Jevrejin, po zanimanju trgovac, otkupljuje nekoliko manjih manufakturnih radionica za proizvodnju ulja i gradi fabriku u neposrednoj blizini današnje industrijske zone. Krajem XIX veka u Vrbasu i okolnim mestima razvija se gradjevinska industrija na bazi proizvodnje cigle i crepa. U to vreme postojale su tri ciglane vlasnika Jakov Milera (prva je izgradjena 1882. godine, druga 1890. i treća 1891. godine). Krajem XIX veka razvija se i prva mlinska industrija. Ona se zasnivala na radu parnih mlinova. Početkom XX veka u Vrbasu je postojalo 5 ovakvih mlinova čiji je kapacitet iznosio 5-20 tona za 24 časa. Početak XX veka obeležen je otvaranjem novih industrijskih kapaciteta. Godine 1902. gradi se nova kudeljara 'Hungarija" koja zapošljava preko 260 radnika. Podižu se fabrike za preradu drveta, proizvodnju šibica, svile i dr. Izuzetno veliki značaj za industriju Vrbasa ima 1913. godina kada je pomoću kapitala (pet miliona tadašnjih kruna) jednog broja čeških i austrijskih banaka izgradjena fabrika šećera.


    Raspadom Austrougarske, Vojvodina ulazi u sastav Srbije i sa njome u novu državu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. U novoj državi dolazi do potpuno novih ekonomskih i političkih prilika. Medjutim, vojvodjanska privreda se brzo prilagodila novim okolnostima i postala nosilac poljoprivrede, prehrambene industrije, trgovine i zanatstva. Vrbas je u tome imao istaknuto mesto. On postaje agrarno-industrijski centar, jak zanatski i trgovački centar. U peridu 1918-1941. godine u Vrbasu je bilo 523 zanatske radnje. Iako sa nešto manje investicija , nastavljena je izgradnja industrije. U ovom periodu gradi se još jedna uljara braće Lenji "Vojvodina", fabrika svilenih tkanina "Bachman", platnara "Tuzlić", trikotaža "Anbring", stolarska radionica "Gajer i sinovi" i "Klep i sin" i dr.

    Posle Drugog svetskog rata nastupile su nove prilike u ekonomskom i političkom životu čitavog jugoslovenskog prostora. Posle čitavog niza administrativnih mera u prvim posleratnim godinama došlo je do transformacije privrede, ukidanja privatnog vlasništva u svim sferama privrede izuzev poljoprivrede , gde je on bio ograničen na odredjene maksimume vlasništva nad zemljom. Postojeće fabrike postale su društvena svojina i registrovane su pod novim imenima: uljara braće Lenji prvo dobija naziv "Domaća", a kasnije "Vital" , fabrika svilenih tkanina "Bachman" dobija ime "Sava Kovačević", trikotaža "Anbring"dobija ime "Napredak", stolarske radionice "Gajer i sin" i "Klep i sin" nazvane su "Drina", itd. U petoj deceniji gradi se nekoliko novih objekata: klanična industrija "Carnex" 1958, metalna industrija "Metalogradnja" 1958, industrija gradjevinskog materijala "Napredak" (1995), hemijska industrija "Mepol" (1957) i dr. Snažan korak napred učinjen je 1959. godine kada je došlo do formiranja Industrijsko-prehrambenog kombinata "Vrbas" u čiji su sastav ušli fabrika šećera " BAČKA", fabrika ulja 'Domaća", danas "Vital", industrija mesa "Carnex". U momentu formiranja ovog kombinata ukupno je bilo uposleno 1.761 radnik, a te godine proizvedeno 35.133 tone šećera, 8.110 tona ulja, 5.436 tona klaničnih proizvoda i 3.713 tona raznih masnoća. Ova proizvodnja je učestvovala u tadašnjoj jugoslovenskoj proizvodnji kod šećera sa 14,2 %, jestivog ulja 17,8%, margarina i biljnih masti sa 41,2%, mesnih konzervi 4,1% i kobasičarskih proizvoda 3,5%. Polovinom sedamdesetih godina proizvodnja je povećana u svim sektorima . Tako je 1975. godine proizvedeno :43.350 tona šećera, 29.154 tone jestivog ulja, 15.470 tona masnoće, 36.312 tona klaničnih proizvoda.

    Tokom 1969. godine Kombinat se reorganizuje i širi svoju delatnost. U tom trenutku njega su činili: fabrika šećera "Bačka", fabrika ulja i biljnih masti "Vital", industrijska hladnjača sa klanicom "Carnex", organizacija za proizvodnju živine i jaja "Avis", transportno- špediterska organizacija "Bačka-trans", fabrika za proizvodnju lepenke i ambalaže i poljoprivredna organizacija "Svinjogojstvo".

    Godine 1980. IPK "Vrbas" su sačinjavali: fabrika šećera "Bačka" Vrbas, fabrika ulja i biljnih masti "Vital" Vrbas, fabrika stočne hrane i prerada pšenice "Vitamix" Vrbas, industrija mesa "Carnex" Vrbas, "Svinjogojstvo" Vrbas, teretni i putnički saobraćaj "Bačkatrans" Vrbas, "Zadrugar" Vrbas, PD"Njegoš" Lovćenac, PD"Feketić" Feketić, PD"Mali Idjoš" Mali Idjoš, PD"Milan kuč" Savino Selo, "Mepol" Vrbas, "Vrbas-komerc" Vrbas, "Zmajevo" Zmajevo, PP"Klas" Vrbas i PZ "Kucura" Kucura. Proizvodni rezultati u istoj godini u poredjenju sa 1975. godinom izgledali su ovako: ostvarena su povećanja kod ukupnog prihoda za 81%, dohodka za 86%, ličnih dohodaka za 95 % i ostatka dohodaka za 103 %.

    1989. godine dolazi do rasformiranja PIK "Vrbas" i stvaranja samostalnih preduzeća, najpre pretežno u društvenoj svojini, a kasnije, transformacijom nastaju i drugi oblici svojine.

    Realizacija ovih promena bila je zatečena raspadom Jugoslavije, ratnim prilikama, ekonomskom blokadom zemlje i ostalim negativnim faktorima koji su proistekli iz datih okolnosti. Kao rezultat toga nastali su značajni poremećaji u industriji opštine- smanjeno je snadbevanje sirovinama i polufabrikatima, snižene su mogućnosti investiranja u opremu, smanjen je nivo kooperacije sa ranijim partnerima koji su bili locirani u republikama koje su postale samostalne državne celine, drastično je suženo tržište itd. U takvim okolnostima, iako uzdrmana, najveći stepen vitalnosti pokazala je prehrambena industrija, zbog specifičnih, najstabilnijih lokacionih faktora. Pošto ona obuhvata najveći deo industrije opštine , to se može konstatovati da će se sa poboljšanjem uslova poslovanja, industrija opštine Vrbas relativno brzo revitalizovati.

    Godine 1990. industrija je učestvovala sa 61,1 % u narodnom dohotku opštine (poljoprivreda 17,4 %, trgovina 10,4 %, itd), a 1995. godine učešće je povećano na 70,8 % (poljoprivreda 17,4 %, trgovina 5,5 %, itd).

    Infrastruktura
    Vrbas je društveno-politički, privredni, kulturni, obrazovni, i zdravstveni centar opštine Vrbas. U opštini živi ukupno 45852 stanovnika, a u samom gradu Vrbasu 25059 stanovnika. Ostalih pet naseljenih mesta u opštini (Bačko Dobro Polje, Zmajevo, Ravno Selo, Savino Selo, Kucura) broje od 3620 do 4720 stanovnika. Svako naseljeno mesto ima sopstveni urbanistički plan, vodovod, zdravstvenu službu, PTT i dr. U opštini je zaposleno oko 17000 radnika ili svaki treći stanovnik.

    Kultura
    Institucije kulture

    Narodna biblioteka `Danilo Kiš`

    Osnovana 1962. godine sa sedam odeljenja: dva u Vrbasu (odeljenje za decu i za odrasle) i po jedno odeljenje u mestima opštine (Bačko Dobro Polje, Zmajevo, Ravno Selo, Savino Selo). Poseduje 103.000 knjiga od čega polovinu u Vrbasu i polovinu u selima. Učestvuje u većini kulturnih manifestacija opštine. Dan biblioteke je 22. februar.

    Dom kulture `Vrbas`

    Osnovan 1968. godine sa odeljenjima u Ravnom Selu i Savinom Selu. U okviru Doma Kulture radi bioskop `Jugoslavija`. Učestvuje u većini kulturnih manifestacija. U toku je izgradnja nove zgrade.

    Kulturno prosvetna zajednica

    Kao slična asocijacija, osnovana 1962. godine, a sadasnji oblik i status ima od 1990. godine. Samostalna društvena organizacija osnovana na načelima dobrovoljnosti i interesnog povezivanja, objedinjuje sve opštinske institucije kulture te kulturno-umetnička udruženja i društva: Udruzenje likovnih umetnika, Društvo guslara `Njegoš`, KPD `Karpati`, KUD `Sirman Karolj`, Ekološki pokret opštine, KUD `Žetva`-Kucura`, KUD `Bačko Dobro Polje` - Bačko Dobro Polje, KUD `Zmajevo` - Zmajevo, Podružnica za negovanje rusinskog jezika i kulture - Kucura.

    Obrazovanje
    Povoljan geografski položaj i migracije omogućile su da se na teritoriji Vrbasa jave rani oblici prosvetnog života. To se može zapaziti iz činjenice da je u Vrbasu Gimnazija otvorena pre više od jednog stoleća.

    Prvi oblici školskog rada javljaju se pri crkvama- crkvene škole. Za dalji razvoj školstva posebno su bili značajni propisi koji su donešeni sedamdesetih godina XVIII veka kojima se zabranjuje verska netrpeljivost i podstiče obrazovanje na narodnom jeziku. U tom periodu otvaraju se škole:

    - 1735. godine Srpska crkvena osnovna škola
    - 1790. godine Narodna osnovna škola
    - 1765. godine Rusinska osnovna škola u Kucuri
    - 1772. godine Srpska osnovna škola u Zmajevu

    Kada je 1868. godine donet Ugarski zakon o školama (osnovna škola obavezna za svu decu od 6 do 12 godina starosti ) stvaraju se uslovi za brži razvoj školstva u Vrbasu.
    - 1838. godine Jevrejska narodna osnovna škola
    - 1874. godine prvo zabavište
    - 1887. god Državna nar. osnovna škola `J. Jovanović-Zmaj`
    - 1892. godine Šegrtska škola
    - 1904. godine Državna ženska gradjanska škola
    - 1923. godine Privatna ženska učiteljska škola
    - 1929. godine Državna mešovita gradjanska škola
    - 1933. godine Privatna nemačka gradjanska škola

    Velikog uticaja na razvoj školstva imale su i političke prilike. Tako je 1848. godine, kada je ugušena madjarska revolucija i u Beču zavedena Bahova diktatura , uvedena je nastava na nemačkom jeziku. Ubrzo, posle Nagodbe iz 1867. godine Vojvodina dolazi pod uticaj Madjarske, što podrazumeva uvođenje mađarskog jezika u nastavi. Godine 1920. u novootvorenoj Višoj gimnaziji uvodi se nastava na nemačkom jeziku, a 1925. godine na srpskohrvatskom jeziku. Tokom II svetskog rata Gimnazija postaje nemačka.

    Po donošenju zakona o uvodjenju obaveznog osmogodišnjeg obrazovanja za svu decu 1945. godine stvoreni su novi uslovi za razvoj školstva u Vrbasu.

    Sport
    Razvoj fizičke kulture i sporta u Opštini Vrbas ima dugu tradiciju. Osnovna karakteristika razvoja je masovnost. Veliki broj učenika, radnika i aktivnih sportista je uključen u različite sportske aktivnosti.

    OBJEKTI

    Najkvalitetniji objekat u Opštini Vrbas je Centar za fizičku kulturu.To je moderna građevina sa raznovrsnim sadržajima koji omogućavaju vrhunske uslove za pripremu i takmičenje sportista, rekreativaca i drugih korisnika. Centar se prostire na površini preko 42,000 m/2 otvorenog prostora , odnosno 8,500 m/2 zatvorenog prostora. Na tim površinama locirano je i uređeno 14 otvorenih i isto toliko zatvorenih sportskih sadržaja sa pratećim objektima.

    Sportski sadržaji centra su:
    - Velika dvorana sa 3000 sedišta
    - Mala dvorana (za treninge)
    - Četvorostazna automatska kuglana
    - Trim kabinet
    - Zatvoreni zimski bazen 25x8m
    - Sauna
    - Automatsko strelište za vazdušnu pušku sa 18 mesta
    - Sala za stoni tenis
    - Fitnes centar
    - Tri otvorena bazena
    - Sala za sastanke
    - 2 otvorena rukometna terena
    - 2 otvorena košarkaška terena
    - 2 otvorena odbojkaška terena
    - Travnati teren sa atletskom stazom
    - 4 tenis terena
    - Tereni za mini-golf

    U narednom periodu planirana je izgradnja hotelskog sadržaja u sklopu centra radi ekskluzivan restoran sa kuhinjom.
    U gradu postoje dva fudbalska igrališta sa 4 pomoćna terena
    U mestima Opštine takođe postoje fudbalska igrališta i otvoreni tereni za rukomet i košarku.
    Od 11 škola u Opštini 6 imaju solidne školske sale, 3 imaju loše sale 2 nemaju salu za izvođenje nastave fizičkog vaspitanja.
    U gradu pri školama postoje otvoreni tereni za rukomet i košarku.
    Ko je mene poznavao, ni pakao mu neće teško pasti.

  2. #2

  3. #3

    Odgovor: Vrbas



    Pogled na naselje Vinogradi.

    Tu zivi jedna strahota.....

  4. #4

    Odgovor: Vrbas

    Citat librabicboj kaže: Pogledaj poruku
    Pogled na naselje Vinogradi.

    Tu zivi jedna strahota.....
    Preciznije bi bilo pokazano da si isekao deo gde su Vinogradi, na primer:


    Strahota ti živi u gornjem desnom uglu, tamo gde je najviše zelenila i par onih visokih topola - ali toliko o tome.


    PS.
    Pošto sam ja morao da seckam tvoju sličicu, sada za kaznu postavi još par pogleda na Vrbas sa te antene na kojoj si čučao. OK???

  5. #5

    Odgovor: Vrbas

    Može, nije problem ...

    Centar i crkve po kojima je Vrbas poznat





    Pozorište




    Milicija trenira strogoću ...




    Hotel





    Spušta se noć ...






    Ima još, ali nije za svačije oči.....
    Poruku je izmenio simke, 26.11.2007 u 23:04 Razlog: ubačeno: ž, š, ć, š, ć, š, č - umesto: z, s, c, s, c, s, c

  6. #6

    01 Odgovor: Vrbas

    Tamo 'vamo

    Zbog onoga tamo
    došli smo ovamo.
    oni što su tamo
    isto bi ovamo.
    Znaju oni tamo,
    bolje je ovamo.
    Jeste lepo tamo
    lepše no ovamo,
    ali nema tamo
    šta ima ovamo.
    Ne može se tamo
    isto što i 'vamo.
    Mi bismo rađe tamo
    no da smo ovamo,
    jer naše je tamo
    a tuđe ovamo.
    Ovi bi ovamo
    hteli da smo tamo.
    briga njih ovamo
    kako nam je tamo.
    Trpimo ovamo,
    što ne bismo tamo.
    Tako je ovamo.
    Oni misle tamo,
    blago nama 'vamo,
    kada nismo tamo.
    Svi hoće ovamo.
    Niko ne bi tamo.
    Kada bi svi ovamo,
    ko bi onda tamo?
    Ko nas posla 'vamo,
    ostao bi tamo
    jer ne sme ovamo.
    A njemu je tamo
    bolje no ovamo,
    pa onima tamo
    ne da više 'vamo.
    Trebaju mu tamo.
    Šta će svi ovamo?
    Neko mora tamo.
    Dosta nas je 'vamo.
    Tako ti je tamo.
    Plačemo ovamo
    za onima tamo.
    Al' suze su 'vamo
    krupnije no tamo.
    Svako ko je 'vamo
    ima nekog tamo,
    pa čas je ovamo,
    pa odlazi tamo,
    muči se ovamo
    da pomogne tamo.
    Glavom je ovamo
    a srcem je tamo.
    Sve bi dao 'vamo
    da je bolje tamo
    i čeka ovamo
    kad će bolje tamo,
    da napusti 'vamo
    da se skrasi tamo.
    Hladno je ovamo.
    Nije kao tamo,
    jer sunce ovamo
    ne greje ko tamo
    izblediš ovamo.
    Stran im dođeš tamo,
    Ko što si i 'vamo.
    Blago onim tamo
    što nisu ovamo,
    no su samo tamo
    jer mi smo ovamo
    ni 'vamo ni tamo.

    Citat Simke kaže:
    Ovu svojevrsnu Himnu dijaspore napisao je srpski pesnik Ljubiša Simić iz Frankfurta na Majni, objavljena je u njegovoj knjizi Tamo 'vamo 2000. god.

    Moja nostalgičarska malekost mojim sugradjanima tu i tamo
    Poruku je izmenio simke, 01.12.2007 u 05:29 Razlog: Ubacio sam podatke o pesniku ...

  7. #7

    Odgovor: Vrbas

    Nostalgičaru, nisi ti samo tamo.
    Nalaziš se 'vamo u sećanjima, pričama i srcima mnogih tvojih drugara i prijatelja ...

    a nisi ti ni daleko odmakao na ovoj planeti, to je samo beznačajni delić kruga, tri koraka niže, preko dva jarka ... da se malo jače otamo zaletiš bicikletom u Srbiji si, nije Holandija sa druge strane planete ... tu je dole niz šor, malo dalje ... kreni pa ćeš videti, još se nisu ohladile stolice na kojima si sedeo po Vrbaškim kafićima ...

    i ne brini što si tamo, pomalo daleko ... obiđi neku dobru izložbu slika i skulptura, poseti neki dobar koncert i okreni se za kojom šarmantnom ''domaćicom'' pa ako ne pre, onda dok jednog dana budemo sedeli na nekom oblačku iznad Evrope i posmatrali ta mala čudna bića kako se muvaju kontinentom, imaćemo o čemu da pričamo ...

  8. #8

    01 Odgovor: Vrbas

    HVALA na velikim rečima što me još više nadahnjuju. Često mislim na moj grad, poznanike tu i tamo i one tamo što ih nema medju živima ali žive u sećanjiima.
    Što se tiče izložbe idem 13.12.2007. god. na otvaranje. Izlažu umetnici iz bivše SFRJ.
    Poruku je izmenio simke, 01.12.2007 u 17:41 Razlog: neka slova

  9. #9

    Odgovor: Vrbas

    Vrbas vidjen sa Google Earth Pro programom.
    Moze jos vise da se priblizi, ali JA sam stavio da se citav grad vidi!

    Konacno su postavili "ciste" fotografije




    pozzz za "koleZgu" Simketa... nadam se da mi nece i ovu poruku izmeniti.....

  10. #10

    Odgovor: Vrbas

    Hoćeš da te praćkom skinem sa tog Google Earth-a

    Promeni sam ono šđčćž i sl. kao i ono ogromantno JA pa neću menjati tvoju poruku, OK

    Pošto znaš da ne kucam ovu poruku samo onako, zamolio bih te da potražiš podatke koje ne znaš i da potom napišeš štogod o vrbaškim znamenitostima Libri i Bikari.

    PS.
    Hvala na pozdravu,
    obuci se toplo dok čučiš na tom satelitu, samo čista runska vuna.

  11. #11

    Odgovor: Vrbas - najzagadjenija voda u Evropi

    Znam da imate dobar rukomet, kako ženski, tako i muški. Ajd malo pišite gde izlazite, gde ima dobar atraktivan restoran...zbog čega treba doći u i Vrbas...

  12. #12

  13. #13

    07 Odgovor: Vrbas

    Umrli Francuz,Englez i Srbin,pa dosli kod Boga.Bog im ponudi da ih vrati medju zive ako su iz mesta za koje je cuo,u suprotnom idu u Pakao.Oni pristanu.

    -Bog:Odakle si ti?
    -Francuz:Ja sam iz Pariza.Sigurno ste culi za taj grad,imamo cuvenu Ajfelovu kulu,Trijumfalnu kapiju,Luvr....
    -Bog:Nikad nisam cuo za to mesto...ides u Pakao!

    -Bog:A ti odakle si?
    -Englez:Ja sam iz Londona.Sigurno ste culi za taj grad,imamo cuveni Big Ben,reku Temzu....
    -Bog:Nikad nisam cuo za to mesto...ides u Pakao!

    -Bog:Ajde da vidim jos odakle si ti?
    -Srbin:Ma ja sam iz Vrbasa.
    -Bog:JEL' IZ VINOGRADA ?!
    ZA DRUGE SE NAVIJA,PARTIZAN SE VOLI!

  14. #14

    Odgovor: Vrbas

    Moj rodni grad...
    Jos zivim u njemu...
    Moze se otici do Backstage-a, Drame...

  15. #15

    10 Odgovor: Vrbas

    ja sam pala s motora na Vrbaskom mostu... i kad god cujem za taj grad odma se mali gradic... nema sta... al fraeeri jiiiiiiiihaaaaaaa

Strana 1 od 3 123 PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Vrbas ili Packi Petrovac?
    Autor down u forumu Online savetnik
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 24.11.2017, 09:38
  2. Vrbas - najzagadjenija voda u Evropi
    Autor Lala Vrbas u forumu Bačka
    Odgovora: 54
    Poslednja poruka: 15.07.2011, 11:55

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •