Voće - Strana 5
Strana 5 od 5 PrvaPrva ... 345
Prikaz rezultata 61 do 72 od ukupno 72

Tema: Voće

  1. #61

    Odgovor: Voće

    volim samo neko voce, recimo jabuke i kruske, grozdje, avokado ne volem, mada znam da su jabuke zdrave. Tresnje kajsije dinje jagode sljivke, breskve
    neunistiva zlojebaba!

  2. #62

    Odgovor: Voće

    Veoma retko jedem voce.
    Jabuke pojedem, dve, eventualno tri godisnje.
    I samo crveni delises.

    Jedino sto jedem su tresnje i kajsije u sezoni.

    I limun.Njega uvek mora biti u kuci.
    Leti, zimi, kao limunadu ili samo da ga grickam.

  3. #63

    Odgovor: Voće

    Odem juče u market u naselju, da kupim voće..sve nekako jadno, čemerno, a ima ga raznog. Kupim narandže, one su jedine odisale nekom svježimo i ne pokajem se. Bile su preedobre, i sočne i sve. Dakle, rekla sam već da volim narandže.

    Pored mene ananas može da uvene, ne bih ga prstom dirnula.
    Prošle godine sam ostala željna lijepih, domaćih jagoda...veći dio godine su nam plasirali one umjetne.

    Pošto je ova zima bila jedna od najdužih, najhladnijih...jedva čekam da prođe da krenu voće i povrće u velikim količinama da se koriste.
    Pa čemu onda osmeh što sam ja ničija
    kad je to, zapravo, najgore što može da ti se desi?

  4. #64

    Odgovor: Voće

    ...najbolje mi prija kad iskidam pomorandzicu odmah nakon pranja zuba izjutra ....

    & underpaid......

  5. #65

    Odgovor: Voće

    ... vochka za ovo jutro je - banana.....



    Banana potiče iz jugoistočne Azije. Prvi Evropljani koji su se upoznali sa ovim voćem bili su stari Grci. Vojska Aleksandra Velikog donosila je sa pohoda na Indiju izveštaje o neobičnom voću koje je kasnije identifikovano kao banana. Pa ipak, nisu Grci bili ti koji su bananu doneli u naše podneblje. Najpre su je arapski trgovci (sama reč "banana" potiče od arapske reči "banan", što znači "prst") doneli u Afriku, gde su se s njom upoznali Portugalci, koji su je krajem 15. veka preneli u Južnu Ameriku, a upravo sa ovog područja danas stižu najveće količine ovog voća do naših domova.

    Banana je prepoznatljiva po žutoj boja zrelog ploda, mada nisu sve banane takve. Sorte koje mi koristimo u ishrani predstavljaju samo 10% svih sorti koje postoje na svetu. Danas je rasprostranjeno više od 100 vrsta banana koje se mogu grupisati u dve velike podvrste: slatke banane i brašnaste banane.

    Prednosti konsumiranja ovog voća mogu se spoznati uvidom u njegov sastav. Banane, pre svega, sadrže balastne materije, koje regulišu varenje. Ipak, za razliku od ostalih namirica koje ih takođe sadrže (npr. musli ili orasi), bananu odlikuje nizak nivo masnoće. U 100 grama banane ima svega 0,5% masnoće, što je oko 80 puta manje nego procenat masnoće u prosečnom hamburgeru. Banana, međutim, momentalno stvara osećaj sitosti, te je idealna namirnica za držanje dijeta (prosečna banana sadrži svega 90 kalorija).

    Banane, izuzev toga, sadrže i visok procenat vode (oko 70%), pa su odlične za ljude koji ne unose dovoljno tečnosti u organizam.

    Zbog visokog sadržaja vitamina B, banane se preporučuju za umirivanje nervnog sistema, a s obzirom na visok sadržaj kalijuma, uzimanje banana može da smanji rizik od izliva krvi u mozak. Indijski naučnici su lekovitim svojstvima banane dodali još jedno: svega dve banane dnevno mogu da smanje visok krvni pritisak za 10% nedeljno.

    Banane sadrže i materije neophodne za oporavak tela od nikotina, tako da su veoma korisne za ljude koji pokušavaju da prestanu da puše. Američki naučnici su utvrdili da redovno konsumiranje banana jača vid i smanjuje rizik od degenerativnih promena na mrežnjači, i to zahvaljujući idealnoj kombinaciji minerala, antioksidanata i vitamina.

    Posle nekoliko dana stajanja, kora banane pod uticajem enzima postaje tamnija. Brzina tamnjenja kore zavisi od spoljnih uslova, ali banana tamni i zato što, kao i sve drugo voće, podleže procesu zrenja. Promena boje kore je znak zrelosti i tek tada banana postaje slatka. Dakle, sve dok kora banane nije oštećena (jer je kora prirodna zaštita ovog voća), banana je vrlo zdrava namirnica.

    Pomenimo, najzad, i jednu zanimljivost: samo u Velikoj Britaniji pojede se oko 140 miliona banana nedeljno; kada bismo poređali na zemlju sve banane koje sazru tokom jedne godine i formirali lanac oko naše planete, obmotali bismo je makar 200 puta.

    & underpaid......

  6. #66

    Odgovor: Voće

    ... danas, ajdared ....





    Poreklo: Potiče iz SAD. Nastala je 1935 god. ukrštasnjem sorti Jonatana i Wagnera, a u proizvodnju uvedena 1942 god.

    Karakteristike ploda: Plod je krupan do vrlo krupan, oktuglasto-kolacastog oblika.

    Boja: Osnovna boja je bledozelena, a najvećim delom je prekrivena intenzivnim crvenilom.

    Ukus: Kiselkasto-slatkog.

    Vreme sazrevanja: Druga polovona septembra.

    Vreme čuvanja: Od septembra do maja.
    & underpaid......

  7. #67

    Odgovor: Voće

    ... jedu mi se smokve...svezze....



    Smokva: savršena za zdravlje i užitak

    Sočna i prekrasna vladarica Mediterana - smokva je jedno od najzdravijih voća na svijetu. Idealan scenarij ljetne večeri - pogled na pučinu, lagani povjetarac i zdjela svježih smokava. Saznajte sve o njenim blagodatima

    Kao prvo, moramo istaknuti - ne, smokve nisu tako jako kalorične kao što se obično vjeruje - svježa smokva sadrži 57 kcal/100 g, znači isto toliko koliko jabuka ili šljiva. S obzirom da je poznato da voće srednje veličine (45 g) daje samo 25 kcal, bilo bi pogrešno da si ga uskraćujemo. Ali oprez sa suhom smokvom, ona je mnogo kaloričnija: 250 kcal/100 g.

    S druge strane, smokva je voće vrlo bogato mineralima koji efikasno uspostavljaju prehrambenu ravnotežu. Ona, kao i sva biljna hrana, sadrži veću količinu kalija (232 mg/100 g), ali ono što nju posebno karakterizira je znatna količina kalcija, fosfora i magnezija. Smokva je i jako dobar izvor oligo-elemenata, prvenstveno željeza (0,6 mg/100g).

    Sadrži također i znatnu količinu vitamina B, koji često organizmu nedostaje, a osobito sadrži pigment (tako zvani vitamin P) koji štiti male krvne sudove. Napokon, smokva je bogata i vlaknima (2,3 g/100 g), koji stimulativno djeluju na crijeva. A kao i suha šljiva, preporuča se protiv konstipacije.

    Valja napomenuti da, kako bismo je bolje probavili, preporučljivo ju je konzumirati jako zrelu, kada je slasna i mekana.

    Kada je idealna?

    Kušajte je kada je meka na opip, zdrava, puna mesa i ima čvrsti repić. Ona je tada sasvim zrela, mekana, puna i slasna. A o svježini toga voća posvjedočit će vam jedna mala bijela kapljica koja se biseri na njenom samom kraju.

    Ne čuvajte je predugo. Osim ako nije sasvim zrela, smokva ne može izdržati više od 24 sata. Vrlo je osjetljiva i brzo se kvari. A ne bi je se smjelo stavljati ni u hladnjak, jer time gubi na svojoj aromi. Naprotiv, suha smokva drži se više mjeseci bez kvarenja, ako je hermetički zatvorena.

    Koristi se pri sobnoj temperaturi, kao stolno voće; ako je sasvim zrela, rastapa se u ustima poput meda. Koristi se često u pripremi kolača, slatkih nabujaka ili nekih zapečenih jela. Vrlo je slasna ukuhana u nekom slatkom vinu ili pečena u pećnici, sama ili s jabukama. U tom slučaju poslužuje se kao desert ili dodatak jelima od peradi: od piletine, prepelice, purice, patke... Po vašem izboru!

    Jako dobro ide i sa slanim okusima, kao što je kozji ili ovčji sir, pršut, a i uz aperitive i neka originalna predjela. A ako ništa drugo, kušajte je, kao što su to radili naši preci u mediteranskim zemljama, koji bi zdrobili po dvije ili tri suhe smokve, smjesu stavili na veliku krišku kruha i posipali paprom.

    Napokon, od svježe smokve možemo napraviti kompot, pekmez i fermentirana pića, a jedno takvo piće je poznata tradicionalna tuniska rakija boukha. Suha smokva može se jesti jednostavno u prirodnom obliku ili punjena bademima i orasima. Možemo je dodati raznim kompotima, ili je kuhati u vinu. Poslužuje se često s jelima pripremanima od zeca, fazana ili jelima od peradi. Natapana u rakiji od vinove loze, dobiva se piće koje nazivamo smokovača.

    izvor
    & underpaid......

  8. #68

    Odgovor: Voće

    ... mazala bi pate od avokada po lebu sa sedam zrna za doruchak.... mljac....



    Avokado (lat. Persea americana) je tropsko voće. Raste na istoimenoj vrsti drvenastih biljaka u Srednjoj Americi i Meksiku. Zimzeleno drvo može da naraste do visine od 20 m. Listovi su dužine 10-12 cm.

    Dobar plod avokada je težak za svoju veličinu i baz fleka. Zreli su oni koji se blago savijaju pod pritiskom, ali ukoliko pritisak ostavi trag, avokado je prezreo. Sazrevanje se može ubrzati ukoliko se plodovi ostave na sobnoj temperaturi spakovani u papirnu kesu. Zreo avokado čuva se u frižideru između 1 i 2 dana.

    Kuvanje se ne preporučuju, budući da uništava aromu, ali se iseckan svež plod može dodati već gotovom jelu, neposredno pre serviranja. Avokado se koristi u salatama, pasiran u umacima ili hladnim supama i desertima. Takođe se stavlja u suši. Svež plod na vazduhu brzo menja boju, što se može izbeći dodavanjem soka od limuna ili limete.
    & underpaid......

  9. #69

    Odgovor: Voće

    ... danas chu da istamanim onu teglu kompota od viljamovke shto je ostala....



    Slatke i sočne, najčešće mekane, a ponekad tvrde unutrašnjosti - kruške su nekada nazivane "darom bogova". Postoji mnogo različitih vrsta, tako da se mogu naći na pijacama i u marketima gotovo tokom čitave godine, mada im je glavno vreme zrenja period od avgusta do oktobra. Spadaju u istu porodicu voćaka kao jabuke i dunje. U zavisnosti od vrste, kruške mogu biti žute, zelene, braon ili crvene.

    Kruška je dobar izvor vitamina C. Poznato je, ali nije zgoreg da ponovimo - ovaj vitamin je moćno sredstvo u borbi protiv prehlade, jer stimuliše bela krvna zrnca da se bore protiv infekcije, direktno uništava mnoge viruse i bakterije, a takođe i regeneriše vitamin E - snažan antioksidant. Konsumiranje ove voćke pomaže i u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i bolesti crevnog trakta.

    Ova voćka je jedna od prvih koje se preporučuju za ishranu odojčadi, kao glavni sastojak kašica. Zbog primamljivog i slatkog ukusa, vaše dete se neće buniti kada mu spremite obrok od krušaka.

    Iako je poznata činjenica da voće treba da bude deo naše svakodnevne ishrane, često se, kod dece najčešće, javljaju alergijske reakcije na pojedine vrste voća. U odnosu na ostalo voće, zanemarljivo je mala mogućnost da se konsumiranjem krušaka dobije alergija, tako da se ona smatra i hipoalergentskim voćem.

    Za one koje to zanima, latinsko ime kruške je Pyrus communis. Ova voćka ima i zanimljivu istoriju: poreklom je iz zapadne Azije. U ovim se krajevima za krušku zna već tri hiljade godina. Ima pretpostavki da se za nju znalo čak i mnogo ranije od toga, još u kameno doba. Kakvo god da joj je tačno poreklo, sigurno je da se sastav kruške dosta promenio kroz vreme. Sve do 18. veka, njihova unutrašnjost nije bila tako sočna i mekana kao danas. Sadašnje stanje posledica je kultivisanja ove biljke i mešanja sa drugim voćkama. Danas se najveći broj plantaža na kojima se uzgajaju kruške nalazi u Kini, Italiji i Sjedinjenim Američkim Državama.

    Tanka kožica krušaka takođe sadrži hranljive sastojke, kao i njeno "meso", tako da je najbolje ne odstranjivati je prilikom uzimanja. Kada je jednom presečena, kruška će brzo oksidirati i zadobiti braonkastu boju. Možete sprečiti da se to desi tako što ćete je preliti sokom od limuna ili narandže.


    Nekoliko ideja za pripremanje krušaka

    Dodajte iseckane kruške, đumbir i med u kašu od prosa - dobićete veoma ukusan i hranljiv doručak.

    Izvadite koščice i oljuštite kruške, a potom ih obarite u jabukovom soku ili vinu.

    Za kraj još malo istorije: kruška je nekada bila ekskluzivno voće više klase, a danas svi možemo uživati u njenom primamljivom ukusu.

    izvor
    & underpaid......

  10. #70

    Odgovor: Voće

    ...zbog ZOE ....



    Uticaj maline na prevenciju karcinoma

    "Elaginska kiselina, koja se nalazi u malini, ima višestruko blagorodno dejstvo i na zdrav i na bolestan organizam. Naime, ona pravi komplekse sa toksičnim metalima i tako utiče na njihovo izbacivanje iz organizma. Ona, takođe, deluje na maligne ćelije koje se brzo umnožavaju tako što usporava i, u određenoj koncentraciji - potpuno stopira njihovu deobu. Ova kiselina izaziva programiranu smrt malignih ćelija i blokira oštećenje DNK, odnosno ima antimutageno dejstvo. I, konačno, ona ne deluje na normalne ćelije zadužene za imunološki odgovor organizma, odnosno - ne ubija ih", objašnjava dr Juranić.

    "Ko god da je otac bolesti, majka je loša ishrana", tvrdio je otac medicine. Današnji Hipokratovi poslenici, opredeljeni da tragaju za načinima prevencije karcinoma i promene sudbinu obolelih od malignih bolesti, sve više proučavaju blagotvoran uticaj jelovnika na prevenciju ove bolesti.

    Voćka koja je poslednjih godina najčešće bila pod laboratorijskim mikroskopom i na meniju laboratorijskih životinjica na kojima se testira dejstvo lekova jeste malina, koja zbog obilja elaginske kiseline preventivno deluje na malignitet. Druga zanimljivost, lokalnog karaktera, koja je vezana za ovu voćku glasi da je malina stigla u laboratoriju Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije na inicijativu Fonda za voće i povrće Jugoslavije, preko koga se godišnje izveze 60.000 tona maline u svet.

    Dr Zorica Juranić, šef laboratorije za modifikatore biološkog odgovora Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije, koja sa timom svojih kolega izučava dejstvo jednog od sastojaka maline - elaginske kiseline, kaže da se ova voćka sa puno razloga izborila za interesovanje onkologa.

    "Elaginska kiselina, koja se nalazi u malini, ima višestruko blagorodno dejstvo i na zdrav i na bolestan organizam. Naime, ona pravi komplekse sa toksičnim metalima i tako utiče na njihovo izbacivanje iz organizma. Ona, takođe, deluje na maligne ćelije koje se brzo umnožavaju tako što usporava i, u određenoj koncentraciji - potpuno stopira njihovu deobu. Ova kiselina izaziva programiranu smrt malignih ćelija i blokira oštećenje DNK, odnosno ima antimutageno dejstvo. I, konačno, ona ne deluje na normalne ćelije zadužene za imunološki odgovor organizma, odnosno - ne ubija ih", objašnjava dr Juranić.

    Maline u tabletama

    Iako će zaljubljenici u zdravu ishranu i osobe koje su obolele od karcinoma sa pravom konstatovati da se maline svega dva meseca nalaze na pijačnim tezgama, dr Jurinić podvlači da se ni zamrzavanjem ni termičkom obradom malina elaginska kiselina ne uništava. Španski istraživači su čak došli do zaključka da je džem od malina bogatiji ovom kiselinom od sveže voćke, a objašnjenje leži u tome što se u semenkama maline nalazi tri puta veća količina elaginske kiseline u odnosu na sok maline. Naša sagovornica naglašava da domaćice koje prave džemove, sokove, kompote i sirupe svoju porodicu snabdevaju sa istom količinom elaginske kiseline koja se nalazi u svežoj voćki.

    U Americi se, kaže naša sagovornica, već prodaju zaleđeni i osušeni uzorci malina u vidu tableta.

    Elaginsku kiselinu u najvećem procentu sadrže maline, ali nje ima i u ostalom bobičastom voću - kupinama, borovnici i naru, kao i u crnom vinu. Eksperimenti na životinjama, koje su radili inostrani istraživači, nedvosmisleno govore da elaginska kiselina inhibira nastanak karcinoma jednjaka, jetre i pluća.

    autor: Katarina Đorđević


    Osim što je lepa i osvežava, a stiže malina je dragocena i za snižavanje povišene temperature, u lečenju astme, ekcema. Ona poboljšava krvnu sliku, reguliše rad creva i smiruje bolove u želucu, a zaustavlja i povraćanje. Kinezi smatraju da malina umanjuje opasnost od spontanog pobačaja, olakšava trudove, smanjuje nadražaje u mokraćnom kanalu i olakšava menstrualne tegobe.
    Iako sezona malina traje samo dva meseca, ni zamrzavanjem ili termičkom obradom ne uništava se njena elaginska kiselina. Španski istraživači zaključili su da je džem od malina bogatiji ovom kiselinom od sveže voćke.
    Osim plodova, svežih ili suvih, u lekovite svrhe koristi se i lišće, koje je još bogatije vitaminom C, cvetovi i koren. Od lišća i korena prave se čajevi, kao i od suvih malina, koji se koriste kod upale grla, za jačanje srca, kod hemoroida, lišajeva, osipa i drugih alergijskih reakcija, i za opšte jačanje organizma. Sveže maline jedino se ne preporučuju kod težih oboljenja bubrega i gihta.
    Energetska vrednost

    Maline sadrže i do 85 odsto vode, oko 10 odsto šećera (glukoze i fruktoze), pektine, biljna vlakna (7,4 g u 100 g), organske kiseline (limunsku, jabučnu, salicilnu i mravlju) oko 1,4 odsto, aromatične materije, flavonoide, alkaloide.
    Tu su i oko 40 mg vitamina C, 80 mikrograma beta-karotena (provitamin A), vitamini grupe B, zatim kalijum (220 mg u 100 g), kalcijum, fosfor, magnezijum, gvožđe, bakar, cink, čak i jod. U 100 g malina ima 25 kcal, odnosno 105 kJ.
    & underpaid......

  11. #71

    Odgovor: Voće

    srpski brend

    Malo je voća koje poznajemo s tako izrazito sočnim i slatkim ukusima, kao što su šljive. Njihova sezona se proteže od maja do oktobra, prve sazrijevaju japanske vrste, a u Evropi je doba sazrijevanja šljiva nešto kasnije, tokom avgusta i jesenjih mjeseci.

    Šljive pripadaju rodu prunus, a u srodstvu su sa breskvom, nektarinom, višnjom, trešnjom i bademom. Ovo voće ima karakterističnu tvrdu košpicu koja štiti njihovo sjeme.

    Smatra se da je evropska šljiva otkrivena prije oko 2.000 godina u predjelu Kaspijskog mora, a u doba Starog Rima već ih je bilo oko 300 vrsta. Svoj put preko Atlantskog okeana šljive su prevalile u društvu hodočasnika, te su ih oni uveli u američke jelovnike u 17. vijeku



    Šljive su bogate kalijumom, mineralom koji je neophodan za održavanje acido-bazne ravnoteže i čiji nedostatak u organizmu dovodi do umora. Vrlo su bogate i vitaminima, a imaju nisku energetsku vrijednost. Od izuzetnog značaja je sposobnost svježe i suve šljive da se gvožđe u organizmu bolje iskoristi, a što se dovodi u vezu s vitaminom C u plodovima tog voća. Posebno značajni su pektini, odnosno topljiva dijetetska vlakna koja narastu u želucu i crijevima i tako podstiču probavu, sakupljaju otrovne materije iz organizma i izbacuju ih. Zbog toga se unošenje šljive u organizam preporučuje ljudima koji nisu u prilici da budu fizički aktivniji, te da se zdravije hrane.

    Šljive popravljaju apetit, pomažu u borbi protiv visokog holesterola i kod oboljenja bubrega, bolesti jetre i pojave reume. Kada se redovno konzumiraju, odlične su u prevenciji raka, podmlađuju i regenerišu organizam i sprečavaju pojavu bora. Takođe, one su odlična pilula za mršavljenje, jer povezuju masti iz hrane koje se unose u organizam i izbacuju ih preko crijeva.

    Suhe šljive su najpoznatiji laksativ. Nije tačno poznato koji je sastojak odgovoran za to. One sadrže u svakom slučaju sorbitol, prirodni šećer koji kod mnogih ljudi ima laksativni efekat. Prevelika količina suhih šljiva kod mnogih ljudi može da dovede do prolaznih gasova i grčeva u stomaku.

    Suhe šljive imaju mnogo više minerala, vitamina i fitohemikalija od svježih, a posebno su bogate antioksidansima. Sto grama šljiva obezbjeđuje dnevnu potrebu zaštitnih antioksidanata, po čemu su šljive zapravo zdravije od borovnica, brokule i kelja pupčara.

    Zbog svog sastava, korisne su u borbi protiv tumora, a redovnom konzumacijom smanjuju mogućnost za nastanak srčanog udara.

    Ulya (Julia Medvedev): Sketch with gladiolus and plums
    & underpaid......

  12. #72

    Odgovor: Voće

    limun



    Limun ima mnogo pozitivnih sastojaka, jedan od važnijih je hidroksicitrat, koji usporava asimilaciju masnoća. Bogat je esencijalnim uljima, kao što je limonen, koji blokira sintezu holesterola, dok jedan od šećera, polikosanol, koji je prisutan u limunovoj korici, pomaže pri sagorevanju masnoća. Limun pomaže kod izlučivanja suvišne tečnosti i smanjenja celulita. Odlična je pomoć kod detoksikacije organizma.

    Zbog velike količine vitamina C, koji deluje kao antioksidant, što doprinosi da tkiva i koža duže ostanu mladi. Zbog bogatstva mineralima, limun je dobar za otklanjanje umora. Sadrži i citronsku (limunovu) kiselinu, koja podstiče rad probavnih enzima, čak se koristi i u lečenju akni! Ima kalijum, koji neutralizuje preterano lučenje želudačne kiseline. Jedan limun (sok plus korica) ima 10 kalorija. Zbog svega navedenog, limun je vrlo korisna a pri tom i zdrava namirnica za mršavljenje i održavanje normalne telesne težine.

    Sok, pulpa, kora: od limuna se ne baca a ma baš ništa! Čak i njegova bleštavo žuta boja izgleda kao stvorena da obasja našu trpezu i podari nam prijatnost i energiju.

    I nauka je potvrdila: limun je na samom vrhu liste namirnica koje sadrže najviše antioksidanta. I ne samo to. Zahvaljujući limunskoj kiselini, neutrališe toksične materije i njihovo dejstvo, olakšava varenje, ubrzava razgradnju masti i poboljšava asimilaciju hranljivih sastojaka. Pored toga, sadrži visoki procenat selena i vitamina C, koji povećavaju odbrambenu moć i usporavaju starenje, i vitamina B grupe, neophodnih nervnom sistemu.

    Imate, dakle, mnogo razloga da za ovo voće rezervišete počasno mesto na trpezi i obogatite svako jelo, od predjela do deserta, njegovim jedinstvenim mirisom i ukusom. Udenite ga u svaki recept i dobićete dragocenog saveznika zdravlja!Ne zaboravite, mnoge dijete sadrže limun.


    Džoker u kuhinji

    Limun u kući je uvek dobrodošao. Po jutru se dan poznaje: popiti sok od limuna, jednu čašu, čim se probudite jedan je od najefikasnijih metoda da sprečite zimske bolesti, ali i popravite raspoloženje kad je nebo napolju sivo, a vaše raspoloženje na nuli. Da biste se postepeno navikavali na ukus i ublažili kiselost, možete ga pomešati sa malo soka od pomorandže.

    Upozorenje: sok nemojte cediti jer komadići pulpe ne samo da smanjuju oporost limuna već se upravo u njima krije najviše hranljivih sastojaka.

    Kao idealan začin za salate, ovo dragoceno južno voće pomaže vam da napravite sosove čarobnog mirisa kojima prelivate pirinač ili testeninu. Čuveni specijalitet sa Sicilije (koju zovu zemlja limunova) je sos od sabljarke. Beli luk i kapre proprže se na maslinovom ulju, doda sa svež paradajz, a nakon 10 minuta i meso sabljarke isečeno na kocke. Pri kraju kuvanja, nastruže se kora od pola limuna: rezultat je izvanredan.


    Sok i kora čine čuda

    U jelima od mesa i ribe limun čudesno igra svoju ulogu: kad im dodamo sok, pohovana jela postaju lakša, specijaliteti sa roštilja ukusniji, a prelivi neobičniji.

    Sok od limuna daje voćnoj salati ukus, miris (i vitamine!) i ne dozvoljava tek isečenom voću da pocrni. Ne zaboravite: limun se uvek cedi u poslednjem trenutku i na tanjir stavlja neposredno pre služenja da se ne bi izgubili vitamini i mineralne soli, osetljivi na vazduh i svetlost.

    A limunova kora? Nemojte je bacati: reč je o pravom malom rudniku dragocenih sastojaka. Flavonoidi, koji joj daju boju, jačaju kapilare i olakšavaju razmenu kiseonika u organizmu. A upravo se u kori limuna kriju esencijalna ulja, kao što je limonin, sa digestivnim i antiseptičkim osobinama. Iseckana na kockice ili sitno strugana, limunova korica daje poseban ukus tortama, sufleima, džemovima i pudinzima.

    Pitate se kako da iz limuna dobijete što više soka? Potopite ga nekoliko minuta u toplu vodu, blago protrljajte između dlanova, a onda cedite.


    Možete ga dodati

    ulju Oljuštiti 3 limuna, pa kore spustiti u tiganj s uljem. Grejati 5 minuta. Kad se ohladi, sipati u bocu i dodati još ulja (da bude ukupno 3/4 litra) i dva češnja belog luka. Ostaviti da stoji 2 nedelje. Bogato masnim polinezasićenim i mononezasićenim kiselinama, ulje sa limunom lepo ide uz salate i pečenja i odlična je osnova za marinade.
    šećeru Osušiti korice limuna, sitno nastrugati i pomešati sa šećerom. Kad ga tako obogatite pektinom, možete ga upotrebiti kao zaslađivač za voćnu salatu, cerealije, torte.

    sirćetu Oljuštiti 4 limuna, iscediti, pa spustiti sok i kore u teglu od 1 litra. Ugrejati jabukovo sirće (1 litar) i sjediniti s limunom. Protresti teglu, ostaviti da stoji na sobnoj temperaturi 2 nedelje i procediti. Odlično je za mariniranje mesa i kao začin za sveže salate.

    alkoholu Da biste pripremili čuveni liker limončelo, oljuštite 5 lepih i zdravih plodova, ali tako da ostane i onaj beli deo. Kore potopite u 1 litar alkohola i ostavite da stoje 40 dana. Nalijte sirupom spravljenom od vode i 600 g šećera. Ostavite da stoji 24 sata, pa procedite. Liker čarobnog mirisa je gotov!


    Specijalna kura

    Rado biste očistili organizam od toksina i ojačali imunitet pre dolaska prave zime? Predlažemo kuru na bazi limuna. Treba da traje bar nedelju dana, ali možete da nastavite i ceo mesec.

    Čim ustanete: popiti čašu mlake vode sa sokom od jednog tek isceđenog limuna u koji ste sipali kašiku sirćeta sa limunom (recept ćete naći u delu teksta Možete ga dodati...).

    Za doručak: limun prepoloviti, pa jednu polutku oljuštiti, iseći na kriške i pojesti.

    U toku dana: iscediti 3 limuna pa sok, zajedno sa 2 kašike sirćeta sa limunom, sipati u flašicu sa brojačem kapi. Uzimati 15 do 20 kapi ove mešavine svakog sata, tokom celog dana.

    Uveče: posle večere pojesti pola limuna isečenog na kriške.

    Pre odlaska u krevet: popiti čašu vode sa sokom od limuna i limunovim sirćetom.
    Hranljive vrednosti

    (na 100 grama proizvoda)
    Kalorije 11 Kalijum 140 mg
    Šećeri 2,3 g So 11 mg
    Proteini 0,6 g Kalcijum 14 mg
    Masti 0 Gvožđe 0,1 mg
    Vit. C 50 mg Fosfor 11 mg
    Vlakna 1,9 g Vit. PP 0,30 mg


    Kulinarski trikovi


    Mislite da znate sve o limunu? Možda grešite. Jer, mirisavi plod često se cedi i kao S.O.S. za manje probleme u kuhinji. Evo nekoliko saveta.

    - Riba se brzo raspadne? Pre kuvanja potopite je u sok od limuna: ostaće cela. Ipak, ne ostavljajte je dugo u šerpi da meso ne omlitavi.
    - Testo za kolače će vam bolje uspeti ako mu dodate kašiku limunovog soka.
    - Sok dodajte i belancima pre nego što ulupate sneg: biće čvršći.
    - Čistili ste beli i crni luk ili ribu i na rukama se zadržao neprijatan miris? Istrljajte ih limunom.
    - Kad pripremate džem ili pekmez, skratićete vreme kuvanja ako voću dodate sok od limuna.

    izvor
    & underpaid......

Strana 5 od 5 PrvaPrva ... 345

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •