Singidunum
Prikaz rezultata 1 do 3 od ukupno 3

Tema: Singidunum

  1. #1

    Singidunum

    Posle prodora kelta na jug u III veku p.n.e., koji je zaustavljen u Grčkoj, pojedina plemena su se nastanila na teritoriji pored Dunava i Save. Jedno od njih je i pleme koje je od tada poznato i pod nazivom Skordisci. Veruje se da su naziv dobili po planini Skordus oko koje su se nastanili, ali još nije poznato na koju se to planinu odnosi.

    Po dolasku na ove prostore, oni su u blizini ušća Save u Dunav podigli naselje koje su nazvali Singidunum. Postoje mnoge polemike oko značenja naziva Singidunum. Većina se slaže da je to kovanica reči Singi koja je nepoznatog značenja i reči Dunum, što znači grad. Lokacija keltskog Singidunuma nije poznata. Pretpostavlja se da se nalazio u blizini nekropola koje su pronađene na Karaburmi i Rospi ćupriji.

    Prvi i najstariji ostatak rimskog Singidunuma je vojni logor legije VIII Avguste, koja je u njemu boravila u periodu između 46. i 69. godine. Vojni logor se nalazio na teritoriji današnjeg Gornjeg grada kalemegdanske tvrđave. Bio je jedan od najvećih logora na dunavskom limesu, dimenzija 570x330 metara. Dolaskom legije IV Flavija, koja je brojala 6000 ljudi, Singidunum dobija na značaju. Prvo rimsko utvrđenje bilo je zemljano-palisadnog tipa, ali je ono krajem II veka zamenjeno utvrđenjem zidanim od kamena. Kastrum (vojni logor) je zauzimao današnji prostor Gornjeg grada i parka Kalemegdan, završavajući se na jugu kod današnje Pariske ulice. Uz vojni logor razvijalo se i civilno naselje, koje se od kastruma pružalo prema jugu i jugoistoku, ali i na području današnjeg Donjeg grada. Tamo gde je danas Studentski trg u to vreme se nalazio rimski forum oivičen javnim kupatilima i drugim javnim zgradama. Singidunum će neprekidno rasti sledećih nekoliko vekova.

    Sredinom II veka n.e. Hadrijan Singidunumu daje status municipiuma, koji će u sledećih sto godina proživeti period mira, stabilnosti i kontinuiranog rasta. Međutim, krajem II veka n.e. počinje opadanje moći Rimskog carstva. Prva provincija iz koje se Rim povlači je Dakija, koju 270. godine nove ere Aurelijan napušta pod pritiskom Gotske invazije. Singidunum se opet nalazi na granici Carstva. 395. godine Rim će se podeliti na istočno i zapadno carstvo, da bi nakon toga usledile mnogobrojne varvarske navale.

    Tokom ranog srednjeg veka, rimski pogranični gradovi bili su napadani i unistavani u prodoru varvarskih plemena sa severa. Preostalo stanovništvo Singidunuma našlo je utočiste u razorenom kastrumu, koji je na brzinu obnovljen materijalom porušenih objekata. Oko tog jezgra razvio se utvrđeni grad na granici Istočnog rimskog carstva - Vizantije, koji je bio česta meta ratobornih Huna, Sarmata i Gota, a nesto kasnije i Slovena. Singidunum će biti osvojen i opljačkan od strane Huna 441. godine. Vizantija će 454. godine n.e povratiti grad da bi ga od nje osvojili Sarmati. Njih proteruju Ostrogoti nakon čega ga osvajaju Gepidi, samo da bi ih Ostrogoti nakon par godina proterali. Već 488. godine ponovo postaje vizantijski grad. Početkom VI veka (512. godine), vizantijski car Anastasije u njegovu neposrednu okolinu naseljava germanska plemena Herula, da bi ga oni odbranili od ratobornih Gepida. U ruševinama ranijeg rimskog grada, na zapadnoj strani Donjeg grada, nađeni su tragovi materijalne kulture Germana. U vreme vladavine vizantijskog cara Justinijana I, 535. godine, grad je iznova podignut i opasan moćnim bedemima. Tako Singidunum ponovo postaje sjajan i velike hvale dostojan grad. Po svoj prilici grad je po prvi put bio vezan sa Taurunumom na suprotnoj obali.

    Krajem VI veka, dok su Vizantijci bili zauzeti ratovima po Africi i Aziji, pred zidinama Singidunuma pojavljuju se mongolska plemena Avara, a za njima i prve slovenske grupe. Posle dve opsade Avari i Sloveni osvajaju grad. Brojni su vizantijski istorijski izvori o toj opsadi i konačnoj propasti Singidunuma. Ponovni pomen grada, i to pod slovenskim imenom BEOGRAD (Beli grad - verovatno po zidinama od belog krečnjaka), srećemo tek u IX veku, tačnije 16. aprila 878. godine, u jednom pismu pape Jovana VIII bugarskom knezu Borisu-Mihailu, o smenjivanju beogradskog hrišćanskog episkopa Sergija

    Singidunum je imao vodovod, kanalizaciju i kupatila. Vodu su dovodili čak iz Malog Mokrog Luga, a celu trasu su izgradili legionari IV Flavije. Dužina ovog vodovoda je bila neobično dugačka. Duž trase budućeg vodovoda Rimljani su napravili svod i na njegovo dno polegli keramičke cevi kroz koje je voda tekla, a postojali su i šahtovi kroz koje su radnici mogli da uđu unutra i izvrše potrebne popravke. Kanal je bio širok oko 70 do 80 cm a visok između 140 i 160 cm. Bio je ozidan tašmajdanskim kamenom a pokriven tankim rimskim opekama. Kanal je usput primao vodu i sa drugih izvora na koje je nailazio. Terme su otkrivene u severozapadnom delu Studentskog parka i pored zgrade Filozofskog fakulteta u Čika Ljubinoj ulici kao i na Bogosloviji. Ostaci jedne građevine, verovatno vile, sa podnim mozaikom nađeni su na Kosančićevom vencu, ispod ruševina Narodne biblioteke.

    Oko grada su se protezale nekropole, a najveća od njih je bila na jugoistoku, i to od Trga republike, gde su u XIX veku ispod spomenika Kneza Mihajla otkriveni grobovi u obliku bunara, zatim duž Kosovske ulice, preko parka Tašmajdan i dalje duž Bulevara Kralja Aleksandra. Prilikom izgradnje parkinga ispod Pionirskog parka pronađen je grob iz rimskog perioda. Na tom potezu grobovi su bili od opeke i tašmajdanskog krečnjaka, od koga su pravljeni i nadgrobni spomenici. Severoistočna nekropola prostirala se od Simine ulice prema Dunavu, a jugozapadna je bila jugozapadno od Brankove ulice.

  2. #2

    10 Odgovor: Singidunum

    Singidunum nisu osnovali ni Kelti ni Rimljani nego Singe između VII i X veka pre n.e. i nazvali ga Singidava.Posle su ga Kelti zvali Singidounion, a Tribali Singedon.Prve podatke o Singidavi daje geograf Tamaget u V veku pre n.e.Konsultuj knjigu Srpski stari vek.

  3. #3

    Odgovor: Singidunum

    Citat Dejan B kaže: Pogledaj poruku
    Posle prodora kelta na jug u III veku p.n.e., koji je zaustavljen u Grčkoj, pojedina plemena su se nastanila na teritoriji pored Dunava i Save. Jedno od njih je i pleme koje je od tada poznato i pod nazivom Skordisci. Veruje se da su naziv dobili po planini Skordus oko koje su se nastanili, ali još nije poznato na koju se to planinu odnosi.

    Po dolasku na ove prostore, oni su u blizini ušća Save u Dunav podigli naselje koje su nazvali Singidunum. Postoje mnoge polemike oko značenja naziva Singidunum. Većina se slaže da je to kovanica reči Singi koja je nepoznatog značenja i reči Dunum, što znači grad. Lokacija keltskog Singidunuma nije poznata. Pretpostavlja se da se nalazio u blizini nekropola koje su pronađene na Karaburmi i Rospi ćupriji.

    Prvi i najstariji ostatak rimskog Singidunuma je vojni logor legije VIII Avguste, koja je u njemu boravila u periodu između 46. i 69. godine. Vojni logor se nalazio na teritoriji današnjeg Gornjeg grada kalemegdanske tvrđave. Bio je jedan od najvećih logora na dunavskom limesu, dimenzija 570x330 metara. Dolaskom legije IV Flavija, koja je brojala 6000 ljudi, Singidunum dobija na značaju. Prvo rimsko utvrđenje bilo je zemljano-palisadnog tipa, ali je ono krajem II veka zamenjeno utvrđenjem zidanim od kamena. Kastrum (vojni logor) je zauzimao današnji prostor Gornjeg grada i parka Kalemegdan, završavajući se na jugu kod današnje Pariske ulice. Uz vojni logor razvijalo se i civilno naselje, koje se od kastruma pružalo prema jugu i jugoistoku, ali i na području današnjeg Donjeg grada. Tamo gde je danas Studentski trg u to vreme se nalazio rimski forum oivičen javnim kupatilima i drugim javnim zgradama. Singidunum će neprekidno rasti sledećih nekoliko vekova.

    Sredinom II veka n.e. Hadrijan Singidunumu daje status municipiuma, koji će u sledećih sto godina proživeti period mira, stabilnosti i kontinuiranog rasta. Međutim, krajem II veka n.e. počinje opadanje moći Rimskog carstva. Prva provincija iz koje se Rim povlači je Dakija, koju 270. godine nove ere Aurelijan napušta pod pritiskom Gotske invazije. Singidunum se opet nalazi na granici Carstva. 395. godine Rim će se podeliti na istočno i zapadno carstvo, da bi nakon toga usledile mnogobrojne varvarske navale.

    Tokom ranog srednjeg veka, rimski pogranični gradovi bili su napadani i unistavani u prodoru varvarskih plemena sa severa. Preostalo stanovništvo Singidunuma našlo je utočiste u razorenom kastrumu, koji je na brzinu obnovljen materijalom porušenih objekata. Oko tog jezgra razvio se utvrđeni grad na granici Istočnog rimskog carstva - Vizantije, koji je bio česta meta ratobornih Huna, Sarmata i Gota, a nesto kasnije i Slovena. Singidunum će biti osvojen i opljačkan od strane Huna 441. godine. Vizantija će 454. godine n.e povratiti grad da bi ga od nje osvojili Sarmati. Njih proteruju Ostrogoti nakon čega ga osvajaju Gepidi, samo da bi ih Ostrogoti nakon par godina proterali. Već 488. godine ponovo postaje vizantijski grad. Početkom VI veka (512. godine), vizantijski car Anastasije u njegovu neposrednu okolinu naseljava germanska plemena Herula, da bi ga oni odbranili od ratobornih Gepida. U ruševinama ranijeg rimskog grada, na zapadnoj strani Donjeg grada, nađeni su tragovi materijalne kulture Germana. U vreme vladavine vizantijskog cara Justinijana I, 535. godine, grad je iznova podignut i opasan moćnim bedemima. Tako Singidunum ponovo postaje sjajan i velike hvale dostojan grad. Po svoj prilici grad je po prvi put bio vezan sa Taurunumom na suprotnoj obali.

    Krajem VI veka, dok su Vizantijci bili zauzeti ratovima po Africi i Aziji, pred zidinama Singidunuma pojavljuju se mongolska plemena Avara, a za njima i prve slovenske grupe. Posle dve opsade Avari i Sloveni osvajaju grad. Brojni su vizantijski istorijski izvori o toj opsadi i konačnoj propasti Singidunuma. Ponovni pomen grada, i to pod slovenskim imenom BEOGRAD (Beli grad - verovatno po zidinama od belog krečnjaka), srećemo tek u IX veku, tačnije 16. aprila 878. godine, u jednom pismu pape Jovana VIII bugarskom knezu Borisu-Mihailu, o smenjivanju beogradskog hrišćanskog episkopa Sergija

    Singidunum je imao vodovod, kanalizaciju i kupatila. Vodu su dovodili čak iz Malog Mokrog Luga, a celu trasu su izgradili legionari IV Flavije. Dužina ovog vodovoda je bila neobično dugačka. Duž trase budućeg vodovoda Rimljani su napravili svod i na njegovo dno polegli keramičke cevi kroz koje je voda tekla, a postojali su i šahtovi kroz koje su radnici mogli da uđu unutra i izvrše potrebne popravke. Kanal je bio širok oko 70 do 80 cm a visok između 140 i 160 cm. Bio je ozidan tašmajdanskim kamenom a pokriven tankim rimskim opekama. Kanal je usput primao vodu i sa drugih izvora na koje je nailazio. Terme su otkrivene u severozapadnom delu Studentskog parka i pored zgrade Filozofskog fakulteta u Čika Ljubinoj ulici kao i na Bogosloviji. Ostaci jedne građevine, verovatno vile, sa podnim mozaikom nađeni su na Kosančićevom vencu, ispod ruševina Narodne biblioteke.

    Oko grada su se protezale nekropole, a najveća od njih je bila na jugoistoku, i to od Trga republike, gde su u XIX veku ispod spomenika Kneza Mihajla otkriveni grobovi u obliku bunara, zatim duž Kosovske ulice, preko parka Tašmajdan i dalje duž Bulevara Kralja Aleksandra. Prilikom izgradnje parkinga ispod Pionirskog parka pronađen je grob iz rimskog perioda. Na tom potezu grobovi su bili od opeke i tašmajdanskog krečnjaka, od koga su pravljeni i nadgrobni spomenici. Severoistočna nekropola prostirala se od Simine ulice prema Dunavu, a jugozapadna je bila jugozapadno od Brankove ulice.
    Singidunum nije bio legijski logor,samo odredjeni detasmani ove dve legije,kao i legije II Adiutrix su bili stacionirani u njemu,nikako cela legija...mnogo bi bilo da pored Acumincuma(45 km udaljenog od Singidunuma),Caput Bassianense (48km) i Viminacijuma (80 km),Rimljani imaju jos jedan legijski logor na malom prostoru,pogotovo ako se zna da je rimska panonska flota (CLASSIS FLAVIA PANNONICA) imala stab u Taurunumu (Zemun).

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •