Zakon o lovstvu ("Službeni glasnik RS" broj 39/93, 44/93, 60/93)




Zakon o lovstvu uređuju zaštitu, gajenje, lov i korišćenje divljači kao prirodnog bogatstva.
Prema ovom zakonu, zabranjeno je proganjanje, zlostavljanje ili namerno uznemiravanje divljači, odnosno uništavanje ili ugrožavanje opstanka bilo koje vrste divljači u prirodi.


Trajnom zabranom lova zaštićeni su:


Sisari: ris (Lynx lynx), hermelin (Mustela erminea), lasica (Mustela nivalis), osim u blizini fazanerija, do 500 m, stepski tvor (Mustela eversmanni), šareni tvor (Vormela peregusna) i vidra (Lutra lutra)

Ptice: severni gnjurci (Gaviidae), nesiti (Pelecanidae), čaplje, (Ardeidae) (osim sive čaplje), kašikare i raznjeni (Threskornithidae), rode (Ciconiidae), labudovi (s.f. Sugninae), utva zlatokrila (Tadorna ferruginea), šarena utva (Tadorna tadorna), plavokljunka (Oxyura leucocephala), mala lisasta guska (Anser erytropus), sve ptice grabljivice (orovli, orlovi lešinari, jastrebovi (izuzev jastrebova kokošara), mišari, lunje, eje i sokolovi), veliki tetreb (Tetrao urogallus), zdralovi (Gruidae), droplje (Otidiade), šljuke sabljarke (s.f. Recurvirostrinae), liskonoge (s.f. Palaropodinae), vivak (Vanellus vanellus), zijavci (Glaveolidae), galebovi i cigre (Lariidae), kukavice (Cuculidae), sove (Strigidae), elgnjevi (Caprimulgidae), pištare (Apodidae), zlatovrane (Coraciidae), vodomari (Alcedinidae), pčelarice (Meropidae), pupavci (Upupidae) i detlići (Picidae), zatim sve ptice pevačice, osim sive vrane, svrake, sojke i gačca.

Zabranom lova u određenom periodu lovostajem, zaštićeni su:


Sisari: evropski jelen (Cervus elaphus) jelen lopatar (Cervus dama), virdžinijski jelen (Odocoileus virginianus), srna (Capreolus capreolus), divokoza (Rupicapra rupicapra), muflon (Ovis musimon), divlja svinja (Sus scrofa), medved, (Ursus arctos), kuna zlatica (Martes martes), kuna belica (Martes foina), jazavac (Meles meles), ondatra (Ondatra zibethica), veverica (Sciurus vulgaris), sivi puh (Glis glis) i zec (Lepus europeaus).

Ptice: gnjurci (Podicipedidae), vranci (Phalacrocoracidae), siva čaplja (Ardea cinerea), divlja guska (Anser anser), lisasta guska (A. Albifrons), guska glogovnjača (A. fabalis), divlje plovke (Anas spp. Aythya spp., Netta rufina, Clangula hyemalis, Bucephala clangula), (osim plovaka koje su zašticene trajnom zabranom lova), zatim ronci (Mergus spp.), jastreb kokošar (Accipiter gentilis), lestarka (Tetrastes bonasisa), jarebica kamenjarka (Alectoris graeca), poljska jarebica (Perdidž perdidž), prepelica (Coturnix coturnix), fazan, (Phasianus spp.) barski petlić i barske koke (Rallidae), šljuke zdrali (s.f. Chradriinae) (osim vivka, kao i prave šljuke (sf. Scolopacinae), šljuka potrk (Burhinus oedicnemus) golubovi (Columba spp.), gugutka i grlica (Streptopelia spp.) sojka (Garrulus glandarius), i gačac (Corvus frugilegus).

Lovostaj se može utvrditi i za drugu divljač ako bi na određenom području bio ugrožen njen opstanak (divljač van rezima zaštite) i to za:


Sisare: vuk (Canis lupus), šakal (Canis aureus), lisica (Vulpes vulpes), rakunopac (Nyctereutes procyonoides), divlja mačka (Felis silvestris) i tvor (Mustela putorius).

Ptice: siva vrana (Corvus corone cornix) i svraka (Pica pica).


Divljač zaštićenu lovostajem zabranjeno je loviti:


ako je ugrožena požarom, poplavom, snežnim nanosima, poledicom i drugim elementalnim nepogodama;
upotrebom reflektora (farova), baklji i drugih veštačkih svetlosnih izvora (osim divlje svinje), aeronautičnih mašina, ogledala, gramofona, magnetofona i živih mamaca, kao i upotrebom hrane u koju se stavljena omamljujuća sredstva;
upotrebom pasa koji nisu lovački rasni psi, koji nemaju rodovnik i ocenu urođenih osobina (ispit u radu);
upotrebom pasa dugonogih goniča za lov u nizijskim lovištima (do 500 m nadmorske visine) i u lovištima u kojima se gaji srna, muflon, divokoza i jelen;
upotrebom sokola i drugih ptica grabljivica, osim u za to namenjenim lovištima;
upotrebom luka i strele, osim lova na krupnu divljač u ograđenim lovištima do 1000 ha površine;
zamkama ili klopkama, a ptice pomoću lepkova, mreža i kućica sa mrežom, ili pomoću drugih sredstva za masovno hvatanje, odnosno uništavanje ptica;
gađanjem iz motornih vozila i gaženjem motornim vozilima;
vojničkim oružjem i vojničkom municijom.

Zabranjeno je hvatanje zaštićene divljači ili njeno držanje u zatvorenom ili ograđenom prostoru, uništavanje legala, gnezda i jaja, kao sakupljanje jaja zašticenih ptica.
(Ova zabrana se ne odnosi na organizovano hvatanje povređene divljači ili divljači ugrožene od elementarnih nepogoda i kada se sprovode određne mere gajenja ili naseljavanja divljači).

Divljač se ne može držati u zatvorenom prostoru duže od mesec dana od dana prestanka delovanja elementalnih nepogoda, odnosno izlečenja povrede, odnosno sprovođenja određenih mera gajenja.
Mere koje se odnose na zabranu hvatanja i držanja zaštićene divljači, ne odnose se na divljač za potrebe naučnog istraživanja, nastave, zooloskih vrtova, muzeja i u slučajevima sprecavanja i suzbijanja zaraznih bolesti, naseljavanju lovišta, kao i na divljač za potrebe ispitivanja urođenih osobina lovačkih pasa ako je za to izdato odobrenje nadležnog ministartstva.

U gore navedenim slučajevima korisnik divljači je dužan da postupa na human način.

U cilju zaštite divljači:


Zabranjena je žetva i košenje poljoprivrednim mašinama koje nemaju ugrađene uređaje za isterivanje, odnosno plašenje divljači;
Zabranjeno je paljenje korova, strnjika, trstika, trave i drugog rastinja u lovištima;
Zabranjeno je oblaganje otvorenih kanala, akumulacija, jezera i obala vodotoka plastičnim i drugim materijalima na način koji bi ugrožavao divljač;
Zabranjeno je trovanje divljači.


Nadzor nad izvršavanjem odredaba Zakona o lovstvu, propisa i drugih akata donetih na osnovu njega, vrši Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Inspekcijski nadzor vrši lovna inspekcija.

preuzeto sa Orke